Uvođenje eura mnogim je zemljama bio veliki uteg: Viceguverner upozorava na niz pogodnosti za Hrvatsku

52

Istraživanje njemačkog instituta Centra za europske politike pokazalo je da su zemlje članice eurozone koje su najsnažnije predane konzervativnoj fiskalnoj politici i koje su bile najkritičnije prema spašavanju prezaduženih zemalja u rubnom dijelu eurozone novcem poreznih obveznika tokom tih godina imale najveće koristi od zajedničke europske valute.

Uveden 1999. godine, euro je potaknuo snažan procvat kredita i investicija time što su se prednosti niskih kamatnih stopa u Njemačkoj proširile duž zemalja članica na periferiji eurozone.

No, ti su dugovi postali teško održivi nakon financijske krize iz 2008., pri čemu su Grčka, Irska, Španjolska, Portugal i Cipar redom bili primorani tražiti financijsku pomoć zbog usporavanja rasta i nedostatnog financiranja.

U čitavom razdoblju od 1999. za Nijemce se u prosjeku procijenilo da su kumulativno bogatiji za 23.000 eura nego što bi bili da euro nije uveden, a Nizozemci za 21.000 eura.

S druge strane, Talijani i Francuzi su u prosjeku bili siromašniji za 74.000 odnosno 56.000 eura, pokazalo je istraživanje.

Irska, jedno od najbrže rastućih gospodarstava, nije uključena u istraživanje jer su nedostajali odgovarajući podaci, napominju autori.

Autori istraživanja Alessandro Gasparotti i Matthias Kullas procijenili su kako bi se razvijao BDP u osam zemalja članica eurozone da nisu prihvatile euro za zajedničku valutu tako što su usporedili njihove krivulje rasta s onima gospodarstava koje nemaju euro, a koja su ranije pokazivala slične trendove rasta.

Među gospodarstvima s kojima je uspoređivana Njemačka bili su Bahrain, Japan i Velika Britanija, a blok onih s kojim je Italija uspoređivana sadržavao je Izrael. Portugal je uspoređivan sa zemljama poput Barbadosa i Novog Zelanda.

Većina članica eurozone imala je razdoblja tijekom kojih im je valutna unija donosila veće koristi od šteta, no ona su uvelike bila nadjačana onim razdobljima kada je bila uteg gospodarskom rastu. Grčka je bila djelomična iznimka.

“U prvih nekoliko godina nakon uvođenja Grčka je bila na golemom dobitku od eura, no od 2011. godine trpi enormne gubitke”, napisali su autori. U cijelom su tom razdoblju Grci u prosjeku postali za 190 eura bogatiji nego što bi bili bez eura.

Budući da im nisu bile dopuštene devalvacije valuta kojima bi vratili konkurentnost, zemlje gubitnice bile su primorane pojačano provoditi strukturalne reforme, zaključili su autori, ističući Španjolsku među zemljama koje su na putu da anuliraju deficit na strani rasta koji su nakupili od uvođenja eura.

“Od 2011., uvođenje eura rezultiralo je smanjenjem blagostanja. Gubitci su dosegnuli vrhunac 2014., a od tada se postojano smanjuju. Provedene reforme pokazuju rezultate”, zaključili su autori istraživanja.Viceguverner HNB-a Michael Faulend rekao je u ponedjeljak za HTV da je proces uvođenja eura dugotrajan. “To nije nešto što traje od danas do sutra. Mi smo u taj proces krenuli prije godinu, dvije i on još uvijek traje. On će trajati sljedećih 4 godine u najmanju ruku, ističe. Postavlja se pitanje jesmo li mi sada spremni za fazu u kojoj se trenutačno nalazimo.

Naše je uvjerenje da jesmo jer mi se sada nalazimo u fazi predulaza u tečajni mehanizam, to je prva stepenica na tom putu. Za ulazak u tečajni mehanizam zemlja mora pokazati dostatnu količinu makroekonomske sigurnosti. Hrvatska je demonstrirala zadnjih godina veliki napredak, što u smanjenju makroekonomskih neravnoteža, što u gospodarskom rastu koji je fundamentalno zdrav i dugoročno održiv, objasnio je viceguverner HNB-a”.

Smatra da će euro donijeti niz pogodnosti gospodarstvu.

“Prije svega treba reći da euro hrvatskom gospodarstvu nosi niz pogodnosti – od ukidanja valutnog rizika, smanjenja kamatnih stopa do smanjenja transakcijskih troškova koji će pogodovati i izvoznicima. Postoji i niz drugih pogodnosti koje će pozitivno djelovati i na građane i na poduzeća i na samu državu…”, ustvrdio je za HTV.

DNEVNO.HR

Komentari


TAG


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *