Prijedlog pravilnika o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija većinom glasova usvojen. 

Mato Franković

– Ovaj dokument je davno trebao postojati u Gradu. Ovaj pravilnik ne osigurava jednake i jednakije. U ovom pravilniku nema dražih i onih manje dragih. Nema onih koji pišu ljepše i grublje. Svi mogu izvještavati onako kako misle. I ovaj pravilnik ne omogućuje ono što su pojedini nazivali Sjeverna Koreja. U budućnosti svatko može pisati ono što ga je volja. Dakle sloboda medija. Ispričavam se što ste kasno ovo primili. Ponavljam uvjeren sam kako je ovo korak prema naprijed kako bi u 2018. osigurali transparentno financiranje medije. Treba dati i jednom i drugom sukladno unaprijed utvrđenim medijima.

Katarina Doršner

– Protiv sam svake cenzure i zalažem se za pluralizam koji bira između više poštenih rješenja. Apeliram na odgovornost za izgovorenu riječ, izbjegavanje blaćenja, respektiranje osoba i institucija naše mlade demokracije. Apeliram i na razvijanje dijaloga jer njemu nema alternative.

Miho Obradović

– Kako sad glasovati o nekom pravilniku kojeg nismo uspjeli niti pročitati. Trebali smo pravilnik dobiti ranije.

Matija Čale Mratović

– Pokušala sam na brzinu pročitati. U istom su položaju televizija i radio s portalima, relevantnost medija ne mjeri se nužno brojem zaposlenih. Što znači posjećenost? Zašto bi novina imala manje bodova ako nema studija? Koliko će tko bodova od 0-20  dobiti to nije definirano. Zadnja primjedba – povjerenstvo bi trebalo imati više od tri člana. I tu bi barem trebao biti jedan predstavnik medija i jedan predstavnik opozicije.

Marko Potrebica

– Vi ste stvarno ovo sve dobro rekli, ali činjenica je da ste u ovom Vijeću osam godina, da ste dijelili pare bez ugovora i nikad se niste digli i rekli gospodine Vlahušiću dajte transparentan postupak. Ja sam jedan od autora ovog pravilnika. Mi smo mogli nastaviti kao i do sada. Sa svakim vlasnikom medija se naći. Vi materijal danas u 16h niste dobili iz hira. Ovo nisu državne potpore. Vaš strah da smo 4 medija izjednačili u jednu platformu nije istina. Televizija će imati zaseban natječaj, tiskani mediji zaseban natječaj, portali kao i radio zaseban natječaj. Mi smo stavili njima pravo da mogu definirati što je njihova glavna djelatnost i prijavit će se u jedan od ove 4 grupe. A ako su se prijavili kao tiskani medij, a imaju portal dobit će dodatne bodove. Na koji način će se sredstva dodijeljivati? Raspisat će se javni natječaj. Mi prije nikad nismo mogli saznat koliko se plaćalo medijima. Ovdje ćete vi usvojiti stavku za praćenje, pluralizam i obvezu medija. Tu će biti uključeni oglasi, rad stranaka koje participiraju u GV-u. Ovo je pravilnik transparentnosti. Jedan od autora sam ja, jedan Goran Cvjetinović te Marijeta Hladilo.Po glavi stanovnika Grad Dubrovnik ima najveći broj medija. Predlažem da ovaj dokument danas usvojimo, a do sljedeće sjednice napravit ćemo doradu teksta.

Blaž Pezo

– Ne mogu vjerovati da su se prvi počeli javljat i soliti nam pamet upravno vijećnici koji su podržavali vlast posljednjih osam godina. Pripadnici te ekipe koja je vodila Grad osam godina idu se javljat što je u ovom pravilniku plus, a što minus. To je sramota!

Miho Obradović

Opet mene prozivate. Osam godina nisam bio u GV-u a gledam ga dugo i nadam se da ću doživjet nešto od vas konstruktivno.

Matija Čale Mratović

– Gospodinu Pezu bi trebalo zabraniti sudjelovanje u ovoj točki. Način rasprave Potrebice je sličan. Činjenica je da materijale nismo imali priliku pročitati. Ne vjerujem nikome od vas. I dalje smatram da uz ova tri člana bi to trebalo proširiti.

Blaž Pezo

Moja rasprava je upravo o raspravi i temi kojoj pričamo. Donosimo Pravilnik da bi izbjegli situaciju koja je bila sramotna u prošlom osmogodišnjem razdoblju. Upravo zato sad donosimo jasan i transparentan pravilnik i neće se više gledat tko je, a tko nije u HNS-u.

Ivan Jelčić

– Da ću čuti ovo da netko zahtjeva da se nekome zabrani govoriti nisam očekivao. Nitko od nas nema pravo vrijeđati, ali nisam čuo nikakvo vrijeđanje. Ovo je nedopustivo. Zahtjevam da se kolegica Čale Mratović ispriča, jer ukoliko se zahtjeva da se nekome zabrani govoriti onda se vraćamo na Sjevernu Koreju.

Vido Bogdanović

– Mislim da ste krivo razumjeli Mratović. Ona je rekla da treba oduzeti riječ jer nije govorio o temi. A Pezo je rekao da vijećnicima HNS-a o ovome treba zabraniti govoriti.

Blaž Pezo

– Rekao sam da ne želim da ljudi koji su osam godina radili netransparentno sole pamet. Ta vaša izlaganja ostavite za ulicu. Ne trebate vi meni mentorirati, a Mratović je zaboravila u kojem vremenu živi.

Vido Bogdanović

– Čestitam vam na ulasku u ovaj problem. Na pokretanju rješenja načina kako sufinancirat medije. To je ozbiljan problem bio godinama. Na početku se slažem da će ovo trebat dorađivat. Mislim da bi na početku pravilnika trebalo reći da će se u proračunu osigurati određeni dio sredstava. Druga stvar mislim da je vrlo škakljiv raspon bodova. Pitanje je je li broj zaposlenika zavređuje od 0 do 20 jer nije ovo socijalna kategorija pogotovo zato što oni mladi koji tek nešto pokreću na ovaj način će dobiti puno manje bodova. Nisam vidio uopće prijedlog programa. Treću stvar, kolegica Doršner je spomenula književni jezik. Mislim da bi trebalo podržati i upotrebu dubrovačkog jezika. Nisam u tekstu uspio naći da će biti 4 natječaja odvojeno. U svakom slučaju mislim da bi trebalo jasno se obvezati da će biti ukupan iznos i iznos po platformi. Mislim da bi bilo dobro da bude nekoliko članova više u Povjerenstvu iz GV. Barem pet. Iako će to doći na raspravu. Moram priznat da sam se složio s Mratović ovi bodovi su ostali nejasni. Od 0-20! Bilo bi dobro da to bude objašnjeno. Za kraj predlažemo da ovo prihvatimo i da se dogovorimo da to doradimo, a novinari će se strpiti jer novac ionako neće dobiti ove godine.

Marko Potrebica

– Glavni prijepori koje smo imali. Ovo nije natječaj Vijeća elektroničkog medija gdje aplicirate sadržaje i dobivate subvenciju. Mi ovdje ništa ne poklanjamo medijima. Ne sufinanciramo njihovu programsku djelatnost. Oni prate rad gradonačelnika, GV, gradske uprave. Mi moramo postići situaciju da jedna ozbiljna novinska kuća treba za svoj rad u praćenju dobiti znatnija financijska sredstva. Da mi te kriterije srušimo onda bi se dogodilo da mali portal s jednim laptopom i dvoje zaposlenih izjednačimo s televizijama, s novinama. Mi ćemo se morati odrediti na koji način ukupni kolač odrediti na 4 kriterija. Nije isto ima li televizija zemaljski signal ili funkcionira li putem platformi? Znači nema skrivanja. Zašto nisam za velika tijela? Iz mog iskustva u GV-u, a činjenica je da će biti veliki pritisci. Ne bih htio da objektivni kriteriji nadvladaju subjektivne odnosno gdje će svaki medij agitirati za HDZ. Htio bih to izvagat pošteno i pravedno, a onda to isprezentirati. Zamjerio sam gradonačelniku da nije u ured za odnose s javnostima doveo ljude koji rade srcem, ali to je moje subjektivno mišljenje. 

Ljubo Nikolić

– Nisam sretan što se Pravilnik donosi na ovaj način. Brzanje može dovesti do grešaka, ali vidim da će ovo biti radna verzija. Mislim da su mediji puno više od ovoga što je u ovom Pravilniku navedeno. Kad se govori o uvjetima, odnosno kriterijima složit ću se da su nedefinirani. Osobno mislim da je bodovanje po pitanju broja zaposlenih bespredmetno jer time će se favorizirati velike, a male i agilne neće se favorizirati te će se izgubiti pluralizam. Također posjećenost, čitanost i gledanost ne može biti kriterij. Kriterij može biti jedino kvaliteta sadržaja. Ukratko prema ovim kriterijima najviše novca će dobiti medij koji će imati atraktivne naslove i privući mnogo klikova. 

Mladen Gojun

– Svakako da ovakav jedan Pravilnik je dobrodošao. Mislim da treba drukčije razraditi bodovanje. Volio bih da je to došlo prije 10 dana. Ovdje mi nedostaje instrument nadzora ostvaruju li mediji ciljeve za koje su dobili sredstva.