Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Molbu za pomoć koje potpisuju stanovnici Koločepa, Lopuda i Šipana prenosimo u cijelosti:

Državni stožer civilne zaštite donio je odluku o tome da na hrvatske otoke mogu dolaziti samo oni ljudi koji imaju prebivalište na pojedinom otoku, međutim nije zabranio građevinske radove u Hrvatskoj.

Time dolazimo do pitanja o izvođenju građevinskih radova na otocima jer navedene odluke u ovom slučaju dolaze u kontradikciju. Prije nekoliko dana pojavila se informacija da će biti dozvoljen dolazak građevinara na naša tri otoka. To je dovelo do reakcije mještana prema ministarstvu i uspjeli smo ishodovati to da Državni stožer zabrani izvođenje građevinskih radova na otocima. Na jučerašnjoj konferenciji za medije Županijskog stožera mogli smo čuti da će se zabraniti građevinski radovi na otocima u našoj županiji.

Načelnik stožera, gospodin Cebalo je na naknadno pitanje novinara o tome potvrdio da će to biti zabranjeno. Danas je na otok Koločep došla informacija iz provjerenog izvora da je Županijski stožer na čelu s gospodinom Cebalom dozvolio ono što je jučer javno rekao da će biti zabranjeno. Stoga se mi mještani otoka pitamo što je to što je gospodina Cebala nagnalo na promjenu odluke unutar 24 sata?

Jesu li to utjecajni vlasnici hotela ili građevinskih firma? Prije nekoliko dana je upravo on rekao da ostanemo doma ako ne želimo biti potencijalni ubojice naših bližnjih. Nas zanima želi li on imati na duši živote onih koji bi se mogli potencijalno zaraziti od građevinara koji će svaki dan na otoke putovati iz Dubrovnika. Na otoku Koločepu konkretno se radi o sanaciji sustava otpadnih voda hotela u Donjem Čelu i građevinskim radovima u hotelu u Gornjem Čelu. Je li te radove prijeko potrebno izvoditi u trenutku kada se borimo s najjačim udarom epidemije i time ugroziti stanovništvo otoka čiji je prosjek godina daleko iznad 50. Također zanima nas zašto naš županijski stožer donosi odluke suprotinim onima državnog stožera? Obzirom na postojeće stanje jedino nam preostaje obraćanje medijima koji nas jedino mogu spasiti od ovoga. Za pretpostaviti je da će se građevinari već ujutro uputiti brodom u 10 sati iz Dubrovnika stoga vas molimo za hitnu pomoć.

Prema posljednjim podacima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupna brojka zaraženih je 34. Hospitalizirano je devet pozitivnih pacijenata, jedna pacijentica je tijekom današnjeg dana prebačena u respiratorni centar KBC-a Split. Podsjećamo kako su 2 osobe tijekom vikenda stavljene na respirator i također prebačene u Split, a 2 osobe su izliječene. Ukupno je poslano 258 uzorka na analizu (u ponedjeljak 20 uzoraka). Od jučer poslanih 15 uzoraka, 2 nalaza su pozitivna, rezultati jednog se očekuju tijekom dana, a 12 je negativnih. U samoizolaciji je 20 osoba.

U posljednja 24 sata utvrđeno je 1 kršenje samoizolacije, a od početka pandemije to je ukupno 14 slučajeva kršenja mjere samoizolacije.

Prema podacima lučkih uprava nije bilo uplovljavanja velikih brodova sa stranim putnicima.

U Zračnoj luci Dubrovnik i dalje radi samo nužno osoblje.

Podsjećamo kako su Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo osigurali telefonsku liniju za sve kojima u ovoj situaciji treba psihološka pomoć. Kontakt telefon za našu županiju je 091 544 44 33.

Odmah po nužnom usvajanju predstavljenih socijalnih i gospodarskih mjera na idućoj sjednici Gradskog vijeća, Grad Dubrovnik će na svojim internetskim stranicama objaviti detaljne upute i kriterije te sve potrebne obrasce zahtjeva kako bi građani i gospodarstvenici mogli ostvariti svoja prava obuhvaćena paketom mjera.

Naime, kako bi se mjere planirane paketom pomoći građanima i gospodarstvenicima počele primjenjivati, gradske službe i odjeli užurbano rade na pripremi materijala za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća. Dnevni red sjednice koja će se održati uskoro uključivat će sve predstavljene mjere iz nadležnosti Grada Dubrovnika, a vijećnici će o istima glasati elektronskim putem.

Mjere je u petak putem video prijenosa uživo predstavio gradonačelnik Mato Franković. One su, osim prema gospodarstvenicima, usmjerene prema građanima koji su uslijed epidemije koronavirusa ostali bez svojih radnih mjesta te se stoga nalaze u ekonomski nezavidnoj situaciji.

Podsjetimo, predstavljeni paket mjera za ranjive skupine iznosi 17,15 milijuna kuna, dok mjere financijskog oprosta za gospodarstvenike dosežu 28,75 milijuna kuna. Dodatno se odgađa naplata 38,4 milijuna kuna proračunskih  sredstava.

Priopćenje koje potpisuje gradski vijećnik, Maro Kristić, prenosimo u cijelosti:

Gradonačelnik je prije nekoliko dana u svrhu prevladavanje teške gospodarske situacije uzrokovane širenjem zaraze koronavirusom predstavio prvi paket mjera potpore socijalno ugroženim skupinama građana i gospodarstvu . Odmah na početku želimo naglasiti da ne postoje oni koje ova kriza neće pogoditi pa donošenje mjera za njezino ublažavanje ocjenjujemo jednim od najtežih i najzahtjevnijih izazova kojemu Gradonačelnik i Gradsko vijeće trebaju odgovoriti te ujedno smatramo da je u proces njihove pripreme bilo potrebno uključiti sve vijećnike i druge potencijalne institucionalne partnere, stručne skupine i pojedince kako bi pokazali nužno zajedništvo, ali i kako bi odluke koje donosimo bile učinkovite i od najveće moguće pomoći svima onima kojima su namijenjene.

Za početak je potrebno istaknuti kako vjerojatno nitko od nas nije očekivao ovakvu katastrofu svjetskih razmjera uzrokovanu širenjem zaraze, ali ni činjenicu da će gradske financije već nakon dva tjedna od kada je nacionalni stožer uveo mjere ograničenja kretanja i obavljanja većine djelatnosti, kako je i sam gradonačelnik prezentirao biti "na respiratoru". Stoga je došlo vrijeme da se realizira obećanje o objavi proračunske potrošnje na dnevnoj razini kako bi građani putem interneta imali uvid na što se sve javni novac troši i sami mogli donijeti ocjenu o tome koliko je što svrsishodno te dati svoj komentar na isto, kao što je to primjerice moguće u gradovima Bjelovaru i Sv. Nedelji.

Svima je jasno da je turizam koji je kao djelatnost iznimno osjetljiv na krize temelj našeg gospodarstva pa je kroz prošlost trebalo izvući pouku iz brojnih upozorenja o potrebi racionalnog upravljanja javnim novcem i voditi grad u skladu s tim načelom.

Upravo iz tog razloga su i predstavljene mjere skromne i ne odražavaju sliku onoga što nam se zadnjih godina plasira u medijima, a to je teza bivšeg gradonačelnika o najbogatijem gradu u državi s najvećim proračunom per capita, koje se ni ova gradska garnitura nije u dovoljnoj mjeri odrekla.

Smatramo kako je usprkos dobrim namjerama i ograničenom financijskom okviru za potrebe pomoći socijalno ugroženim skupinama građana i gospodarstvu gradska uprava mogla iznjedrili još bolje i u najmanju ruku pravednije mjere potpore.

O mjerama potpore socijalno ugroženim skupinama građana možemo reći kako su morale biti puno opsežnije i ozbiljnije razrađene te da su iste trebale biti koordinirane i donesene u partnerstvu i sinergiji s institucijama koje imaju iskustvo i financijske kapacitete za učiniti iste učinkovitijima, kvalitetnijima i boljima. Tu prije svega mislimo na Zakladu Blaga djela.

Mjere potpore gospodarstvu su temelj stabilnosti društva, gradskog proračuna, ali i nade i optimizma svakog pojedinca u vremenima krize bez obzira bio on zaposlen u javnom ili privatnom sektoru te iste smatramo ključnima za što bržu konsolidaciju gospodarstva i očuvanje radnih mjesta.

Poznato je koliki je udio malog gospodarstva u ukupnoj strukturi dubrovačkog gospodarstva i kakvu povijest i tradiciju ono ima i treba istaknuti kako niti jedna gradska uprava do sada pa ni ova nije dovoljno štovala tu činjenicu niti u gospodarski vedrijim vremenima te da nikad nismo ni imali ozbiljan ni dostojan program poticanja malog gospodarstva.

Tko god svoju teoriju za prevladavanje krize temelji na zastiti prava radnika mora biti svjestan da je ista moguća samo kroz snažne, dobro promišljene i učinkovite mjere potpore gospodarskim subjektima i ne postoji drugi put do blagostanja i očuvanja tih istih radnih mjesta osim ovoga pa stoga smatramo kako predloženi paket mjera ne nudi dovoljno dobar odgovor na izazov krize koja je pred nama.

Prvenstveno smatramo kako nije ustavno i opravdano teretiti gospodarstvenike za troškove zakupa poslovnih prostora i javnih površina za vrijeme trajanja zabrane obavljanja djelatnosti. Kako je očito da Grad zbog specifičnosti financijske situacije ne može slijediti primjer nekih drugih i nije u mogućnosti osloboditi gospodarstvenike zakupnina u cijelosti, predlažemo svim poduzetnicima da razliku do pune cijene zakupnine za vrijeme trajanja zabrane obavljanja djelatnosti pokušaju naplatiti sudskim putem od države iz kompenzacijskih mjera Europske unije.

Istovremeno, iako je pohvalno da je Grad Dubrovnik jedan od rijetkih gradova koji je odlučio pomoći i gospodarskim subjektima koji ne obavljaju djelatnost u prostorima u njegovom vlasništvu, diskriminatorno je imati različite kriterije prema poslovnim subjektima koji posluju u prostorima u njihovom vlasništvu i onima koji posluju u prostorima čiji su vlasnici druge fizičke i pravne osobe te jedne oslobađati plaćanja 50 % zakupnine koja za neke poslovne prostore u vlasništvu Grada zna iznositi i po nekoliko stotina tisuća kuna mjesečno dok se onima koji nisu te sreće da posluju u gradskom prostoru pomaže s 2500 kuna mjesečno u sljedećem tromjesečnom razdoblju.

Uz oslobađanje plaćanja obveza na ime zakupnine bilo bi poželjno da Grad s poslodavcima postigne sporazum o zadržavanju stalno zaposlenih djelatnika u radnom odnosu i visinu postotka oslobođenja od plaćanja zakupnine trebalo bi vezati uz tu činjenicu, jer se mjere prvenstveno donose zbog očuvanja radnih mjesta.

Također, teret krize mora podnijeti svatko, ali ove mjere koje donosi Grad Dubrovnik su trebale biti isključivo namijenjene malim poduzetnicima koji za razliku od velikih zadržavaju svoje zaposlenike bez obzira na teret krize, a njih nitko neće sanirati i preuzeti njihove obaveze kao što se to kroz povijest napravilo sa mnogim velikima čija struktura vlasništva nikome nije poznata.

Naposlijetku ćemo istaknuti kako smo očekivali više koordinacije, sinergije i zajedništva u pripremi i donošenju mjera ako ne među nama vijećnicima onda među institucijama pa vjerujemo kako još nije kasno da se u procese uključe i oni koji mogu i trebaju pomoći a nezainteresirano stoje po strani poput Dubrovačko-neretvanske županije koja svoje kreditne programe i sredstva koja ima na raspolaganju može primjerice prenamijeniti za reprogram dospjeli kreditnih obaveza brojnih prijevoznika i turističkih agencija, jer ovo nije kriza koja će trajati nekoliko mjeseci nego potres koji će još dugo tresti dubrovačko gospodarstvo pa očekujemo da ćemo u skoroj budućnosti donijeti ozbiljne, dugoročne i učinkovite mjere potpore te se ujedno nadamo se da će gradska uprava uvažiti naše dobronamjerne prijedloge za poboljšanje kratkoročnih mjera prije njihovog usvajanja na elektronskoj sjednici gradskog vijeća.

HUP još jednom ponavlja prioritetne mjere i skreće pozornost.

„Nastavno na sjednicu GSV-a koja je održana u petak, Hrvatska udruga poslodavaca još jednom ističe nužnost da Vlada Republike Hrvatske hitno donese nove mjere za spas hrvatskog gospodarstva po principu „nula prihoda, nula rashoda“. Više puta smo jasno i nedvosmisleno prema Izvršnoj vlasti kao i prema javnosti, poručili što u ime poduzetnika i poslodavaca zahtijevamo: tražimo otpise svih davanja, doprinosa, parafiskalnih nameta, raznih suvišnih članarina, a ne odgode davanja, i tražimo hitno! O odgodama možemo razgovarati za period „nakon korone“, a ne sada kada veliki broj hrvatskih poduzeća ne zna hoće li uopće postojati idući mjesec. Ujedno, od svih dionika socijalnog dijaloga očekujemo visoku razinu odgovornosti, sagledavanje činjenica i argumentiranu raspravu, a ne jeftini populizam kakav se sada pojavljuje u medijima i to iznošenjem iskrivljenih osobnih dojmova (poput insinuacija da HUP traži smanjenje plaća zdravstvenim djelatnicima i drugih neistina) sa sjednice instituta kojima nam svima treba omogućiti bolja rješenja za neizvjesnu budućnost.

HUP još jednom ponavlja prioritetne mjere i skreće pozornost da smo i javno iznijeli cijeli niz mjera i preporuka za sve sektore gospodarstva i očekujemo da se prestane s politizacijom u ovom iznimno teškom vremenu za hrvatsko gospodarstvo. Hitna realizacija i odlučnost  je ono što nam sada treba. Gubimo vrijeme, izgubit ćemo gospodarstvo. Ako izgubimo gospodarstvo, izgubit ćemo državu!

PRIORITETNE MJERE ZA POMOĆ GOSPODARSTVU – svakodnevni pregovori s Vladom RH, resornim ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave (JLS)

  1. 3. ožujka predložili smo Vladi mjeru za očuvanje radnih mjesta kojom bi se isplaćivala potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radnik ne radi,
  2. Za vrijeme poslovne neaktivnosti poslodavci ne mogu plaćati doprinose i poreze s odgodom, država mora otpisati sva davanja.
  3. Nužna je obustava plaćanja svih obveznih članarina i naknada za vrijeme trajanja poslovne neaktivnosti i suzbijanja korona virusa

4.Otpis plaćanja prema JLS-ima: doprinosa, naknada i parafiskalnih nameta: spomeničke rente, komunalne naknade, vodne naknade, naknade za korištenje ljetne terase, takse na tvrtku, i druge obvezne namete

  1. Ukidanje svih ostalih poreza i naknada za koncesije (ne odgoda!), za vrijeme trajanja krize.
  2. Smanjenje stope poreza na dobit i odgoda plaćanja predujma poreza na dobit
  3. Ukidanje obveze obračuna plaće/propisane godišnje osnovice za direktore
  4. Uvesti obvezu plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, i to počevši s razdobljem od 01.03. 2020. za isporuke koje su uslijedile nakon 01.03.2020.godine
  5. Obustava ovrhe za porezna davanja za vrijeme izvanrednog stanja, odnosno povlačenje ovrha za prisilnu naplatu poreza koje su aktivirane nakon 01. ožujka 2020.g
  6. Reprogramiranje i refinanciranje kredita
  7. Osiguravanje međunarodnog protoka roba
  8. Proglašenje više sile
  9. Odgoda rokova predavanja izvještaja, obrazaca i završnih računa uslijed poteškoća uzrokovanih pandemijom

poslovni.hr

Koronavirusom su zaraženi dva redovnika i tri redovnice iz Međugorja, koje skrbe o napuštenoj djeci u ustanovi Majčino selo, objavila je Hercegovačka franjevačka provincija na svojim mrežnim stranicama.

Po priopćenju kojega je objavio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, tri časne sestre, djelatnice u Majčinu selu, ustanovi za skrb o djeci i mlade koji su bez roditeljske skrbi, pozitivne su na koronavirus nakon čega su odmah stavljene u izolaciju, te su pod nadzorom medicinskog osoblja. Među oboljelim od COVID-19 je i franjevac koji je na službi duhovnika časnih sestara, te još jedan ispovjednik iz Međugorja.

Svi oni stavljeni su pod nadzor epidemiologa i zdravstvenih stručnjaka.

Hercegovačka franjevačka provincija će u dogovoru s Apostolskim vizitatorom za Međugorje mons. Henrykom Hoserom osigurati pastoralnu skrb za župu, navodi se u obavijesti provincijala  Hercegovačke franjevačke provincije.

U BiH su, po posljednjim podacima u ponedjeljak ujutro, 354 osobe zaražene koronavirusom, a do sada je u toj zemlji zabilježeno šest smrtnih slučajeva koji se mogu povezati s komplikacijama prouzročenim zarazom. 

24sata.hr

- Imamo nova dva slučaja zaraženih osoba koronavirusom u našoj županiji, kazao je na početku današnje konferencije za novinare župan Nikola Dobroslavić.

Ukupan broj oboljelih od koronavirusa na našem području je 34.

Večeras je osnovana Facebook grupa pod nazivom Mokošica u srcu, a u kojoj je objavljena obavijest za sve stanovnike najvećeg gradskog naselja:

U utorak 31.3. 2020. godine u 20.00 h svi izgasimo svjetla u našim stanovima i kućama, izađimo na balkone, tarace i uglas zapjevajmo Oliverovu "Cesaricu". Upalite mobitele, prskalice, lampice, samo neka svijetli. Pozivamo sve bake, djedove, roditelje, mame, tate, dječicu, mlade i stare da se priključe. Ovom gestom želimo pokazati kako smo tu jedni za druge u ovoj borbi, kako se podržavamo i poštujemo i kako ćemo iz svega izaći bolji i jači.

Kako organizatori navode, dron će snimati Mokošicu za vrijeme ovog događaja.

Stranica 1 od 1684
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…