Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Na današnji dan 1436. godine Veliko vijeće Dubrovačke republike donijelo je odluku o gradnji dubrovačkog vodovoda. Za gradnju su angažirani majstori iz Italije, Onofrio de la Cava i Andreucius de Tramonete de Bulbito, koji su potom od izvora Šumet, trasom dugom 11 700 metara, doveli vodu do Dubrovnika. Smješten na 109 metara nadmorske visine, izvor je davao 70 litara vode u sekundi, a voda iz njega se donjim padinama Srđa gravitacijskim padom uz nagib od 0,6% vodila do današnje povijesne jezgre Dubrovnika.

Kako bi obilježili ovaj značajan datum, Vodovod Dubrovnik izradio je kratki video kojeg možete pogledati u naslovu ovoga članka.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. 

Od jučer uzetih 25 uzoraka, svi su negativni, a danas imamo i jednu izliječenu osobu.

Od početka pandemije na analizu u Zagreb je poslan 3101 uzorak. 

U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao te su na Zaraznom odjelu smještene 2 osobe. 

U samoizolaciji su tri osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije. 

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Ured Hrvatske pošte u Dubravci ostaje otvoren utorkom i četvrtkom od 10 do 13 sati. Rezultat je to dogovora na današnjem sastanku između načelnika Općine Konavle Boža Lasića i izvršne direktorice Hrvatske pošte za Dalmaciju Anje Govorko.
Načelnik Lasić ovom je prilikom istaknuo kako je ponovno otvaranje ovog ureda na zahtjev mještana i Općine Konavle od izrazite važnosti za stanovnike Dubravke i okolnih sela koji će ta dva dana u tjednu imati pristup svim uslugama koje Hrvatska pošta pruža, bilo da je riječ o primanju i slanju pošte ili plaćanju računa itd.
Načelnik Lasić ovom je prilikom zahvalio Hrvatskoj pošti i izvršnoj direktorici Govorko na ukazanom razumijevanju za potrebe i onih mjesta koja nemaju veliki broj stanovika, ali zato nisu ništa manje važna.

Turistička web stranica European Best Destinations uvrstila je Cavtat među najbolje europske destinacije, nasigurnije u ovom post-koronalnom vremenu u ovoj turističkoj sezoni. Odredišta su odabrana preme nekoliko kriterija između kojih su epidemiološke mjere koje se provode u toj destinaciji, broju oboljelih i bolničkim kapacitetima koji su na raspolaganju.

Osim Cavtata, na spisak od dvadesetak odredišta su u Hrvatskoj uvršteni i Rijeka i Zagreb.

Ova utjecajna stranica navodi kako je u Hrvatskoj i do 20 puta manje oboljelih na milijun stanovika u odnosu na druge europske zemlje, a destinacije na popisu sigurnih su opisali kao destinacije koje su najmanje pogođene Covid-19 (do 600 puta manje slučajeva Covid-19), te kao odredišta koja su implementirala vrlo specifične protokole koji se tiču ​​higijene u smještaju, restoranima, trgovinama i mjere poput izmjene filtera za klimatizaciju između boravka svakog putnika, dostupnosti maski i socijalnog distanciranja.

Ostale destinacije pogledajte OVDJE.

Za vrijeme izolacije zbog koronavirusa, nasilje u obitelji je poraslo. Zlostavljači su više vremena provodili u svoja četiri zida i pod pritiskom još više pucali. Zlostavljane žene obratile su se našoj redakciji jer su u cijeloj svojoj nezavidnoj situaciji naišle na zid. 

- Govore se neistine o postojanju Sigurne kuće u Dubrovniku. Izgleda kako je kod nas potpuno legitimno govoriti ovakve laži. Političari računaju na inertnost javnosti...kazala nam je naša čitateljica čija je prijateljica tražila pomoć. 

- Poruka koju je dobila jest, da joj sustav ne može pomoći i da nikoga nije briga. Vidim kako se političari hvale svojim postignućima i kažu Dubrovnik ima Sigurnu kuću. Pa nema je! Laž će se ponoviti nebrojeno puta, ipak je sada vrijeme kada nam političari pokazuju koliko su dobroga napravili. Zar je moguće da se na ovaj način brinemo o najugroženijima? Zar je moguće da se o ovim temama laže, a laž se prikriva tajnim adresama? Nema veze što je to nekome zadnja slamka spasa?!

Druge dvije žene (podaci poznati redakciji) upućene su na Centar za socijalnu skrb, te su im tamo, kako tvrde, rekli kako na našem području Sigurne kuće nema. Te žene u svoj svojoj muci, moraju odvesti djecu u neki drugi grad, primjerice Zagreb ili Rijeku. 

Potražili smo odgovore na nekoliko adresa. Župan Nikola Dobroslavić je i u travnju ove godine rekao kako Sigurna kuća na našem području postoji, a što su potvrdili i u odgovoru na naš upit:

U  Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao što je više puta ponovljeno, postoji organizirani smještaj za žrtve obiteljskog nasilja - „Sigurna kuća“, koji je na raspolaganju eventualnim žrtvama putem Centara za socijalnu skrb u Županiji. 

Potom smo isto upitali i Dubrovačku biskupiju, jer se navodilo kako DNŽ u suradnji s biskupijom pomaže zlostavljanim osobama: 

- Obiteljsko savjetovalište Dubrovačke biskupije unutar svojih programa pruža psihološku pomoć onima koji mu se obrate. U slučajevima kada se radi o obiteljskom nasilju, zakonski protokol je da se nasilje prijavi nadležnoj policijskoj postaji, a žrtve se upute na Centar za socijalnu skrb, koji je, u slučajevima kada je to potrebno, jedini nadležan za upućivanje u "Sigurne kuće".

U dogovoru između Dubrovačke biskupije i Dubrovačko-neretvanske županije osigurana je lokacija Sigurne kuće na području Dubrovačke biskupije.

Pitali smo se kako je moguće da Centar za socijalnu skrb ne zna tu informaciju? 

Vezano za Vaš upit, a koji se odnosi na Sigurnu kuću odnosno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja izvješćujemo Vas sljedeće:

U slučaju saznanja o obiteljskom nasilju Centar za socijalnu skrb sukladno zakonskim ovlastima stupa u kontakt sa žrtvama obiteljskog nasilja i tijekom razgovora sa žrtvom istoj se odmah nudi mogućnost hitnoga smještaja u za to predviđeno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.

Zakonom o socijalnoj skrbi kao i Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi propisane su nadležnosti jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave a koje uključuju i njihove obveze u cilju zbrinjavanja i potpore žrtvama obiteljskog nasilja.

Svi podatci koji su vezani uz sam smještaj osobe, uključujući osobne podatke i lokaciju predstavljaju službenu tajnu.   

Poslali smo ponovo upit Centru, 26. svibnja i tražili decidiran i jednostavan odgovor, postoji li Sigurna kuća ili ne? Nismo tražili lokaciju niti adresu, međutim do objave ovog teksta, odgovor još nismo dobili.

Udruga DEŠA na području DNŽ pruža podršku emocionalnu, psihološku podršku žrtvama i svjedocima, informacije o pravima prije prijave nasilja,, nakon prijave nasilja te za vrijeme trajanja sudskog postupka.

- Mi kao udruga nemamo ovlasti tražiti smještaj za naše korisnike u Sigurnoj kući. Ako se osoba boji za svoju sigurnost i život,  jasno dajemo do znanja da ovakva mogućnost postoji, ali da to pravo moraju zatražiti putem institucija, prvenstveno CZSS, policije.. 

Nakon prošlotjednih natpisa u medijima, a kako nam je informacija važna, prošli tjedan smo uputili dopis na Dubrovačko neretvansku županiju. U odgovoru koji smo zaprimili stoji da u Dubrovačko neretvanskoj županiji postoji Sigurna kuća kao privremeno rješenje, da se radi na trajnom rješenju te da su podaci u pogledu Sigurne kuće tajni. 

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, žrtvama obiteljskog nasilja osigurava se privremeni smještaj u kriznim situacijama u trajanju do godinu dana (djetetu i odrasloj osobi).  Smještaj u skloništu za žrtve nasilja u obitelji moguće je osigurati osobnim kontaktom skloništa, samoincijativno ili posredstvom centara za socijalnu skrb i policije te u slučaju premještaja, na zahtjev drugog skloništa ili doma.     

Ukoliko žrtva nasilja traži smještaj u sklonište ili Dom za djecu i odrasle osobe žrtve nasilja u obitelji, od nadležnog centra za socijalnu skrb može zatražiti  poduzimanje mjera potrebnih da se odmah smjesti u odgovarajuće sklonište.

Ukoliko ne postoji u županijama na kojima na čijem području žrtve žive, provjera se imali mjesta u drugim županijama te se žrtva može uputiti i izvan mjesta boravka, kazali su iz udruge Deša Dubrovnik.

Nadamo se kako Sigurna kuća zbilja postoji jer ako se laže zlostavljanim osobama i na taj način štite zlostavljači, a agonija žrtava produbljuje je za svaku osudu. Saznat ćemo istinu, na ovaj ili onaj način jer ako se iduća žrtva javi nekome od nadležnih, a ne bude upućena u Sigurnu kuću na području Dubrovačko-neretvanske županije, o tome ćemo obavijestiti javnost.

 

 

 

Zbog sanacije kvara na vodoopskrbnoj mreži danas će bez vode biti Štikovica do 15.00 sati.

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je prvo redovno ispitivanje mora na 119 plaža u razdoblju od 18. do 28. svibnja 2020. godine. Uzorci mora na svih 119 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).

Od ukupno 119 plaža, more na 115 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. More je na plažama Medvinjak i Prigradici na Korčuli bilo dobre kakvoće, dok je na plažama Hotela Feral i Prižba na Korčuli more bilo zadovoljavajuće kakvoće. Na plaži Montun u općini Orebić more nije bilo moguće uzorkovati zbog građevinskih radova.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/  mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

"Svima je jasno da je Rijeka dubrovačka već godinama ogledni primjer nemara i zapuštenosti od strane svih struktura. Domicilno stanovništvo negoduje jer područje koje ima status zaštićenog  krajobraza, sve više sliči na Divlji zapad. Godine ignoriranja i prešutnog odobravanja brojnih primjera devastacije u strahu od gubitka glasova na izborima dovele su do toga da je devastiranje obale i prisvajanje javnih površina i javnog pomorskog dobra u privatne svrhe postalo praksa na gotovo cijelom njenom području pa i šire, uključujući Lozicu, Štikovicu i  oba Zatona. Samo u zadnja dva mjeseca niknuli su desetci novih mulova ( mini marina) kao trajni spomenici divljoj gradnji i bezakonju, a na jako puno mjesta je u privatne svrhe uzurpiran pristup moru preko površina koje su u gradskom vlasništvu, bez ikakve reakcije nadležnih. Teško je vjerovati da bi netko ulagao desetke tisuća kuna u javno pomorsko dobro bez da mu je dodijeljena koncesija za njegovo korištenje, osim ako mu netko prešutno nije odobrio betonizaciju i prisvajanje.  Neki to rade da bi osigurali vez ili suhi vez za svoju barku, a neki su od toga na javnom dobru razvili unosan posao, jer na različitim bespravnim vezovima ima veliki broj domaćih i stranih luksuznih brodica i jahti velike vrijednosti kojima je mjesto u lukama nautičkog turizma. Istovremeno, samo mali broj građana koji mjestom stanovanja gravitiraju tom području uredno plaća svoje vezove lučkoj upravi i do njih najteže dolazi. Osim komunalnog nereda i nepoštivanja zakona, ovakvim ponašanjem šalje se poruka svim građanima da imaju pravo prisvajati javno u privatne svrhe bez posljedica , a osim toga divlja gradnja narušava vizure područja koje je zaštićeni krajobraz i koje bi se uz malo odlučnosti moglo planski i urbanistički urediti da bude pozitivan primjer na Mediteranu, bez potrebe da neki građani u nedostatku inicijative onih koji trebaju brinuti o komunalnom redu i komunalnoj i javnoj infrastrukturi sami uzimaju zakon u svoje ruke i stvaraju ružnu i nepotrebnu percepciju o sebi, oštećuju lokalnu zajednicu te pritom narušavaju prirodnu ljepotu ovog područja.

Stanovništvo Rijeke dubrovačke i drugih prigradskih naselja zaslužuje puno više skrbi o njihovim potrebama te je stoga potrebno žurno i planski zaštititi pomorsko dobro i javne površine od brojnih primjera devastacije, a to podrazumijeva da nadležna lučka kapetanija i lučka uprava, grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija moraju zajednički djelovati i žurno izraditi projektno-tehničku dokumentaciju te urediti vezove i komunalno opremiti cijeli pojas pomorskog dobra Rijeke dubrovačke s njene obje strane, jer je riječ o iznimno vrijednom resursu kojem treba pristupati pažnjom dobrog gospodara kako bi od njega korist ubirala cijela zajednica a ne samo pojedinci kojima se to godinama prešutno dopušta. Netko od sugrađana je nedavno istaknuo samo neke od potencijala ovog područja poput pješačko – biciklističkih staza, ugostiteljskih sadržaja, a sigurno je i da ovakvi projekti od javnog interesa mogu biti financirani iz EU fondova."

Gradski vijećnik

Maro Kristić

 

Slike recentnih primjera devastacije pomorskog dobra

 



Stranica 2 od 1806
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…