Projekt Slow Food-Central Europe privodi se kraju, a promocija gastronomske baštine koju je potaknuo u punom je jeku

28 Svi 2020
Autor :  

Slow Food-Central Europe, projekt transnacionalne suradnje koji za cilj ima poboljšanje kapaciteta lokalnih aktera, kako javnih, tako i privatnih, u očuvanju i promicanju srednjoeuropske gastronomske kulturne baštine, priveden je kraju. Projekt Slow Food-CE započet u lipnju 2017., uz sudjelovanje deset partnera, uspio je stvoriti model koji se može replicirati, a koji lokalnoj, tradicijskoj hrani dodjeljuje vrijednost koju zaslužuje. Ovaj je model očigledno neophodniji sada nego ikad prije, zbog izvanrednog stanja uzrokovanog pandemijom COVID-a-19. Trenutna globalna pandemija zapravo je jasno otkrila mnoge probleme koji su rezultat nesposobnosti vrednovanja okoliša i njegove prehrambene agrobiološke raznolikost, nemogućnosti zaustavljanja napuštanja ruralnih područja i erozije tla te nemogućnosti zaštite onih koji hranu proizvode brinući se za prirodu i uvažavajući njezine ritmove.  

Pet je gradova bilo uključeno u ovaj projekt: Venecija (Italija), Dubrovnik (Hrvatska), Brno (Češka), Kecskemét (Mađarska) i Krakov (Poljska). Nakon izrade zajedničke metodologije za utvrđivanje i promicanje kulturnih resursa povezanih s nasljeđem hrane, u svakom je gradu pokrenut poseban pilot projekt kako bi se isprobala inovativna rješenja za promicanje lokalne gastronomije među građanima i turistima u različitim urbanim prostorima. 

Utvrditi, očuvati, valorizirati - tri ključne riječi projekta. Iskustva gradova partnera projekta sabrana su na mrežnoj stranici Food Paths Network. Svaki je grad prikupio priče od promicatelja lokalne prehrane, a njihov je trud prenesen u inicijative kojima se može pokazati lokalni gastronomski potencijal. Cilj je mrežu proširiti i nakon završetka projekta, uključujući ostale gradove koji mogu testirati metodologiju Slow Food-CE projekta i prilagoditi je vlastitom kontekstu. Gradovi predstavljaju savršeni laboratorij za eksperimentiranje i mogu puno doprinijeti u smislu pružanja podrške onima koji donose gospodarski napredak i dobrobit lokalnoj zajednici. 

U Italiji je organiziran gastronomski festival „Saór - Saperi e sapori veneziani in festa" u Veneciji. Nudeći vođene obilaske, satove kuhanja, praktične radionice, degustacije, izložbe i tržnice proizvođača, Saór je od 27. do 29. rujna 2019. godine ispunio povijesni centar grada, otoke venecijanske lagune i obližnje kopno. 

Krakov, koji je 2019. godine proglašen Europskom prijestolnicom gastronomske kulture, odabrao je šest gastronomskih specijaliteta, uključujući pecivo obwarzanek, pastrvu Ojcowski, kobasicu piaszczańska i głąbik krakowski (zelena salata stablašica). Projekt je doveo do osnivanja četiri „Slow Food područja“ s ciljem revitalizacije nekih manje poznatih četvrti poljskog grada i njihove promidžbe turistima. 

U Hrvatskoj je Dubrovnik odlučio u gradskom Prirodoslovnom muzeju organizirati multimedijalnu, jestivu izložbu pod nazivom „Hranitelji grada", podižući tako svijest i aktivno uključujući javnost u očuvanje lokalne gastronomske baštine. Ovaj je grad na jadranskoj obali već godinama jedno od najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta, što znači da nije nedostajalo posjetitelja. Međutim, potrebno je pružiti veću podršku lokalnim proizvođačima i ugostiteljima koji uspijevaju očuvati dubrovačku kulinarsku baštinu.   

Zelena tržnica u Kecskemétu već dugo igra važnu ulogu u tom mađarskom gradu s oko 300 proizvođača koji na tržnici prodaju plodove svog rada. Sada se, svakog posljednjeg petka u mjesecu, otvara vanjski prostor gdje kupci mogu upoznati proizvođače odabrane u skladu sa Slow Food smjernicama, razgovarati s njima i saznati više o tome kako proizvode svoju hranu. U Kecskemétu su također bile organizirane degustacije i prezentacije u kojima su sudjelovala djeca kao i odrasli, a podučavalo ih se o održivosti okoliša. 

U međuvremenu u Brnu, u Republici Češkoj, aktivnosti usmjerene na obrazovanje uvedene su u škole gdje su pokrenuti osjetilni tečajevi kako bi se učenike naučilo razlikovati okuse i prepoznati kvalitetne proizvode, a odvijale su se i na ulicama grada gdje su bile organizirane radionice i degustacije. Tijekom osmotjednog projekta Dječja tržnica poljoprivrednika mladi su imali priliku naučiti više o poljoprivredi, od proizvodnje do organizacije lokalnog distribucijskog lanca. 

Pred kraj trogodišnjeg projekta Slow Food-CE, izrađena je zajednička strategija, dokument koji predstavlja smjernice za ustanove koje žele slijediti put očuvanja svoje gastronomske baštine, a sve kako bi se pokrenuo održivi ciklus koji objedinjuje gospodarstvo, održivost okoliša i socijalno uključivanje. Taj je strateški dokument objavljen na internetskoj stranici Slow Food-CE. 

Slow Food-CE je projekt kojim upravlja Slow Food i financiran je sredstvima iz programa Interreg Central Europe. Ukupno je u pilot-akcije uloženo preko 780.000 eura.
Deset partnera projekta su: Slow Food, Grad Venecija, Sveučilište gastronomskih znanosti, Dubrovačka razvojna agencija (DURA), Udruga Kinookus, Turistička zajednica Južne Moravske (CCRJM), Slow Food Brno, Grad Krakov, lokalna uprava grada Kecskeméta i Udruga za tradiciju, umjetnost i turizam Kiskunság - Convivium Kiskunság.

Sedam pridruženih partnera su: Turistička zajednica Općine Ston, Grad Dubrovnik, Grad Brno, Malopolska turistička organizacija, Akademija tjelesnog odgoja i turizma u Krakovu, Europski institut za povijest i kulture hrane, te Europa Nostra.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…