Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tijekom jučerašnjeg građanin s područja Dubrovačko-neretvanske županije policiji je  dragovoljno predao veću količinu minsko-eksplozivnih sredstava i to automatsku pušku, tri ručne bombe, 560 komada raznog streljiva, tromblonsku minu i 250 g baruta koje su, prema pravilima struke, zbrinuli policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu.


 - I ovom se prilikom zahvaljujemo svim građanima koji su do sada prepoznali značaj akcije „Manje oružja-manje tragedija“ i vratili oružje i streljivo te time otklonili opasnost iz svoje okoline, a sve druge građane pozivamo da slijede njihov primjer te ih podsjećamo kako i dalje mogu bez vremenskog ograničenja predati zabranjeno i dozvoljeno oružje i streljivo. Naglašavamo da se protiv njih neće pokretati prekršajni niti kazneni postupak, dovoljno je da se obrate najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192, nakon čega će policijski službenici u civilu doći na dogovoreno mjesto i preuzeti opasna sredstva - navode iz Policijske uprave DNŽ.

• Udruga Franak došla je do novih/starih dokaza da banke nisu, namjerno i svjesno,upozoravale potrošače na moguće ekonomske posljedice u CHF kreditima• Udruga Franak došla je do novih/starih dokaza da banke nisu, namjerno i svjesno,upozoravale potrošače na moguće ekonomske posljedice u CHF kreditima
• Međunarodni monetarni fond upozoravao je na rizike valutne klauzule CHF još od 2000.
• Neposredno pred plasiranje prvih CHF kredita (kolovoz, 2002.), voditelj Službe trgovanja devizama i gotovinom Erste banke, Aleksandar Turza, objašnjava na portalu Burza.com.hr snagu i nestabilnost CHF-a – to je Corpusdelict da je Erste banka znala da će tečaj CHF zasigurno rasti u budućnosti

Moramo najprije još jednom ponoviti kako je Sud EU u presudi C-186/16 jasno i nedvojbeno utvrdio da nacionalni sudovi kod testiranja nepoštenosti ugovorene valutne klauzule moraju provjeriti jesu li banke upozorile potrošače:- na potencijalne ekonomske posljedice koje po njih može imati ugovaranje konkretne valutne kluazule- na okolnosti, u vrijeme kada je ugovaran kredit, koje mogu kasnije naknadno utjecati na izvršenje ugovora i izazvati neravnotežu.

Nakon te odluke Suda EU Udruga Franak saznaje za neke bitne činjenice koje ukazuju da banke, svjesno i namjerno, nisu upozoravale potrošače na rizike koje sa sobom donosi ugovaranje valutne klauzule CHF.
Tako saznajemo da je Međunarodni monetarni fond u lipnju 2007. svojim izvještajem 7/186 upozoravao na opasnost od aprecijacije CHF-a te je posebice ukazivao na probleme koji se zbog toga mogu dogoditi u istočnim zemljama u kojima je ugovoreno puno kredita s valutnom klauzulom CHF. Sjetimo se da je to bila godina najveće ekspanzije tih kredita u Hrvatskoj.

Prije toga, u srpnju 2005. u svojem izvještaju za Austriju broj 5/249, MMF upozorava također na opasnost od aprecijacije CHF-a, što dovodi u rizik potrošače dužnike zbog rasta cijene kredita, banke dovodi u reputacijski rizik i kreditni rizik te u moguće gubitke zbog nemogućnosti naplate takvih kredita, a konačno dovodi u rizik i Vladu Republike Austrije, jer bi Vlada mogla biti optužena zbog toga što nije upozoravala na rizike i nije adekvatno zaštitila potrošače. Treba li naglasiti da je prva banka koja je započela sa CHF kreditima u Hrvatskoj upravo banka iz Austrije – Erste banka! Njezina banka majka itekako je znala što sa sobom donosi valutna klauzula CHF, ali to nije spriječilo banku kćerku u da plasira opasne i toksične CHF kredite u Republici Hrvatskoj.

I konačno, neposredno prije prvih plasiranja CHF kredita u RH, voditelj Službe trgovanja devizama i gotovinom Erste banke, Aleksandar Turza, objašnjava na portalu Burza.com.hristodobnu snagu i nestabilnost CHF-a, što je jako rizično za potencijalne dužnike u kreditima, da bi baš njegova Erste banka već sljedeće godine pokrenula kredite s valutnom klauzulom CHF, čime je direktno ugrozila na tisuće hrvatskih potrošača, što se kasnije pokazalo pogubnim za financijske mogućnosti dužnika, nekima je narušilozdravlje, a nekima je uništilo obitelji i dovelo ih na prosjački štap. Erste banku slijedile su i druge strane banke, a jedino HPB nije ušao u takve rizike, prije svega zbog toga jer HPB nema stranu banku majku s kojom bi ugovarao valutne swapove u vanbilanci. Citiramo dijelove izjava gospodina Turze iz 2002:„Pored svojih prirodnih ljepota Švicarska, točnije njezina valuta franak, kod investitora je na glasu kao sigurna luka kada se na morima svjetskih tržišta i burzi digne oluja. Dovoljan je pogled u prošlost koji će sve to samo potvrditi. 1978. druga naftna kriza - franak je ojačao na godišnjoj razini 28%; 1982. južnoamerička kriza - franak jača za 20%; 1987. - burzovni krah franak jača za 14% u odnosu na prošlu godinu; 1990. Kuvajt - franak jača za 12%; 1995. meksička kriza i krah USD - franak jača za 10%; 1998 azijska kriza i propast LongTerm Capital Market fonda - franak jača za 5%; 2001 teroristički napadi na SAD - franak na godišnjoj razini jača za 9%.“

To je Corpusdelict za naše tvrdnje! Očigledno je iz povijesti da je CHF takva valuta koja nije dobra za kreditiranje, ali je dobra za burzovno mešetarenje. To je dokaz da su banke znale o kakvoj se opasnoj valuti za kreditne dužnike potrošače radi te da su u stvari namjerno plasirale takav toksičan proizvod bez ikakvih upozorenja, bez krucijalnih objašnjenja u čemu su bitne razlike između eura i CHF-a.
Moramo se pozvati i na presudu suca Radovana Dobronića, koji u presudi objašnjava da je MMF još 2000. upozoravao na mogućnost da će CHF manje ili umjereno aprecirati prema euru, a time i prema kuni, zbog širenja euro zone (stranice 139. i 140. presude).

Dodatni dokaz su i izjave tadašnjeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke, Franje Lukovića, kako je Zaba do zadnjeg trenutka odgađala uvođenje takva proizvoda u svoju ponudu upravo zbog rizičnog kreditiranja na temelju valutne klauzule CHF, citiramo Poslovni dnevnik 22.8.2011.: “Zagrebačka banka upozoravala je na rizičnost kredita u francima i odgađala njihovo uvođenje očekujući od regulatora da ih zabrani, rekao je predsjednik Uprave Zabe Franjo Luković Jutarnjem listu. Kad se to nije dogodilo, banka ih je uvela da ne izgubi klijente.” Premda je prvi čovjek najveće banke lopticu za posljedice franka prebacio na HNB, regulator ovaj puta nije želio polemizirati. “HNB nema praksu komentirati izjave u medijima. Uz dužno poštovanje novinarskih interesa ne nalazimo razloga za odstupanje od prakse ni kad je riječ o izjavi g. Lukovića”, poručuju iz HNB-a.

Dakle, unatoč činjenici da su znali o kakvim se kreditima radi, ipak je Zaba kao i ostale banke plasirala takve kredite, bez ikakvih dodatnih objašnjenja dužnicima kod ugovaranja odnosno prije ugovaranja kredita.
Što reći nego – banke su očigledno svjesno i namjerno plasirale rizične kredite, ne bi li marketinški privukle potrošače na ugovaranje takvih kredita manjim kamatnim stopama, znajući da će kasnije sve nadoknaditi rastom tečaja i rastom kamatnih stopa – jer, tada još nije bilo sudske presude da su kamatne stope koje se mijenjaju odlukom banke nepoštene i ništetne, pa su onda banke čitavo desetljeće između 2003. i 2013. Ugovarale promjenu kamatne stope odlukom banke, drugim riječima – mijenjale su cijenu kredita kada su htjele i za koliko su htjele, uz blagoslov HNB-a i nečinjenje izvršne vlasti.

Na potezu je sada Vrhovni sud RH koji mora primijeniti pravorijek iz presude Suda EU C-186/16 u novoj reviziji u slučaju franak te ispitati odnosno testirati, i transparentnost ponude, i nepoštenost ugovorene valutne klauzule CHF u skladu sa zahtjevima Suda EU, što je prvi put taj sud odbio učiniti smatrajući da je gramatička jasnoća ugovorene valutne klauzule CHF dostatna za njezinu poštenost!

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu IFTM Top Resa Paris koji se održava od 26. – 29. 09. 2017. godine. Sajam se održava po 39. put i najvažniji je francuski međunarodni sajam putovanja i turizma. Top Resa je vodeći događaj za umrežavanje, poslovanje, inovacije i razvoj tržišta, a pokriva sve sektore turizma i isključivo je namijenjen profesionalcima u turizmu.


Na Top Resi se predstavlja oko 160 destinacija na 350 štandova, a ukupno ga posjeti oko 30.000 turističkih profesionalaca.


Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije zakupila je kutni štand od 6 metara kvadratnih, koji je uređen plakatima s motivima Dubrovačko-neretvanske županije i promotivnim brošurama, dok je u nastavku štand Hrvatske turističke zajednice i štand Croatia Airlines.


Dubrovačko-neretvansku županiju je u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo 102.000 francuskih turista, koji su ostvarili 380.000 noćenja, što je 7% više u dolascima i 3% više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Konzumiranje hrane bogate omega-3 masnim kiselinama u sklopu uravnotežene prehrane poboljšava raznovrsnost crijevne flore, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Nottinghamu. 


Riječ je o dosad najvažnijem istraživanju kada je posrijedi odnos između omega-3 kiselina i sastava crijevnoga mikrobioma, pišu francuski mediji. 
Da bi to dokazali britanski su znanstvenici angažirali 876 ispitanica srednje i starije životne dobi testirajući utjecaj omega-3 kiselina na raznolikost i količinu dobrih bakterija u njihovu probavnom traktu. 


Višestruka korist


Ustanovili su da je crijevni mikrobiom kod žena koje su konzumirale više namirnica s omega-3 kiselinama bio raznolikiji. To su povezali s većom dobrobiti za zdravlje, osobito kada je posrijedi sprečavanje razvoja dijabetesa, pretilosti i upalnih bolesti probavnog trakta poput kolitisa ili Crohnove bolesti. 


Pojasnili su da se crijevni mikrobiom odnosi na crijevne bakterije i gljivice koje žive u crijevima. Ranije se govorilo o crijevnoj flori, a danas je to naziv za bakterijske populacije koje žive u crijevima.
Populacija crijevnih bakterija uključuje nekoliko desetaka milijarda mikroorganizama koji se sastoje od najmanje 1000 različitih poznatih vrsta bakterija. One sadrže više od tri milijuna gena (broj 150 puta veći od broja vlastitih ljudskih gena). Crijevne bakterije u ljudskome organizmu mogu težiti i dva kilograma. Jedna trećina ih je identična kod većine ljudi, no dvije su trećine jedinstvene. Crijevne su bakterije u crijevima poput naše osobne iskaznice.


Omega-3 masne kiseline, kako su ranije pokazala brojna istraživanja imaju blagotvoran utjecaj i na razne druge bolesti, među kojima su rezistentnost na inzulin kod dijabetičara, hipertenzija, artroza, tromboza, neke vrste karcinoma te smanjenje kognitivnih sposobnosti. 


Bakterije smanjuju i opasnost od pretilosti


"Otkrili smo i da u organizmu osoba koje konzumiraju više namirnica s omega-3 kiselinama ima više određenih bakterija koje povezujemo s manjom sklonošću upalama i manjim rizikom od pretilosti", rekla je dr. Cristina Menni s londonskog King's Collegea, koja je sudjelovala u studiji. 


"Dodatnim istraživanjem smo ustanovili da je povišena razina omega-3 kiselina u krvi povezana s postojanjem molekule N-karbamil-glutamata u crijevnome mikrobiomu, a ona smanjuje oksidativni stres crijeva. Vjerujemo da su za to zaslužne omega-3 masne kiseline koje potiču bakterije na proizvodnju spomenute supstancije", zaključila je dr. Menni.


Osim u sardinama, lososu, ribljem ulju, omega-3 masnih kiselina ima u plodovima mora, biljnim uljima, žitaricama i u orašastom voću. 


Izvor: zivotistil.rtl.hr

Kako javlja Županijski centar 112 jučer 25. rujna u ranim popodnevnim satima zaprimljeno je više poziva građana zbog otvorenih šahtova na cestama kojima su bujične vode nakon veće količine oborina izbile poklopce. Zbog plavljenja ceste kraće je vrijeme bila zatvorena prometnica kod kružnog toka u Gružu.


Zaprimljeno je i nekoliko poziva zbog veće količine vode na Stradunu koju odvodni kanali ne mogu apsorbirati. Sve dojave ŽC 112 Dubrovnik  proslijedio je nadležnim službama: JVP Dubrovački vatrogasci, Vodovod Dubrovnik i Tehnogradnja d.o.o. Dubrovnik.

"Uspjeli smo zaštititi najranjivije, malu djecu, od plasiranja drugorazrednog proizvoda koji je manje zdrav."

Guradian je danas objavio informaciju da nakon objave rezultata istraživanja hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan o kvaliteti njihova proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu, HIPP namjerava plasirati njemački proizvod i na hrvatske police.


"Pozdravljam odluku Hippa. Ovo je velika pobjeda za mene i za hrvatske potrošače. Uspjeli smo zaštititi najranjivije, malu djecu, od plasiranja drugorazrednog proizvoda koji je manje zdrav. Tijekom cijelog ovog procesa ljudi su mi govorili da je ovo teška bitka, da se  čuvam multinacionalki, ali primjer HIPPa je pokazao da kad znaš da si u pravu i kad imaš to crno na bilo, možeš pomaknuti planine, piše poslovni.hr


Očekujem i od drugih proizvođača da slijede ovaj primjer", istaknula je Borzan.

Tijekom sutrašnjeg dana na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provest će se akcija pojačanog nadzora brzine kretanja vozila.

Danas je na drugoj sjednici Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije 6. točka dnevnog reda bila Zaključak o prihvaćanju Glavnog razvojnog plana Funkcionalne regije južna Dalmacija. Vjećnici iz Metkovića Nikola Grmoja, Nino Šešelj, Pero Jerkoivć i Krešo Kuran nisu podržali spomenuti Zaključak jer se u njemu ne spominje spoj grada Metkovića s autocestom A10. 

Nikola Grmoja neprihvaćanje zaključka obrazložio je na svom fejsbuk statusu.

- U Plan razvoja regije Južna Dalmacija kojeg je danas na skupštini DNŽ predložio župan Dobroslavić nisu ušle inačice spoja Metkovića na autocestu koje je predložila studija Hrvatskih cesta koju sam osobno inicirao i koja je predstavljena u Metkoviću u veljači. I mi iz Mosta, ali i kolega Kuran iz SDP-a iz tog razloga nismo podržali ovaj Plan. Budući da je to moja osobna inicijativa i da sam se izborio da Hrvatske ceste naprave studiju ne namjeravam odustati od toga za naš grad ključnog projekta. Kao što sam naglašavao i oko svih drugih projekata stavljam se na raspolaganje gradonačelniku i koaliciji HDZ-HSS i namjeravam se i kao zastupnik ali i kao vijećniku u DNŽ žestoko boriti za realizaciju ovog projekta.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…