Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ažurirala je svoje smjernice u petak i preporučila vladama država na poticanje stanovništva na nošenje maski na javnim mjestima gdje postoji rizik transmisije koronavirusa, piše portal Net.hr.

U novim smjernicama, čiju su izradu potaknuli rezultati studija provedenih u posljednjih nekoliko tjedana, WHO naglašava da su maske samo jedan u nizu alata koji mogu smanjiti rizik transmisije, ali ne bi trebale pružiti lažan osjećaj sigurnosti.

“Sada imamo dokaze da ako se maske pravilno postave tada mogu biti barijera potencijalno zaraznim kapljicama”, navodi Kerkhove.

Prije su tvrdili da nema dovoljno dokaza

Dok su neke države i dio američkih saveznih država preporučile ili nametnule nošenje maski u javnosti, WHO je prethodno govorio da nema dovoljno dokaza o (ne)učinkovitosti maski.

I dalje ostaje na snazi preporuka da zdravstveni radnici, koji su u kontaktu s osobama koje imaju koronavirus ili se sumnja da ga imaju, nose maske, rekla je Van Kerkhove.

Međutim, naglasila je kako je ta preporuka proširena te se savjetuje da svi radnici, koji su u kontaktu s bilo kojim pacijentom ili štićenicima staračkih domova, cijelo vrijeme nose masku, objavio je Net.hr.

Christian Brueckner (43) je za policiju 2016. godine bio "samo" kažnjavani zlostavljač djece. Te su godine pretražili zapušteno imanje u okrugu Börde u saveznoj pokrajini Sachsen-Anhalt na kojem je on živio. Riječ je o bivšoj tvornici u kojoj su se nekada proizvodili papir i kutije. Kasnije je imanje zaraslo u travu, na njemu se gomilalo smeće, a Christian je živio u starim barakama.

Policija je na tom imanju prije četiri godine iskopala nekoliko rupa. Među životinjskim kostima našli su i materijal s dječjom pornografijom, piše Bild. Riječ je o snimkama zlostavljanja male djece i dojenčadi. Također su pronašli odjeću za djevojčice. Istraga je pokazala kako Christian nije imao obitelj ili rođake kojima je ta odjeća mogla pripadati. 

Od srijede 3. lipnja Christian je osumnjičen da je oteo i ubio Britanku Maddie McCann. Istražitelji sumnjaju da bi mogao biti povezan i s nestankom Njemice Inge Gehricke (5). Christian se trenutno nalazi u zatvoru gdje služi kaznu jer je napao i silovao Amerikanku (72) u Portugalu. Christian je između 1995. i 2007. redovito boravio u Portugalu. Kasnije se vratio u Njemačku te je i tamo živio neko vrijeme. Inga je nestala 2. svibnja 2015., a Christian Brueckner je u tom trenutku u svom vlasništvu imao kuću u Neuwegerslebenu, 77 kilometara od mjesta Inginog nestanka. 

Bio je agresivan

Bivša susjeda iz Portugala je opisala Christiana Bruecknera kao agresivnog muškarca.

- Uvijek je bio ljut, jurio je ulicom gore, dolje, a onda je samo jednog dana 2006. godine nestao. Kasnije su me tražili da pomognem očistiti prostorije u kojima je boravio. Bilo je odvratno. Posvuda su ležale oštećene stvari. U smeću su bile perike i čudna odjeća, slična kostimima - rekla je žena. 

IZVOR: 24sata.hr

 

Temeljito istraživanje koje je proveo IIHS u SAD-u pokazalo je kako veličina automobila itekako ima utjecaja na sigurnost putnika, piše Autopress.

Naime, Insurance Institute for Highway Safety koji je u SAD-u zadužen za provođenje crash testova detaljnom analizom prometnih nesreća u razdoblju od 2015. do 2018. godine došao je do zaključka kako u automobilima gradske i kompaktne klase u prosjeku u prometnim nesrećama pogiba 108 putnika na milijun registriranih vozila, dok u automobilima većih klasa pogiba 52 putnika.

Statistički je najnesigurnija Ford Fiesta, dok vrh ljestvice najsigurnijih drže Infiniti QX60 i Porsche Cayenne.

poslovni.hr

Iz anketa koje smo proveli među našim članovima jasno je kako većini poduzetnika jako smeta rad na crno jer smanjuje njihovu konkurentnost. No većina njih misli kako su upravo previsoki porezi i nameti glavni uzroci zašto pojedinci pribjegavaju takvom poslovanju.

Procjene sive ekonomije su rađene redovito u zadnjim desetljećima. Ovisno o metodologijama, brojke se razlikuju. Sigurno je da se radi o gubitcima u desecima milijardi kuna, to jest i o značajnim postocima hrvatskog BDP-a. Prema svim relevantnim istraživanjima, Hrvatska uz Bugarsku ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, a ovisno o istraživanju on se kreće od 25% do čak 35%.

Mikro, mali i srednji poduzetnici te obrtnici, također osjećaju posljedice takvog načina poslovanja, i oni koji posluju u potpunosti po zakonu, zasigurno su jedni od najviše pogođenih dionika u ovoj kompleksnoj temi. 

Udruga Glas poduzetnika je u svome kratkom postojanju dobila više zamolbi da pokuša nešto poduzeti i podignuti svijest o toj gorućoj temi, koja ipak često padne u drugi plan s obzirom na dnevno politička zbivanja. Iz tih razloga, prvo smo htjeli ustanoviti koliko našim članovima i njihovom poslovanju smeta nečiji (konkurentski) rad na crno? Kao odgovor na to pitanje o ozbiljnosti ove teme dobili smo ovakve odgovore:

Gotovo 65% ispitanika javlja da im rad na crno prilično smeta i smanjuje njihovu konkurentnost, a samim time i prihode. Dodatnih 15% uočava da im takav rad umjereno smeta. Nešto preko 14% radi takve poslove da im rad na crno gotovo uopće ne smeta, a 1% ispitanika je toliko pogođeno sa radom na crno da planiraju napustiti zemlju. 

Iz tih podataka je vidljivo da je značajan dio poduzetnika koji rade potpuno pošteno i po zakonima direktno pogođen i obeshrabren u poslovanju zbog tuđeg rada na crno.

Naravno kroz razne komentare članova potvrđeno je da tema nije jednodimenzionalna i da se treba identificirati tko je sve odgovoran za toliku razinu sive ekonomije. Kako bismo produbili temu pitali smo naše članove i drugo pitanje: Koji su uzroci rada na crno? I dobili smo ove odgovore:

Preko 73% ispitanika smatra kako je sav taj rad na crno direktna posljedica velikog broja poreza i nameta koje država uzima. Još dodatnih 10% misli i svjedoči da se to događa jer je nužnost za preživljavanje. Oko 9% ispitanika misli kako su uzrok oni poduzetnici koji su pohlepni i ne žele platiti porez, nego što više novca zadržati sebi na nelegalan način. 3% ispitanika smatra kako je administracija previše komplicirana te je lakše stvari odraditi na crno nego popratiti sve zakone. 

Iako je za moguće da su neki ispitanici bili prisiljeni odraditi neke poslove na crno, jasno je da gledajući širu sliku, većina poduzetnika je na gubitku što više ima rada na crno. 

I dok razlozi kao što su pohlepa određenog broja poduzetnika, zasigurno stoje u nekim slučajevima, očito je da to nije glavni razlog problema koji se do sada nije uspio efikasno riješiti. Mnogi su na to prisiljeni, rade to iz nužde i kako bi preživjeli, te zbog toga dobivaju određeno razumijevanje. Ali glavni krivac je vrlo vjerojatno, skupa i neefikasna država, s bujajućom administracijom koju sve manje poduzetnika uspijeva pratiti i zadovoljiti sve zahtjeve. 

„Preduvjet za suzbijanje rada na crno je pravedno i jednakomjerno oporezivanje prihoda od svih vrsta rada i prihoda od imovine te transparentan i efikasan javni sektor.“ rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge. „Probajte zamisliti da je trošak državnog aparata 20% manji te da se siva i crna ekonomija smanje na trećinu sadašnjeg obima. To bi dovelo do toga da bi ukupno porezno opterećenje bilo bitno manje i da hrvatsko gospodarstvo postane bitno konkurentnije. Umjesto represije inspekcija, potrebno je zakonsku regulativu postaviti na način da rad na crno ne bude isplativ i povoljniji u odnosu na legalan rad. To je cilj kojem težimo, to je Hrvatska 2.0!“

UGP smatra kako će značajan dio sive ekonomije i problema koji proizlaze iz rada na crno biti riješen ako se usvoje naši zahtjevi i ako se nova vlada bude rukovodila našim postulatima #višepravde, #višerada, #manjiporezi i #digitlizacija. Neki koraci su već poduzeti, ali vrijeme je da se s individualnih slučajeva, kao što su pojedini gradovi koji su uveli transparentnost trošenja sredstava, prijeđe na cjelovit transparentni sustav za koji je krajnje vrijeme da bude postavljen na zdrave temelje.

Predstavnici Ministarstva rada predstavili su jučer socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.

Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bi bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, piše Jutarnji list.

Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.

Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu.

Kriteriji za mjeru:

– samo za prerađivačku industriju, ali poslodavci i sindikati traže proširenje na ostale sektore- pad prihoda od 20 posto na tromjesečnoj razini, a partneri traže da kriterij bude i smanjeni opseg poslovanja i pad radnih sati

– država će financirati neodrađene sate u punom iznosu, ali do najviše 4000 kuna po radniku

– 10 do 50 posto može iznositi skraćenje radnog vremena

– poslodavac mora zadržati radnike kojima je odobrena mjera još onoliko mjeseci za koliko je koristio mjeru

– od lipnja do 31. prosinca 2020. vrijeme je trajanja mjere

– poslodavci neće smjeti isplatiti dividendu do kraja 2021. niti isplaćivati bonuse menadžerima

poslovni.hr

 

Analitičari posjet gledaju kroz kontekst kampanje za predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj, ali ističu važnost poruka koje su u Mostaru poslane. 

Politički aktivist Tomislav Zelenika smatra kako treba, osim isticanja činjenice da hrvatski narod nije konstitutivan i ravnopravan s druga dva naroda, poraditi u praksi na tomu, a ne samo to spominjati.

"Plenkovićev posjet nemoguće je ne promatrati van skorih parlamentarnih izbora i van konteksta skorašnje kampanje u Hrvatskoj, stoga on nema neki osobit značaj. Međutim, činjenica je da su iz Mostara ponovno poslane važne poruke o tomu kako hrvatski narod treba biti konstitutivan i ravnopravan, ali bih osobno volio vidjeti neki korak koji vodi ka tomu - odnosno, ka ispunjavanju onog što zvuči kao lijepo obećanje", kaže Zelenika za Direktno.

Izaslanstvo HDZ-a sudjelovalo je na svečanoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH koja se održavala uime 15. obljetnice otkako HDZ u BiH vodi Dragan Čović

Plenković je, među ostalim, posjetio i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te Podravkinu buduću tvornicu u mjestu Kruševo pored Mostara gdje je položen i kamen temeljac. 

Novinar portala Dnevnik.ba Marko Soldo rekao je za Direktno kako je Plenkovićev posjet "prirodan" s obzirom na to da je HDZ stranka koja "lovi" glasove Hrvata u BiH.

"Poruke koje je Plenković poslao iz Mostara nisu previše ohrabrujuće ili nešto što se može smatrati bilo kakvom prekretnicom, međutim, ovaj posjet valja promatrati i iz konteksta kampanje koja tek slijedi. Uskoro će izbori za Hrvatski Sabor pa je Plenkovićev dolazak nešto prirodno jer HDZ Hrvatske ima tu tendenciju 'lova' glasova bh. Hrvata", kazao je Soldo.

Plenković je, smatra Soldo, "omeo pod sa sarajevskim folirantima".

"S druge strane, Čović danas proslavlja 15. godina otkako je na čelu, što god tko mislio o tomu, najjače stranke bh. Hrvata. Dolaskom u Mostar, Plenković je omeo pod sa svim onim sarajevskim folirantima koji pokušavaju uskratiti legitimitet hrvatskom narodu i pokazao je da cijeni Čovića - kao nekoga tko ima legitimitet hrvatskog naroda, s te strane, posjeta Mostaru je dobra", rekao je Soldo.

Zelenika dodaje kako je "otvaranje pogona tvornice dobro, ali sa slavljem valja pričekati dok ona ne proradi".

Soldo kaže kako je "Plenković svjestan funkcije koju obnaša", a dolaskom u Mostar je pokazao da hrvatska vlada "barem deklarativno" ima zanimanja za Hrvate u BiH. 

"Više i bolje bi zasigurno trebalo, prvenstveno kad je u pitanju izmjena izbornog zakona, u tom smislu, bilo bi dobro da Hrvatska provede svojevrsnu diplomatsku ofenzivu kako bi to pitanje konačno bilo riješeno. Plenković svjestan funkcije koju obnaša, a nadam se da sam može provesti spomenutu ofenzivu. Bez toga, danas smo ipak vidjeli da postoji barem deklarativno zanimanje za Hrvate u BiH. To, naravno, nije loše, ali može i treba više", kaže Soldo.

Zelenika je dodao da je Hrvatska dužna činiti više od onoga što se spominje kao njena nekakva ustavna obveza.

"Hrvati iz BiH su obranili i stvarali su Hrvatsku. Mi ne tražimo da nam se netko u Zagrebu ili Splitu klanja zbog tog, ali bi danas ta država, koja je i naša država, mogla učiniti puno više po pitanju našeg položaja u BiH", zaključio je Zelenika.

IZVOR: direktno.hr

U prvih pet mjeseci 2020. godine prodana su i 402 BMW-a, 388 Audija, 324 Mercedesa, ali i 59 Porschea, 48 Land Rovera, 29 Jaguara te 12 Tesli. 

U Hrvatskoj je u svibnju prodano 2.173 novih automobila, što je 76 posto manje nego u istom mjesecu lani kada ih je prodano 9.149, dok je u prvih pet mjeseci ove godine, prodano 13.286 novih vozila, uz pad od 55,6 posto u odnosu na prošlu godinu, podaci su Promocije plus.

Najviše novih putničkih vozila u prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodao Volkswagen – 2.191, s udjelom u ukupnoj prodaji od 16,5 posto. Slijedi Škoda, članica istog koncerna, s 1.959 vozila (udjel 14,7 posto). Na trećem mjestu je Renault (912 prodanih i udjel 6,8 posto). Četvrti po prodaji je Dacia, dio Renault grupe, budući da su je odabrala 792 kupca (udjel 5,9 posto), a peta je Kia (701 vozilo i udjel 5,2 posto).

U prvih pet mjeseci 2020. godine prodana su i 402 BMW-a, 388 Audija, 324 Mercedesa, ali i 59 Porschea, 48 Land Rovera, 29 Jaguara te 12 Tesli.

Najprodavaniji model u petom mjesecu ove godine bila je Škoda Octavia, koju je odabrao 121 kupac. Octavia je ujedno najprodavaniji model u svih pet mjeseci, jer ih je prodano 928 komada, dok su prvi pratitelji VW Golf i VW T-Cross prodaju do kraja svibnja zaključili sa po 415 nova vozila.

Na drugom je mjestu po svibanjskoj prodaji Kia Stonic (97 prodanih primjeraka), a treća je Dacia Sandero (70).

Prema pogonskom gorivu, hrvatski građani više biraju benzince nego dizelaše. Benzinski pogon je tako od siječnja do kraja svibnja  odabralo 7.768 kupaca što je udjel od 58,5 posto u ukupnoj prodaji. Dizelaša je odabralo 4.545 ljudi (udjel 34,2 posto), električno vozilo njih 85 (udjel 0,6 posto), a hibridno 791 kupac (udjel 6 posto).

poslovni.hr

U suradnji Galerije Artur i Dubrovačkih knjižnica, 5. lipnja, otvorena je kolektivna izložba domaćih i stranih autora pod zajedničkim imenom “Kokoti” koja je postavljena u prizemlju Narodne knjižnice Grad.

- Ovu izložbu planirali smo postaviti za vrijeme Uskrsa i bila je zamišljena tako da tri akademske slikarice Petra Held Potočnjak, Josipa Vlašić i Stefanie Hudspeth  izlože radove pijevaca, to jest, 'kokota' kako smo ih šaljivo nazvali. Čim je došla pandemija nismo mogli otvoriti izložbu i onda smo počeli stavljati jedan po jedan rad online i tako se stvorila jedna nova kategorija naših izlaganja. Počeli su se javljati i ostali autori koji s nama surađuju i oni su 'donijeli' svoga pijevca.  Ideja je bila baš za Uskrs jer vazda svi stavljaju piliće, pa pitaju 'što je bilo prvo kokoš ili jaje', ja kažem prvo je bio kokot -  naglašava vlasnica Galerije Artur Tea Batinić koja je otvorila izložbu radova 50-ak autora među kojima su i Josip Škerlj, Robert Kralj, Maja Kovačević i drugi.

Izložba ''Kokoti'' ostaje otvorena do 12. lipnja u prizemlju Narodne knjižnice Grad.

Stranica 1 od 1816
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…