Rogač (Ceratonia siliqua) krupno je stablo koje raste na sredozemnom području, a doseže visinu i do 20 metara.
Pripravci od rogača rabe se za liječenje proljeva, probavnih smetnji i žgaravice. Rogačevo se brašno miješa sa sjemenkama suncokreta i rižinim brašnom kako bi se dobio dovoljno blag pripravak koji može liječiti proljev kod male djece. Rogač pomaže i smirivanju nadraženosti crijeva. Sluz i smola također su se upotrebljavali za liječenje povraćanja, i to u blagim preparatima koji su odgovarali i djeci i trudnicama. Istraživanja pokazuju kako rogač može poboljšati razinu lipida kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom.
Rogača ima posvuda jer su ga putnici i kolonijalizatori nosili i putem sadili, a budući da se lako uzgaja, ne traži puno pažnje i donosi obilje plodova.
Zanimljivosti
Legenda kaže da se baš rogačem sv. Ivan prehranio u pustinji i rogač je u njemačkom jeziku i danas poznat kao Johannisbrot, odnosno Ivanov kruh.
Rađa mahunama koje sazrijevanjem posmeđe i čija je sjemenka uvijek teška 0,18 grama pa se iz tog razloga u antičko doba koristila kao mjera za vaganje zlata, poznatija kao karat.
Razlozi konzumiranja
Može se koristiti u slatkim i slanim varijantama, a odličan je kao diuretik, blagotvorno djeluje na probavu i smanjuje apetit. Rogač snižava kolesterol, štiti od toksina, pomaže u jačanju imuniteta i sprječavanju alergija, obiluje ugljikohidratima, riboflavinom, kalijem i kalcijem.
U manjim količinama sadrži vitamine B i E, željezo, magnezij, fosfor, mangan i selen. Sadrži i tanine i galnu kiselinu koja djeluje antiseptički, antibakterijski, antioksidativno i antivirusno. Bogat je i polifenolima koji štite srce i krvne žile.
Načini konzumiranja
Može ga se upotrebljavati u kolačima, keksima, kruhu, toplim napitcima, rakijama, kompotima, namazima, salatama, složencima… Mnogi ga koriste u kolačima umjesto kakao praha, ali zbog njegove slatkoće i umjesto jednog dijela šećera.
Rogač se odlično slaže s jabukama, grožđicama, smokvama, orasima i bademima pa se često koristi i kao punjenje za dizane rogačnjače.
Mahuna rogača može se mljeti sirova i prepečena, a sjemenke su odlične za zgušnjavanje pa se koriste za izradu krema i pudinga.
Rogačeva smola rabi se kao dijetna hrana i kao nadomjestak za čokoladu. Rogač ima drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl.
Prirodno je sladak pa je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kad se rade slastice od kakaa. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego kod čokolade.
