SRĐ JE GRAD: Centar za gospodarenje otpadom predstavlja realnu ekološku opasnost za Malostonski zaljev i za lokalnu vodoopskrbu

10 Veljača 2020
Autor :  

Zbrinjavanje otpada je civilizacijsko pitanje na koje je zero waste filozofija jedini odgovor. Kako stvari stoje, unatoč apelima stručnjaka, udruga i građana, umjesto odvajanja i recikliranja, politika se odluči- la za prikupljanje miješanog otpada kojim ćemo za skupe novce hraniti Centre za gospodarenje ot- padom. Jedan takav i mi ćemo uskoro dobiti, onaj u Lučinom razdolju, kao još jedan primjer neodgov- ornog i anticivilizacijskog zbrinjavanja otpada, koji ne zadovoljava niti ekološki kriterij održivosti, niti onaj gospodarstvene isplativosti. 

Lučino razdolje, buduća lokacija na kojoj će raditi Centar za gospodarenje otpadom, s pros- ječnom gustoćom ponikava od 70 / km2, krajnje je neprikladan krški teren za odlagalište. Stoga budući Centar za gospodarenje otpadom predstavlja realnu ekološku opasnost za Malostonski zaljev i za lokalnu vodoopskrbu, što je potvrdilo trasiranje voda provedeno 2010. godine. 

Tada je fluorescentna boja izlivena na lokaciji Lučinog razdolja za manje od 48 sati uočena na Bistrini i u Malostonskom zaljevu. Nezadovoljna rezultatima testiranja temeljem kojih bi Studija utjecaja na okoliš pokazala neprihvatljive utjecaje, Županija je naručila nova hidrološka testiranja, provedena 2013. godine. Ne znamo kako, ali nova su testiranja pokazala, suprotno onima samo tri godine ranije, da ocjedne vode iz Lučinog razdolja ne završavaju u Malostonskom zaljevu niti u okolnim vodocrpiliš- tima. Dakako, na rezultatima tih naknadnih istraživanja, ne onih prvotnih, temelji se suglasnost Min- istarstva na projekt, što izaziva sumnju da su znanstveni podaci falsificirani kako bi CGO Lučino raz- dolje dobio zeleno svjetlo od Ministarstva okoliša. 

U prilog mogućoj falsifikaciji rezultata testiranja svjedoče višekratno iskazani stavovi znanstvenika s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku i onih iz HAZU-a o izvjesnom štetnom utjecaju Centra za gospodarenje otpada na floru i faunu Malostonskog zaljeva i tradicionalno školjkarstvo. 

Osim sporne Studije utjecaja na okoliš, čiji se zaključci baziraju na sumnjivim podacima, sumnjivom se čini i Studija izvodljivosti, odnosno podaci koje ona sadrži. Iako je ista navodno izrađena još početkom 2017. godine, na opetovane upite građana, novinara i udruga da im se Studija (plaćena javnim novcem) dostavi, Županija se dvije i po godine oglušuje, uskraćujući pravo na informaciju o cijeni iz- gradnje Centra za gospodarenje otpadom, kao i o cijeni odlaganja otpada koju će u konačnici platiti građani Dubrovačko-neretvanske županije. Bahato i licemjerno, sporni se dokument (i to u engleskoj veziji) ipak pojavljuje na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije, na dan potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. 

Po pitanju Studije o izvodljivosti u službenim se izjavama Župan (ne po prvi put) konstantno zaplitao u vlastite laži. Tako je na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode svojevremeno objavljeno kako 

je 15.02.2017. godine održan sastanak župana Dobroslavića i tadašnjeg ministra zaštite prirode i okoliša Dobrovića, na kojem su „Župan i njegovi suradnici ministra upoznali sa statusom projekta. Is- taknuli su kako je lokacija centra ucrtana u prostorni plan, izrađene su Studija utjecaja na okoliš, Studija izvodljivosti i Idejni projekt.“ Nešto više od dvije godine kasnije, službeno priopćenje iz Dubrovačko-neretvanske županije glasi: „"Studija izvedivosti za projekt Centra za gospodarenje otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije završena, i na nju nemamo autorska prava. Au- torska prava imat će Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. kad se izvrši uredna primopredaja (kad Studija bude završena, usuglašena s Jaspersom te plaćena izrađivaču), što očekujemo krajem svibnja 2019. i tad će javnost s njom biti upoznata.” 

Je li sporna Studija izrađena prije veljače 2017., ili krajem svibnja 2019. i zašto ju je Župan do jučer skrivao kao zmija noge? Jesu li izrađene dvije Studije? Ako jesu, je li prva odbačena (kao što su odbačena prva hidrološka testiranja) jer njeni rezultati nisu opravdavali izgradnju Cen- tra? Tko su ti stručnjaci iz Grčke kojima je navodno naručena nova studija? Zašto je projekt, ako je tako izvrstan, odgođen na tri godine tijekom kojih se i dalje (svim obećanjima o zatvaran- ju unatoč) raubala Grabovica? Zašto niti rezultati druge Studije nisu javno objavljeni do samog časa potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, iako je po riječima Župana javnost sa Studijom trebala biti upoznata još krajem svibnja? Je li Župan skrivao podatke iz Studije o izvodljivosti kako cijena zbrinjavanja ne bi razbjesnila građane Dubrovačko-neretvanske žu- panije ili da ne bi ugrozio financiranje tog ekonomski promašenog i ekološki štetnog projekta? Hoće li nam se dogoditi da zbog utajenih ili krivotvorenih podataka EU odbije sufinanciranje izgradnje i da ukupna cijena od preko 400 milijuna kuna padne na teret građana RH? 

Prisjetimo se da su slični promašeni projekti iz HDZ radionice poput Kaštijuna i Marišćine doživjeli pravi debakl. Ekološki i ekonomski. Ilustracije radi, tamo je najavljena cijena zbrinjavanja otpada s na- javljenih 250 kn po toni narasla na 800 kn. Župan Dobroslavić je svojevremeno tvrdio (valjda po po- dacima iz Studije izvodljivosti iz 2017.) da će cijena zbrinjavanja otpada u CGO Lučino razdolje biti 87 Eura po toni. Do jučer se na televiziji blamirao izjavom da ne zna koja će biti cijena zbrinjavanja. Kako to da nije znao ako je to jedan od najrelevantnijih podataka iz Studije izvodljivosti, a ista je navodno bila dovršena krajem svibnja 2019. godine? Izrađivači Studije utjecaja na okoliš su svojevremeno u medijima najavili kako će se zbog opasnosti od utjecaja na okoliš na lokaciji Lučino razdolje primijeniti tehnologija zbog koje će ovaj centar za gospodarenje otpadom biti najskuplji, a komunalna cijena zbrinjavanja otpada koja će pasti na građane visoka. 

Nema sumnje da će nas CGO Lučino razdoblje puno koštati. Pitanje je samo koliku ćemo civi- lizacijsku cijenu u konačnici platiti. 

Srđ je grad

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…