Restauratorski zahvat na portretu Marina Getaldića

16 Rujan 2020
Autor :  

U sklopu manifestacije Dani europske baštine 2020. i u sklopu projekta Kultura u điru, Dubrovačke knjižnice organiziraju predavanje restauratora i konzervatora dr. sc. Denisa Vokića o restauratorskom zahvatu na portretu Marina Getaldića, koje će se održati u petak, 18. rujna 2020. u ljetnikovcu Skočibuha s početkom u 12 sati. Predavanje se temelji na dokumentacijskim radovima o restauraciji umjetničkog djela nastalog u 19. stoljeću koje je u vlasništvu Dubrovačkih knjižnica.

Portret dubrovačkog fizičara i matematičara Marina Getaldića, koji se nalazi u Znanstvenoj knjižnici rađen je temperom na platnu i bio je u prilično lošem stanju. O samom procesu restauriranja i odabiru tehnika, portretu, životu Marina Getaldića te konačnom restauratorskom rezultatu, Denis Vokić govorit će u svom predavanju koje je namijenjeno djeci i odraslima.

Getaldić, Marin (latinizirano Marinus Ghetaldus), hrvatski matematičar (Dubrovnik, 1568 – Dubrovnik, 7. ili 8. IV. 1626). Osnovnu naobrazbu dobio je u rodnome gradu. God. 1588. primljen je za člana Velikoga vijeća, a zatim se bavio različitim poslovima u službi Dubrovačke Republike. God. 1595. otišao je s M. Gučetićem u London kako bi pomogao u sređivanju ostavštine. S istim ciljem otputovao je u Antwerpen 1597., gdje je ostao do 1599. Ondje je učio matematiku kod francuskoga matematičara Michela Coigneta i dobio prve poticaje za znanstveni rad. Nakon toga putovao je u Francusku, radi sređivanja poslova oko iste ostavštine, i u Parizu upoznao F. Viètea. Taj susret bio je presudan za njegov rad u matematici. U Italiji je upoznao G. Galileija, s kojim se poslije i dopisivao. U Dubrovnik se vratio 1601., a onda putovao u Italiju kako bi tiskao prve svoje znanstvene radove. Ondje je upoznao njemačkog matematičara i astronoma Christophorusa Claviusa i austrijskoga astronoma Christopha Grienbergera s kojima se poslije dopisivao. God. 1603. vratio se u Dubrovnik, gdje se bavio optikom i u Betinoj špilji izvodio pokuse s paraboličnim zrcalima. God. 1606. bio je jedan od dvojice poklisara koji su odnijeli godišnji danak Dubrovačke Republike sultanu u Carigrad. Bavio se praktičnom primjenom matematike u rješavanju geodetskih problema. Tako je, primjerice, određivao geografsku širinu Carigrada i Dubrovnika, a posebno je zanimljiv njegov pristup određivanju volumena Zemlje. Za njegovo je rješenje predložio vlastitu, čisto geodetsku metodu, objavljenu posmrtno u djelu O analitičkom i sintetičkom u matematici (De resolutione et compositione mathematica, 1630), koja ne obuhvaća astronomska mjerenja. Iako ta metoda danas nema praktične vrijednosti, važna je zbog svoje originalnosti, a u usporedbi sa sličnim metodama onoga doba dala bi najtočniji rezultat.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…