Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić uputio je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Svjedoci smo nesnosnih dnevnih i noćnih temperatura koje traju neuobičajeno dugo. Dnevne temperature u hladu iznose ovih dana 35 stupnjeva, a na suncu se kreću do 50 stupnjeva. Temperatura mora u Dubrovniku izmjerena je 29.7 stupnjeva i najviša je ikada u povijesti zabilježena u Hrvatskoj. Noćne temperature kreću se iznad 25 stupnjeva.

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Guttler kaže: „ Dok ne spustimo emisije stakleničkih plinova na nulu, imati ćemo trend zagrijavanja. Vrlo je izvjesno da će tako biti iduća dva ili tri desetljeća.“ 

Pa kako se Dubrovnik pripremio za ovogodišnji dugotrajni toplinski val te da li ima planove za naredna tri desetljeća? 

Na plažama nema suncobrana, jer se natječaj za koncesije na pomorskome dobru nije proveo na vrijeme. Stabla na Lapadskoj obali izbačena su iz projekta. U povijesnoj jezgri i na zidinama tijekom dana kada je temperatura na suncu 50 stupnjeva nema osvježivača i rashlađivača zraka. Nema večernjih obilazaka zidina, ni muzeja, kada temperatura sa dnevnih 50 stupnjeva na suncu padne ispod 30 stupnjeva. Život grada zbog odredbi o komunalnom radu završava oko 23 sata. Cijene pića, sladoleda, osvježavajućih napitaka otišle su u nebo. 

Građani i turisti navečer izađu u grad te se zbog nedostatka večernjih atrakcija i visokih cijena rano vraćaju u svoje sobe i stanove. 

Kako napisano ne bi bio samo dojam, svoja razmišljanja i priopćenja, kao i uvijek temeljim na stvarnim brojkama.

Glavna dubrovačka atrakcija za turiste je prodaja Dubrovnik Passa i ulaznica za zidine. Dubrovnik Pass osim šetnje po vrelim zidinama na 50 stupnjeva, bez hlada, omogućuje i posjete rashladnim muzejima, trgovinama, besplatnom javnom prijevozu. 

U svibnju ove godine prodano je ukupno 64 tisuće Dubrovnik passa, dok je prosječno u Dubrovniku bilo 16.5 tisuća turista i 2.5 tisuće gostiju na kruzerima. U lipnju ove godine prodali smo isti broj Dubrovnik Passa 64 tisuće, a broj turista porastao je za 30 posto, sa 16.5 tisuća na 20.3 tisuće dnevno, dok se broj kruzerskih putnika povećao za 50 posto više na 3.7 tisuća dnevno.  

U srpnju ćemo imati 25 tisuća turista dnevno, pedeset posto više nego u svibnju te pedeset posto više kruzerskih gostiju. Srpanjska prodaja Dubrovnik Passa neće dosegnuti ukupan broj prodanih ulaznica  u svibnju i lipnju.  

Glavni proračunski prihod grada koji donosi jednu trećinu proračuna te omogućuje sve investicije i  socijalne pomoći smanjuje se tijekom srpnja u odnosu na hladnije mjesece svibanj i lipanj iako ima pedeset posto više turista u Dubrovniku. 

Ako je to tako za vrijeme „najhladnijeg ljeta u naredna tri desetljeća“ kako kaže glavni hrvatski meteorolog što možemo očekivat onda dogodine i u godinama koje tek slijede. 

Akropola u Ateni od jučer je zatvorena od 12 – 17 sati na preporuku Ministarstva zdravstva i kulture. Kada će se to dogoditi u Dubrovniku? Kada ćemo početi zatvarati zidine zbog vrućine i ugrožavanja zdravlja ljudi po nesnosnim vrućinama? Od čega će Dubrovnik živjeti ako se broj turista počne smanjivati u dolascima i noćenjima kao što se smanjuje broj prodanih ulaznica za Dubrovnik Pass i zidine za vrijeme velikih vrućina?   

Dubrovnik je već trebao imati provedbene mjere za ublažavanje toplinskih udara za svoje građane i turiste. 

Za siromašne sugrađane trebali smo  uvesti subvenciju kupovine i ugradnje klima uređaja, te subvenciju plaćanja struje za povećanu potrošnju. 

 Drvorede smo trebali posaditi ne samo na Lapadskoj obali nego i na drugim pješačkim zonama. Otvorene fontane trebale smo izgraditi ne samo ispred gruškog bazena, nego  i na glavnim parkovima i trgovima. 

U povijesnoj jezgri i na zidinama trebali su se postaviti veliki osvježivači zraka i besplatne  fontane za pitku vodu. 

Noćni život grada treba obogatiti, te produžiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata,  a ne ga skraćivati. 

Otvoriti zidine i terasu Revelina za obilazak sigurnim dijelom u večernjim satima do 23 uvečer, te ih dodatno osvijetliti. 

Naravno postoje i stotine drugih projekta koje radi drugi ozbiljni gradovi u svijetu. Izgradnja aqua parkova, akvarija, filmskih muzeja,  sportova na moru, pučkih zabava u Gružu i Rijeci dubrovačkoj samo su neki od  sadržaja koje će pametna gradska uprava sa privatnim sektorom morati napraviti što prije kako bi Dubrovnik svojim građanima i turistima bio ugodan za život narednih „vrućih“ desetljeća. 

P. S. Kako stalno promišljam život Grada, te redovito pišem priopćenja i govorim na Gradskome vijeću dobivam iz više političkih i medijskih izvora komentar tipa:  Opet Vlahušić ? Ja postavljam protupitanje:  A gdje su drugi? Jesmo li izgubili sposobnost kritičkog mišljenja ili nismo hrabri? Ili postoji neko treće obrazloženje koje ne znam.