U sklopu manifestacije Dani malostonske kamenice, 20. ožujka 2026. u Stonu je održan II. znanstveno-stručni skup Adriatic Mariculture 2026, koji je okupio vodeće znanstvenike, stručnjake, predstavnike nadležnih institucija i uzgajivače iz Hrvatske i drugih jadranskih zemalja. Skup je nastavak uspješno započetog dijaloga iz Zadra 2024. godine te predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja i iskustava u području jadranske marikulture.
Središnja tema skupa bila je očuvanje i budućnost uzgoja europske plosnate kamenice (Ostrea edulis), kao jedinstvene autohtone vrste i prepoznatljivog simbola Malostonskog zaljeva. Tema okruglog stola Izazovi suvremenog školjkarstva: od biološke opstojnosti do gospodarske održivosti izazvala je pozornost svih sudionika skupa, a posebnu su raspravu izazvala pitanja rizika povezanih s ciljanim unosom alohtonih vrsta radi uzgoja, te slučajnim prijenosom alohtonih organizama i patogena školjkaša translokacijom školjkaša s jednog uzgojnog područja na drugo, radi čega je potrebno jačanje suradnje između znanosti, nadležnih tijela i proizvođača.
Na temelju izlaganja i rasprave, zaključeno je:
Znanstvene i stručne spoznaje
Klimatske promjene i stresori iz okoliša već znatno utječu na rast, zdravstveno stanje i stabilnost uzgoja.
Potvrđena je sve veća važnost sustavnog monitoringa ekosustava, biosigurnosnih mjera i suvremenih tehnologija.
Istraživanja ukazuju na rastuće izazove kao što su predacija (osobito komarče Sparus aurata), pojave bolesti, promjene u kvaliteti i fiziologiji uzgajanih organizama. Dodatno su naglašeni rizici prijenosa bolesti između prirodnih i uzgajanih populacija, problem mikroplastike i onečišćenja mora, potreba za održivim proizvodnim rješenjima, važnost kvalitete i sigurnosti proizvoda.
Zaključci okruglog stola
Malostonski zaljev predstavlja jedinstven i osjetljiv ekosustav te ga je potrebno očuvati kao prostor tradicionalnog školjkarstva i visoke prirodne i kulturne vrijednosti. Sudionici su se složili da je zaštita autohtone europske plosnate kamenice (Ostrea edulis) strateški prioritet.
Unos alohtonih vrsta, osobito pacifičke kamenice, nosi visoki rizik, pri čemu je posebno istaknuto:
o mogućnost prijenosa uzročnika bolesti putem zdravih nositelja (vektora),
o opasnost od scenarija kakav se dogodio na atlantskoj obali Francuske, o dugoročna nepovratnost takvih promjena.
Zaključeno je da Malostonski zaljev, koji je proglašen zaštićenim područjem, ne smije biti prostor visokorizičnih eksperimenata s novim vrstama, već prostor očuvanja i unapređenja postojeće proizvodnje.
Posebno je naglašena važnost:
o stroge kontrole unosa živih organizama,
o sanitarnih mjera,
o uspostave planova biosigurnosti na svim uzgajalištima
o sustava ranog upozoravanja na bolesti.
Istaknuta je potreba za jačanjem veterinarskog nadzora, uz upozorenje na nedostatak dostupnih službi na području Pelješca.
Naglašena je važnost edukacije i bolje komunikacije između znanosti i uzgajivača. Među važnim izazovima istaknute su:
o klimatske promjene,
o predatori,
o infrastrukturna ograničenja,
o tržišni uvjeti i administrativne prepreke.
Razvojni i upravljački aspekti
Akvakultura je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana, ali zahtijeva prilagodbu novim izazovima.
Naglašena je nužnost suradnje svih – znanosti, proizvođača i nadležnih tijela za akvakulturu, zaštitu okoliša te veterinarske poslove i sigurnost hrane.
Istaknuta je potreba za razvojem infrastrukture, boljim upravljanjem pomorskim dobrom, korištenjem dostupnih EU fondova za razvoj i inovacije.
Sudionici skupa suglasni su da je budućnost jadranske marikulture u očuvanju autohtonih vrsta, odgovornom upravljanju i snažnoj povezanosti znanosti, nadležnih tijela i proizvođača.
Malostonski zaljev treba ostati primjer održivog suživota tradicije, prirode i gospodarstva.
Matea Alfier, dr. med. vet., Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
- sc. Mirna Batistić, Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje, ravnateljica dr. sc. Jakša Bolotin, Dubrovnik
izv. prof. dr. sc. Kruno Bonačić Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju
izv. prof. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju
prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju Matija Bumbak, mag., Platforma 22, Šibenik
Hrvoje Čeprnja, mag. ing., WWF Adria, Zagreb
doc. dr. sc. Slavica Čolak, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu doc. prof. dr. sc. Erika Dobroslavić Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju Mato Franušić, ing., MF školjka, Luka, Ston
prof. dr. sc. Branko Glamuzina Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju dr. sc. Dorotea Grbin, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
- sc. Sanja Grđan, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju dr.sc. Leon Grubišić, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
dr.sc. Bojan Hamer, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj dr.sc. Nenad Jasprica, Hrvatsko botaničko društvo, Zagreb
Mario Jurašić, dipl. oecc., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Uprava ribarstva, Zagreb, načelnik sektora
Jelena Kapeš, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
Mirjana Karabatić, mag. ing. maricult., Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju
izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet prirodnih znanosti, dekanica
prof.dr.sc. Greta Krešić, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
Vedran Kunica, ,ag. ing. maricult, udruga Stonski školjkari, Ston
- sc. Ivana Lepen Pleić, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
prof. dr. sc. Daniel Matulić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju, pročelnik
izv. prof. dr. sc. Gioconda Milotti, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet prirodnih znanosti
Marijana Miljas Đuračić, mag. ing. silv. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije
- sc. Ante Mišura, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Uprava ribarstva, Zagreb, ravnatelj Uprave ribarstva
prof. dr. sc. Bosiljka Mustać, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Vedrana Nerlović, Sveučilište u Splitu, Fakultet znanosti o moru dr. sc. Živana Ninčević, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, ravnateljica dr.sc. Dražen Oraić, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
dr.sc. Dijana Pavičić-Hamer, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj prof. dr. sc. Marijana Pećarević Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju dr. sc. Melita Peharda, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
- sc. Lorena Perić, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora i okoliša, Zagreb doc. dr.sc. Bruna Petani, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Iva Pozniak, mag.ing. maricult., Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet elektrotehnike i primijenjenog računarstva
prof. dr. sc. Marko Samardžija, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, dekan
izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, pročelnik
Valentina Šebalj, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Uprava ribarstva, Zagreb
- sc. Tanja Šegvić Bubić, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
- sc. Mario Špadina, SeaCras, Zagreb,
- sc. Snježana Zrnčić, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Petar Zuanović, mag. ing., Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu prof. dr. sc. Ivan Župan, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
