Povodom druge godišnjice smrti književnika i akademika Luka Paljetka, u Galeriji Dulčić Masle Pulitika na sam dan godišnjice, 12. svibnja, predstavljena je pjesničko-grafička mapa ‘List je čovjek koji hoda zrakom – hommage Luku Paljetku’ te otvorena izložba grafika iz mape objavljene 2024. godine u čast velikom dubrovačkom pjesniku. 

Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina naglasio je kako je večerašnja izložba kao i predstavljanje mape, nastavak proizašle inicijative njegovih bliskih prijatelja i dugogodišnjih suradnika – profesorice Bakija i skladatelja Matičevića – koji su, iz ljubavi i poštovanja prema gosparu Luku, osmislili večer u njegovu čast povodom prve godišnjice smrti. Dodao je kako je Umjetnička galerija Dubrovnik imala čast surađivati s akademikom Lukom Paljetkom kroz brojne projekte, od izložbi do predstavljanja, osobito pjesničko-grafičkih mapa. Posebno je istaknuo posljednja dva predstavljanja, koja su se odvila upravo u Galeriji Dulčić Masle Pulitika te u Atelijeru Pulitika i to zahvaljujući nesebičnom zalaganju gospodina Boža Biškupića i njegovoj Zbirci Biškupić, koji su s velikim poštovanjem i ljubavlju podržavali Lukov rad. Prisjetio se i riječi gospodina Biškupića izgovorenih na tom posljednjem predstavljanju: ‘Trebate imati sve od Luka’. Te su riječi odjeknule duboko i sažele vrijednost i veličinu nasljeđa koje nam je Luko ostavio, rekao je Smokvina. Zahvalio je svima na dolasku a  za kraj se osobno zahvalio Luku na svemu te dodao kako će ovaj veliki Dubrovčanin zauvijek ostati s nama u stihovima, slikama i sjećanjima.

Kustosica izložbe Petra Golušić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik kazala je kako su na izložbi predstavljene sve grafike iz mape, a grafike su otisnute u atelijerima umjetnika.

Svaki rad je autentičan rukopis koji je hommage čovjeku otvorenog uma i širokog duha te zanimljive svestranosti u bogatom stvaralaštvu. Bezvremenska sloboda je prisutna, jedan hommage koji duboko počiva u poštivanju srži ljudskog bića je zahtjevna priča koja se uspijeva dogoditi u 34 grafike gdje je harmonija jasna i majstorski uspostavljena. Ulazi se vizualno u Paljetkove svjetove snovitosti, jednostavnosti, višerazinske misaone dubine. Događa se u grafikama proces koji je Paljetak koristio u lirskoj filozofiji, a to podrazumijeva ideju da je sve prisutno u svemu te da je kreacija u preslagivanju pojavnoga, fikcionalnog i mišljenoga. Neizostavno je spomenuti humanističke svjetonazore, lucidnost i bistrinu uma Paljetka što se i markira u grafikama. Događa se brisanje ustaljene granice između čovjeka i kozmosa. Samim tim progovara se unutarnjim govorom o suptilnim i fragilnim predjelima. Iskazi se nižu i u njihovoj raznolikosti se vidi mnoštvo svjetova duhovnog obilježja kojima se kretao Paljetak, istaknula je kustosica Golušić.

O Luku Paljetku govorila je povjesničarka književnosti i književna kritičarka izvanredna profesorica dr.sc. Katja Bakija koja je vrsna poznavateljica njegova opusa. 

Ponovno nas je u ovom lijepom prostoru Galerije Dulčić Masle Pulitika okupilo Lukovo umjeteonstvo, čarolija njegovih svjetova i to u suglasju, jedinstvu i prožimanju riječi i slike. Nakon grafičkih mapa Haiku iz bolnice, nastale u Kliničkoj bolnici Dubrava i Kliničkoj bolnici Merkur u prosincu 2022. godine, te Sarabande za Anamariju, predstavljamo još jedno vrijedno bibliofilsko izdanje edicije Biškupić, koje je grafički oblikovao i uredio njezin osnivač, utemeljitelj i urednik Božo Biškupić. Jedina bitna razlika između predstavljanja dvije mape, ove večeras i prethodne, jest to da je Luko tad bio s nama. Doista je Luko Paljetak svojim odlaskom ostavio jednu veliku i duboku prazninu koju će biti vrlo teško ispuniti.

Bakija je naglasila kako grafičko-pjesnička mapa okuplja 34 grafike i 17 pjesničkih tekstova,  ostvarujući snažnu sinergiju riječi i slike. 

Pred nama je svojevrsni pjesnički i likovni spomenik, oproštaj od istinskog velikana hrvatske književnosti i kulture Luka Paljetka. Mapa je objavljena 22. listopada 2024. godine u ediciji Vid kao hommage dugogodišnjem prijateljstvu i suradnji s Lukom Paljetkom. Uz grafike, sadrži pjesme sedamnaest autorica i autora od kojih svaki na svoj način progovaraju o Luku i njegovu mjestu u hrvatskoj književnosti. Autor predgovora mape naslovljen Hommage Luku stihom i slikom  je akademik Krešimir Nemec. Pjesnički tekstovi u ovoj pjesničko-grafičkoj mapi svjedoče tugu, poštovanje i divljenje – pretačući iskustvo prijateljstva i zajedništva u stihove i lirske proze.

Borges je zapisao kako su riječi simbol zajedničkog pamćenja. Ova mapa upravo to i jest, prostor zajedničkog pamćenja. Tuga gubitka utkana je u mrežu Paljetku toliko bliskih soneta. Dvije godine nakon Lukova odlaska, čitamo je kao dostojanstven pjesničko-grafički oproštaj. Autori su na bolni Paljetkov odlazak odgovorili svojim medijem – stihom. Od 17 pjesničkih tekstova najviše ih je napisano u Paljetku toliko omiljenoj formi sonetu. Ernest Fišer u svom sonetu pjeva o prijateljstvu kao daru od Boga, nazivajući Luka ‘uho za slušanje i rame za plakanje’, on je njemu ‘alkemičar riječi i poznavatelj puteva duše’, a svojim stihovima iskazuje nadu u susret ‘tamo negdje iza zvijezda gdje savit će gnijezda kao pjesnici od istinskih materinskih riječi’. Autor Pavle Goranović u svom ga sonetu poistovjećuje s Gradom, koji je i bio mjera njegovog pjesništva. Drago Štambuk u pjesničkoj prozi zanimljivog naslova ‘Paljetkovanje’, Paljetka vidi kao ‘kneza stiha’, dok stih ‘List je čovjek koji hoda zrakom’ Anke Žagar, daje naslov cijeloj mapi.

Paljetak je kroz svoje stvaralaštvo, pjesničko i dramsko, vrlo intenzivno intertekstualno razgovarao s perjanicama bogate dubrovačke književne baštine, s Marinom Držićem, Ivanom Gundulićem, Ivom Vojnovićem, ali i s velikanima pjesničke riječi Antunom Brankom Šimićem, Tinom Ujevićem, a isto tako se upuštao u svoje pjesničke dijaloge s Petrarcom, Shakespeareom, Lorcom. Ali je s druge strane uvijek ostajao svoj, neponovljiv, poseban u svemu što je stvorio. O Lukovoj renesansnoj raskošnoj svestranosti najbolje svjedoče njegovi široki interesi. Bio je dramski pisac, vrstan prevoditelj, esejist, kritičar, književni povjesničar, lutkar, prvenstveno, usuđujem se reći, bio je pjesnik o čemu svjedoči 60-ak pjesničkih zbirki koje je Luko objavio, preko tisuću bibliografskih jedinica, točnije, 1057. Ali brojke nisu ono što ga određuje. Određuje ga glas koji i dalje traje. Jer, kao i svi veliki pjesnici, Paljetak nije samo pisao, on je stvarao svjetove. Svjetove u kojima se susreću sumnja i nada, nemir i smiraj, odlazak i trajanje. Svjetove u kojima se, prije ili kasnije, svi moramo ogledati. Zato je ova mapa dostojan oproštaj, ali i više od toga. Ona je potvrda da pjesma nadživljuje vrijeme, da riječ ostaje. I da pravi i veliki pjesnici, a Luko je to bio, unatoč fizičkom odlasku nikada ne odlaze, zaključila je povjesničarka književnosti Bakija.

O velikanu hrvatske književnosti Luku Paljetku, radu i prijateljstvu s njime, govorio je urednik i izdavač mape Božo Biškupić. 

Bio je veliki, dobar i plemenit čovjek, svestran i jedinstven, vraški talentiran! Držeći se one stare ‘nitko nije prorok u svojoj domovini’, ipak ću reći – Luko je bio umjetnik koji se ne stvara, nego rađa. Surađivao sam s njim preko 30 godina, nije mi lako govoriti i vrlo sam dirnut što smo se u ovako velikom broju našli da zajedno obilježimo tu obljetnicu. Ovdje je prilika da zahvalim dvojici velikih hrvatskih umjetnika Lukši Peku i Josipu Škerlju koji su odmah pristali surađivati na mapi. Hvala vam dečki puno, bit će još prilike za suradnju! 

Biškupić je ispričao i kako je zapravo nastala pjesničko-grafička mapa. 

Kad je prije šest godina preminuo Tonko Maroević, odlučio sam izdati mapu i nazvao sam Luka da on napiše tekst, a da ću ja izdati publikaciju. Dobio sam predivan tekst, nastala je mapa Sonetni vijenac za Tonka. Pozvao sam 33 umjetnika koji su se odazvali i napravili smo lijepo izdanje. Kad smo završili publikaciju sjećam se Lukove rečenice: “Ja sam Tonku, a tko će meni?” Tu sam rečenicu posebno upamtio. Luko se u međuvremenu razbolio, a na kraju nas je napustio. Odlučio sam te pozvao 17 pjesnika, među njima je i dvoje Japanaca, jedan bugarski i jedan crnogorski autor… Svi su se vrlo, vrlo rado odazvali! Sve ih je poznavao Luko, s nekima je čak i dugo prijateljevao. Akademik Nemec je napisao divan uvod u cijelu ediciju, prikupio i životopise umjetnika. Drago mi je da smo tu ediciju mogli darovati Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, među ostalim edicijama, jer to treba negdje ostati zabilježeno.  Narod smo koji vrlo lako zaboravlja, često zaboravljamo svoje velikane pa sam se pokušao pobrinuti da to ne bude. Darovao sam našoj Akademiji znanosti i umjetnosti, kao i crnogorskoj te slovenskoj po jednu mapu, 17 muzeja i nacionalnih knjižnica dobilo je po jedan primjer publikacije, po Sloveniji isto. Neka trajno ostane publikacija, netko će je u budućnosti otvoriti, pročitati pjesme i sjetiti se da je među nama živio veliki europski i svjetski pjesnik Luko Paljetak, naglasio je Biškupić.

Gospodin Božo Biškupić je recentno donirao, u vlastitom izdanju, Galeriji dvanaest grafičkih mapa hrvatske vizualne scene: Arbanas, Beretić, Demur, Franković, Kovačić, Lacković Croata (2 x), Lepuh, Macolić, Mandić, Samardžija (2 x). Donirao je Sonetni vijenac Luka Paljetka posvećen Tonku Maroeviću koji sadrži 31 grafički list slijedećih autora: Arbanas, Bajuk, Baretić, Buntak, Franković, Hraste, Ivanović, Keser, Kokeza, Konjušak, Lapuh, Lončar, Mijić, Novak, Paro, Peko, Popović, Pozaić, Prančić, Radić, Reberski, Samaržija, Šabić, Šimrak, Šiško, Škerlj, Trebotić, Vejzović, Vrkljan, Zanki i Živković. U istom izdanju nastale su slijedeće knjige s grafikama: Sarabanda za Anamariju (Luko Paljetak, Tin Samardžija), Haiku iz bolnice (Luko Paljetak, Miran Šabić) i Sedam posljednjih riječi Kristovih (Luko Paljetak, Josip Zanki); koje je Biškupić darovao Zbirci moderne i suvremene umjetnosti Umjetničke galerije Dubrovnik.

Za glazbeni dio programa bio je zadužen skladatelj i šansonijer Darko Matičević koji je izveo Paljetkovu pjesmu Ljubičaste kiše. Glumac Kazališta Marina Držića, Hrvoje Sebastijan čitao je izbor pjesama iz mape posvećene Luku Paljetku.

Na izložbi grafika iz mape može se pogledati dokumentarni film Tonka Jovića ‘Meštar od svega – Luko Paljetak’ snimljen 2012. godine u produkciji Hrvatske radiotelevizije. 

Izložba grafika u sjećanje na velikana hrvatske književnosti Luka Paljetka u Galeriji Dulčić Masle Pulitika ostaje otvorena do 31. svibnja 2026. godine.