Hrvatski turizam u 2026. ulazi s do sada najambicioznijom regulatornom reformom, osmišljenom da zada konačni udarac sivoj ekonomiji u privatnom smještaju. Uvođenjem reda u nekontroliranu ekspanziju kratkoročnog najma, država se okreće održivijem modelu koji bi trebao zaštititi i goste i domaće stanovništvo, donosi Poslovni.hr

Godina 2026. ostat će upamćena kao prijelomna točka za hrvatski turizam, ključni gospodarski sektor koji čini više od petine nacionalnog BDP-a. U središtu promjena je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, čiji je glavni cilj stati na kraj neregistriranom poslovanju koje je godinama bujalo. Glavni alat u toj borbi je uvođenje obveznog registracijskog broja za svaki apartman, sobu ili kuću za odmor. Bez tog jedinstvenog identifikatora, oglašavanje na internetskim platformama poput Booking.com-a ili Airbnb-a više neće biti moguće, čime se ilegalnim iznajmljivačima zatvaraju glavna vrata prema tržištu. Ovaj potez, usklađen s novom regulativom Europske unije, trebao bi osigurati transparentnost i omogućiti vlastima učinkovitiji nadzor.

Ova radikalna promjena nije došla slučajno. Godine nekontrolirane ekspanzije kratkoročnog najma stvorile su ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu i tržište nekretnina, osobito u popularnim obalnim gradovima. U Dubrovniku, gradu od jedva 41.500 stanovnika, povijesna jezgra počela je nalikovati na “muzej na otvorenom”, gdje su trgovine i restorani prilagođeni isključivo turistima istisnuli svakodnevni život lokalnog stanovništva. Cijene nekretnina i dugoročnog najma skočile su u nebo, čineći stanovanje nedostupnim mladim liječnicima, učiteljima i drugim ključnim radnicima čije plaće ne mogu pratiti divljanje tržišta. Vlada je stoga bila primorana djelovati kako bi ublažila socijalne napetosti i osigurala održivost destinacija koje su postale žrtve vlastitog uspjeha.

Kako bi se osigurala provedba zakona, ovlasti za nadzor ilegalnih aktivnosti proširene su izvan Državnog inspektorata. Od sada će ilegalne iznajmljivače moći nadzirati i carinici te lokalni komunalni redari, što bi trebalo značajno povećati učinkovitost na terenu. Istovremeno, cjelokupna administracija seli se u digitalni svijet. Svi postupci, od podnošenja zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, odvijat će se putem središnjeg digitalnog registra. Očekuje se da će to smanjiti birokratsko opterećenje, ubrzati procedure i povećati transparentnost u cijelom sektoru. Neplaćanje boravišne pristojbe postat će, između ostalog, razlog za oduzimanje odobrenja za rad.

Međutim, ova reforma nije usmjerena samo na suzbijanje sive ekonomije, već je i dio šireg strateškog zaokreta. Hrvatska se želi odmaknuti od modela masovnog turizma koji se temelji na broju noćenja i okrenuti se kvaliteti, autentičnosti i cjelogodišnjem poslovanju. Vladina Strategija za održivi razvoj turizma do 2030. godine eksplicitno cilja na smanjenje sezonalnosti i ravnomjerniju regionalnu raspodjelu turističkog prometa. To u praksi znači snažnija ulaganja u kontinentalne regije poput Slavonije, Gorskog kotara i Međimurja, kao i u manje poznate otoke. Cilj je rasteretiti prenapregnute destinacije poput Dubrovnika i Splita te privući goste željne mirnijeg i autentičnijeg iskustva.

Unatoč optimizmu zbog uvođenja reda, turistički sektor se u 2026. suočava i s ozbiljnim izazovima. Rastuća nestabilnost na globalnim tržištima, potaknuta sukobima i rastom cijena goriva, već utječe na zračni promet. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina upozorio je da ova turistička godina neće biti uobičajena te je uputio neuobičajen apel cijelom sektoru. Pozvao je na smanjenje cijena za deset do dvadeset posto kako bi Hrvatska ostala konkurentna u odnosu na mediteranske rivale koji već nude značajne popuste. “Ovo nije normalna ni standardna turistička godina. Ovisi isključivo o nama kako ćemo se prilagoditi”, poručio je Glavina, naglašavajući da je prilagodba ključna ne samo za ovu sezonu, već i kao temelj za iduću.

Paralelno s novim zakonom, država je već ranije pooštrila i poreznu politiku. Poreznom reformom iz 2025. godine značajno je povećano porezno opterećenje za nekretnine koje se koriste za kratkoročni najam ili su prazne, čime se vlasnike želi potaknuti na dugoročno iznajmljivanje i efikasnije korištenje stambenog fonda. Uz to, uvode se i stroža pravila za održavanje kvalitete smještaja. Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje obvezne periode ponovne kategorizacije: svakih deset godina za privatni smještaj te svakih pet godina za hotele, kampove i hostele. Time se želi osigurati da zvjezdice i ocjene kvalitete doista odražavaju stvarno stanje objekata, čime se štiti ugled Hrvatske kao destinacije koja drži do standarda.