Svečano otvorene 77. Dubrovačke ljetne igre
Tradicionalnim podizanjem zastave Libertas uz stihove Gundulićeve Himne slobodi, ispred crkve sv. Vlaha svečano su otvorene 77. Dubrovačke ljetne igre, koje će se održati od 10. srpnja do 25. kolovoza na raznim scenskim i ambijentalnim lokacijama grada Dubrovnika.
Svečanost otvorenja održana je u režiji i koreografiji Lea Mujića, prema scenariju Željke Udovičić Pleštine, uz dirigentsko vodstvo maestra Ivana Repušića i kostimografiju Lea Kulaša.
U svečanom programu sudjelovali su Minhenski radijski orkestar, sopranistica Marija Kuhar Šoša, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor, Zbor Libertas, Zbor Blasius, Dječji zbor Umjetničke škole Luke Sorkočevića pod vodstvom zborovođe Ivana Šćepanovića te Folklorni ansambl Linđo.
Festivalski dramski ansambl činili su Maro Martinović, Branimir Vidić Flika, Nika Lasić, Perica Martinović, Nataša Dangubić, Mirej Stanić, Nea Njirić, Frano Mašković, Barbara Nola, Milivoj Beader, Nives Ivanković, Anđela Ramljak, Dorijan Vicić, Bojan Beribaka, Maro Nejašmić Banić, Hrvoje Sebastijan, Nikola Radoš, Nikolina Prkačin, Nea Martinović, Mihovil Rismondo, Mateo Zvono, Ante Tonći Đurković, Antun Spajić, Joško Gverović.
Svečanoj ceremoniji otvaranja 77. Dubrovačkih ljetnih igara nazočili su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica.
Ceremoniji su nazočili i župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo, zamjenik župana Joško Cebalo, predsjednik Županijske skupštine Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović, zastupnici u Hrvatskom saboru, državni tajnici, rektori, veleposlanici i predstavnici diplomatskog zbora, konzuli, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, predstavnici ostalih vjerskih zajednica, predstavnici gradova prijatelja, gradonačelnici i načelnici gradova i općina te brojni građani i gosti Dubrovnika.
Dubrovačke ljetne igre održavat će se od 10. srpnja do 25. kolovoza na brojnim scenskim i ambijentalnim lokacijama Dubrovnika. Tijekom 47 festivalskih dana publici će biti predstavljeno više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa, potvrđujući još jednom status Dubrovačkih ljetnih igara kao jednog od najznačajnijih kulturnih festivala u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
Govor gradonačelnika Mata Frankovića na otvaranju 77. Dubrovačkih ljetnih igara
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je govor na ceremoniji otvaranja 77. Dubrovačkih ljetnih igara. Govor donosimo u cijelosti:
Poštovane sugrađanke i sugrađani, uvaženi gosti, dragi umjetnici i prijatelji kulture,
večeras smo ponovno, uz budno oko svetog Vlaha, okupljeni pod ovim dubrovačkim nebom koje je stoljećima svjedočilo smjeni naraštaja i epoha. Na ovim kamenim pločama, koje pamte korake ljudi, rađanje velikih ideja i odluke koje su oblikovale sudbinu ovoga Grada, otvaramo festival koji je odavno prerastao granice umjetnosti i postao neodvojivim dijelom identiteta Dubrovnika, njegova hrvatskog bića i europske kulturne baštine.
Nema mnogo gradova na svijetu koji imaju privilegij da im umjetnost nije gost, nego stanovnik.
Dubrovnik je jedan od njih.
Večeras, međutim, ne otvaramo samo još jedne Igre.
Otvaramo još jedan razgovor s Gradom.
Jer Dubrovnik je jedan od rijetkih gradova na svijetu u kojem umjetnost nije bijeg od stvarnosti. Ona je oduvijek bila način na koji Grad razgovara sam sa sobom. O svojim pobjedama i porazima. O svojim vrlinama i slabostima. O svojoj prošlosti, ali još više o svojoj budućnosti.
I zato nas Dubrovnik i večeras pita isto pitanje koje postavlja već stoljećima:
Jesmo li ostali vjerni mjeri koja ga je stvorila?
Dubrovnik nije tek mjesto na karti svijeta. Nije razglednica ni prolazna destinacija. Dubrovnik je prostor koji pamti. Prostor koji oblikuje ljude jednako koliko ljudi oblikuju njega.
Dubrovnik je ideja.
Dubrovnik je sustav vrijednosti.
Kroz stoljeća je Dubrovnik uvijek bio suočen s istim iskušenjem. Iskušenjem da trenutačni interes postane važniji od općega dobra. Mijenjala su se vremena. Mijenjali su se ljudi. Mijenjale su se okolnosti.
Ali kušnja je uvijek ostajala ista.
Naši su joj preci odolijevali.
Još je Dubrovački statut u 13. stoljeću jasno pokazao kako interes pojedinca nikada ne može biti iznad interesa zajednice. Nakon velikog požara 1296. godine naši preci nisu prepustili obnovu slučaju ni stihiji. Kuće su dobile svoje dimenzije, ulice svoj red, a prostor svoju svrhu. Znali su da Grad ne traje zato što neprestano raste, nego zato što zna gdje treba stati.
Znali su da se Grad ne uništava samo ratovima ili prirodnim silama.
Grad se može izgubiti i onda kada zaboravi tko je.
Zato su ostavili pravila koja nisu ograničavala slobodu.
Ona su je čuvala.
Danas, kao i mnogo puta kroz našu povijest, vode se rasprave o tome kakav Dubrovnik želimo ostaviti iza sebe. Čuju se različiti glasovi, različite ideje, različiti interesi. Ponekad glasni i nametljivi, okupljeni oko jednostavne poruke: ” Moje, moje, samo moje.” Kao da sutra ne postoji. Kao da iza nas neće doći nove generacije kojima ćemo predati ovaj Grad.
Ali, Dubrovnik nas uči drugačije.
Naši preci razumjeli su da mjera nije prepreka razvoju. Ona je uvjet trajanja , a ne ograničenje stvaranja. Znali su da Grad koji želi trajati mora imati hrabrosti reći DOSTA, tamo gdje bi drugi rekli još. Možda je upravo u tome najveća lekcija Dubrovnika, da se vrijednost prostora često nalazi upravo u neizgrađenom dijelu, u PRAZNINI, u SLOBODI. Jer svaki zid, svaka ulica i svaki pogled prema moru ili kamenu nose u sebi granicu koju treba razumjeti, a ne prelaziti.
Postoje gradovi koji se mjere veličinom.
Dubrovnik se mjeri trajanjem.
Mi nismo vlasnici ovoga Grada.
Mi smo njegovi privremeni čuvari.
I zato nije pitanje koliko još može stati u Dubrovnik.
Pitanje je koliko GRADA mora ostati da bi oni koji dolaze nakon nas mogli osjetiti isti ponos koji osjećamo mi večeras.
Neka nas ova večer podsjeti da prostor nije tek kulisa našeg života, nego mjesto u kojem se oblikuju naše vrijednosti, naše uspomene i naš identitet. Neka nas podsjeti da je čuvanje prostora najtiši, ali možda najvažniji oblik iskaza ljubavi prema Gradu.
Nekoliko koraka od nas stoji Orlando, simbol slobode i dostojanstva.
Iznad naših glava uzdiže se Imperijal, trajni podsjetnik da sloboda nikada nije bila darovana, nego izborena.
Na toj su stijeni hrvatski branitelji obranili ne samo Grad nego i pravo da se večeras ovdje okupljamo, stvaramo, govorimo, pjevamo i sanjamo.
Njima dugujemo vječnu zahvalnost.
A nama ostaje odgovornost da slobodu koju su oni obranili sačuvamo mudrošću kojom su je naši preci stoljećima čuvali.
S tom mišlju, s osobitom čašću i ponosom, proglašavam 77. Dubrovačke ljetne igre otvorenima.
Živjela umjetnost.
Živio Dubrovnik.
I neka vječno živi njegova sloboda.
Započinju radovi na izgradnji kolektora oborinske odvodnje Montovjerna-Batala
Zbog radova na izgradnji kolektora oborinske odvodnje Montovjerna-Batala od utorka, 7. srpnja započinju pripremni radovi na uspostavi privremene prometne regulacije prometa u Ulici Iva Vojnovića.
Radovi će se odvijati u nekoliko faza, prvom je fazom izvođenje radova predviđeno u Ulici Iva Vojnovića, u duljini otprilike 150 metara od otvaranja trake za lijevo skretanje prema Gospinom polju do skretanja u Ulicu Marka Marojice.
Predmetni radovi izvodit će se u osi istočnog prometnog traka koji će za vrijeme izvođenja radova biti privremeno zatvoren za prometovanje. Kako bi se omogućilo nesmetano prometovanje ovom dionicom ceste, zauzet će se uzdužna taxi stajališta i nekolicina parkirališnih mjesta od skretanja za Hladnicu do skretanja za Gospino polje. Na taj način organizira se dvosmjerno prometovanje u dvije trake širine po tri metra.
Zatvaranje dionice od 150 metara će se vršiti u etapama s napretkom radova u segmentima od otprilike 50 metara ovisno o tehnologiji izvođenja radova. Privremena regulacija na ovoj dionici bit će na snazi oko mjesec dana.
Molimo za razumijevanje sugrađana te poštivanje privremene regulacije svih sudionika u prometu.
Podsjetimo, projekt izgradnje sustava odvodnje oborinskih voda na području Montovjerna-Batala obuhvaća izgradnju 800 metara sustava odvodnje oborinskih voda na području Montovjerna–Batala, čime će se riješiti problem nakupljanja velikih količina oborinskih voda na cesti u Ulici Iva Vojnovića ispred vrtića Palčica, gdje započinje ovaj zahvat, kao i problem velikog priljeva kroz ulice Marka Marojice i Od svetog Mihajla. U sklopu investicije izgradit će se i kružni tok na Batali radi bolje protočnosti prometa, uz obnovu dijelova vodovodne i kanalizacijske mreže. Vrijednost radova iznosi 1.272.202,23 eura bez PDV-a, a izvodi ih tvrtka Texo gradnja.
Održan Mimohod sjećanja povodom 31. obljetnice genocida u Srebrenici
U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika, Stradunom je danas održan tradicionalni Mimohod sjećanja povodom obilježavanja 31. obljetnice genocida u Srebrenici.
Pod porukom „Da se ne zaboravi – nikad, nigdje i nikome ne ponovi“, sudionici mimohoda odali su počast više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u srpnju 1995. godine u Srebrenici, u genocidu koji se smatra najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata.
U ime Grada Dubrovnika mimohodu su nazočili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović, dok je u ime Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.
Obraćajući se okupljenima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica istaknuo je kako je istodobno teško i časno biti dio obilježavanja sjećanja na nevine žrtve genocida u Srebrenici. Naglasio je kako Dubrovnik, kao grad slobode koji je i sam iskusio ratna stradanja, šalje snažnu poruku mira, tolerancije, suživota i međusobnog poštovanja te da je važno čuvati uspomenu na nevine civilne žrtve kao trajnu opomenu budućim naraštajima da se takvi zločini više nikada i nigdje ne ponove.
Okupljenima se obratio i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Dubrovnik Salkan ef. Herić, podsjetivši kako je u islamskoj tradiciji sjećanje trajna obveza, dok zaborav znači gubitak života u kolektivnoj svijesti. Istaknuo je važnost očuvanja istine o genocidu u Srebrenici i njegovanja kulture sjećanja na nevine bošnjačke žrtve, naglasivši kako upravo sjećanje predstavlja zalog mira i odgovornosti prema budućim generacijama.
Nakon mimohoda Stradunom, u staroj gradskoj luci položeni su ljiljani u more kao simboličan čin odavanja počasti svim nevinim žrtvama genocida u Srebrenici.
Gradonačelnik Franković na sastanku predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića sa županom, gradonačelnicima i načelnicima
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je danas u Cavtatu na sastanku predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom, gradonačelnicima i načelnicima s područja županije.
Uz predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i župana Blaža Peza, sastanku su nazočili i saborski zastupnici Vesna Bedeković i Dalibor Milan, gradonačelnik Korčule Frano Jeričević, predsjednik Županijske skupštine Nikola Dobroslavić te općinski načelnici Božo Lasić, Marko Miloslavić i Vedran Antunica.
Na sastanku se razgovaralo o prioritetnim razvojnim projektima za Dubrovačko-neretvansku županiju, s naglaskom na prometnu povezanost, ulaganja u obrazovnu infrastrukturu i projekte koji doprinose održivom razvoju te kvaliteti života stanovnika.
Govoreći o prioritetima Grada Dubrovnika, gradonačelnik Franković istaknuo je važnost nastavka realizacije strateških projekata koji će odgovoriti na razvojne potrebe grada.
Razgovaralo se i o projektu izgradnje nove multifunkcionalne sportske dvorane u Gospinom polju. Gradonačelnik Franković istaknuo je i važnost nastavka projekta brze ceste prema Dubrovniku kao ključne prometne pretpostavke daljnjeg razvoja grada i županije, kao i nastavka ulaganja u obrazovnu infrastrukturu. Naglasio je i kako će završetkom rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Mokošica, koja je posljednja gradska osnovna škola u dvosmjenskom radu, sve osnovne škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik prijeći na izvođenje nastave u jednoj smjeni.
Na sastanku je istaknuta važnost nastavka suradnje svih razina vlasti u provedbi razvojnih projekata usmjerenih na prometnu povezanost, održivi razvoj i jačanje konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije.
Nakon završetka konzervatorsko-restauratorskih radova uklonjena zaštitna skela s Orlandovog stupa, postavlja se niska zaštitna i ukrasna ograda
Prema ranijim najavama, u potpunosti je uklonjena zaštitna i radna skela oko Orlandovog stupa postavljena za potrebe složenog višegodišnjeg projekta istraživanja, praćenja stanja i konzervatorsko-restauratorskih radova. U skladu s preporukama stručnjaka koji su sudjelovali u provedbi projekta, na njezinu će mjestu biti postavljena niska zaštitna ograda, čime će se omogućiti nastavak kontinuiranog monitoringa i praćenja stanja stupa.
Program zaštitnih radova na Orlandovom stupu pokrenut je 2018. godine na inicijativu Ministarstva kulture i medija zbog zabrinjavajuće progresije pukotina na tijelu stupa. Odvijao se kroz suradnju Grada Dubrovnika, Zavoda za obnovu Dubrovnika i Hrvatskog restauratorskog zavoda pod kontinuiranim nadzorom Područne konzervatorske službe Dubrovnik te u skladu s preporukama stručnjaka ICCROM-a (Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) koji su u rad stručnog tima za određivanje pristupa problematici oštećenja uključeni 2020. godine.
Program Hrvatskog restauratorskog zavoda provodio se u nekoliko faza od 2018. do 2025. godine. U početnom razdoblju provedena je detaljna analiza postojećeg stanja stupa, prikupljena je i obrađena ranija dokumentacija, postavljena zaštitna skela te sustav za praćenje pukotina, uz izvođenje hitnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata na najugroženijim dijelovima kamena.
Od 2020. godine sustav monitoringa dodatno je unaprijeđen, a provedena su opsežna istraživanja strukture, materijala i oštećenja stupa kako bi se utvrdili uzroci nastanka pukotina i definirale najprimjerenije metode sanacije. Stručnjaci su pritom naglasili važnost minimalno invazivnih zahvata i izvođenja radova in situ radi očuvanja izvornog materijala.
Istraživanja su potvrdila da je preduvjet za nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova bilo kontrolirano otpuštanje sile prednapregnutog središnjeg metalnog trna ugrađenog tijekom intervencija 2006. i 2007. godine. Nakon više pokušaja različitim metodama, matica i sidrena ploča uspješno su uklonjeni u proljeće 2025. godine.
Time je znatno smanjen rizik od novih oštećenja, a završna faza projekta usmjerena je na analizu ponašanja stupa nakon zahvata, dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenu te uspostavu sustava trajnog monitoringa koji omogućuje praćenje stanja spomenika bez potrebe za zaštitnom skelom.
Zona posebnog prometnog režima nastavlja pokazivati rezultate: gotovo 191 tisuća manje prolazaka vozila u tri mjeseca
Zona posebnog prometnog režima i u drugoj godini primjene nastavlja ostvarivati svoj osnovni cilj – smanjenje prometnog opterećenja, rasterećenje najopterećenijih prometnih pravaca i uspostavu većeg reda u prometovanju na području grada Dubrovnika.
U ukupnom razdoblju od travnja do lipnja 2026. godine kroz Zonu posebnog prometnog režima zabilježeno je 190.657 prolazaka manje u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, što potvrđuje učinkovitost uspostavljenog modela upravljanja prometom.
Naime, tijekom travnja 2026. godine u Zonu posebnog prometnog režima evidentiran je ulazak 235.304 vozila, dok je u istom razdoblju 2025. godine zabilježeno 300.774 ulazaka. Broj ulazaka tako je smanjen za 65.470 vozila. Pozitivan trend nastavljen je i tijekom svibnja. U razdoblju od 1. do 31. svibnja 2026. godine u Zonu je ušlo 296.360 vozila, dok je u istom razdoblju 2025. godine evidentirano 363.340 ulazaka. To predstavlja smanjenje od 66.980 vozila. Tijekom lipnja 2026. godine u Zonu je ušlo 317.532 vozila, dok je u lipnju 2025. godine zabilježeno 375.739 ulazaka. Broj ulazaka smanjen je za 58.207 vozila.
Uspostava Zone posebnog prometnog režima dio je šire strategije razvoja pametnog i održivog grada, kojom Grad Dubrovnik nastavlja uvoditi suvremena prometna rješenja usmjerena na povećanje kvalitete života građana, bolju protočnost prometa i očuvanje posebnosti povijesne jezgre i njezine kontaktne zone.
Podsjetimo, uspostavljen je Centar za upravljanje Zonom koji radi u dvije smjene, sedam dana u tjednu. Djelatnici Centra dostupni su građanima za pružanje svih potrebnih informacija, pomoć pri izdavanju propusnica i pravovremenu podršku korisnicima sustava. Za sva pitanja građana dostupni su telefon 099 167 9925 i e-mail zona@dubrovnik.hr, dok su korisnicima Bus Web Shopa na raspolaganju telefon 099 340 6894 i e-mail buswebshop@dubrovnik.hr.
Obnova Parka Gradac u samoj završnici: Gradonačelnik Franković obišao radove na prvoj cjelovitoj obnovi nakon više od stoljeća
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je završne radove na prvoj cjelovitoj obnovi Parka Gradac nakon više od stoljeća. Park se obnavlja uz očuvanje njegove kulturno-povijesne vrijednosti, ali i stvaranje novih sadržaja prilagođenih potrebama građana i posjetitelja.
Novi sadržaji i ambijenti obnovom su uvedeni uz primjenu neinvazivnog pristupa gradnji i sadnji, čime Park Gradac postaje sigurniji, funkcionalniji i kvalitetniji prostor za svakodnevni boravak. Obnovljene su staze od stabilizirane i nestabilizirane sipine, dok su u većem dijelu parka završeni radovi izrade hodnih površina. Preostaje još uređenje ulaznog trga te završna montaža urbane opreme. Postavljena je i nova javna rasvjeta koja je spojena i programirana, a u tijeku je postavljanje klupa i ostalih elemenata urbane opreme.
Završavaju se i radovi na dječjem igralištu na kojem su postavljene sve sprave. Ugrađuje se zaštitna ograda te se postavlja završni sloj šljunka kao podloga igrališta. Istodobno se uređuju ambijentalne sobe namijenjene odmoru i boravku posjetitelja, gdje su građevinski radovi završeni, a u tijeku su nasipanje zemlje i sadnja niskog raslinja. U sjevernom dijelu parka izgrađen je mali auditorij namijenjen okupljanjima i aktivnostima na otvorenom, a uređena je i nova pješačka staza kroz ranije neiskorišteni dio prostora.
Pri završetku su i radovi na novom sanitarnom čvoru, a prostor je prilagođen potrebama osoba s invaliditetom ugradnjom dizala. Uz osnovnu funkciju sanitarnog čvora, korisnicima parka bit će dostupan i poseban prostor za osvježavanje kućnih ljubimaca.
Posebna pažnja tijekom obnove posvećena je očuvanju izvornih vrijednosti Parka Gradac. Restauratorski radovi uglavnom su završeni i pregledani od strane konzervatorskog nadzora, dok su preostali još manji zahvati na velikoj fontani na ulaznom trgu.
U sklopu infrastrukturnih poboljšanja izvedena je nova hidrantska mreža kojom je unaprijeđena protupožarna zaštita, kao i sustav navodnjavanja koji će omogućiti kvalitetnije i dugoročno održavanje zelenih površina.
Projekt uključuje i opsežnu hortikulturnu obnovu prostora. Park će biti obogaćen s više od 13 tisuća komada različitog biljnog materijala, među kojima su trajnice, grmlje, sukulenti, ornamentalne trave, živice, penjačice, vodeno i hidrofilno bilje te biljni tepisi. Valorizirat će se i obnoviti 350 postojećih stabala, dok će se zasaditi dodatnih 388 novih stabala više od 30 različitih vrsta. Trenutačno se intenzivno provode radovi sadnje niskog raslinja.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.414.625,00 eura s uključenim PDV-om. Projekt je dio Mreže zelene infrastrukture te se, zajedno s rekonstrukcijom parkova Pile i Platana, provodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima putem ITU mehanizma. Za ovu namjenu osigurana su ukupna bespovratna sredstva u iznosu od 5.558.382,00 eura.
Gradonačelnik Franković, ministrica Obuljen Koržinek i rektor Lakušić o projektu koncertne dvorane
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u petak radni sastanak s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek i rektorom Sveučilišta u Zagrebu Stjepanom Lakušićem, na kojem je glavna tema bila realizacija projekta multifunkcionalne koncertne i kongresne dvorane na prostoru Preparandije, uz Međusveučilišni centar Dubrovnik (IUC).
Na sastanku je potvrđena zajednička spremnost Grada Dubrovnika i Sveučilišta u Zagrebu, kao vlasnika predmetne nekretnine, za daljnjim razvojem ovog značajnog projekta kojim bi Dubrovnik dobio suvremeni prostor namijenjen održavanju koncerata, kulturnih događanja, kongresa i akademskih programa. Prema idejnom rješenju, dvorana bi imala kapacitet oko 450 mjesta u velikoj te oko 150 mjesta u manjoj dvorani, dok je sastavni dio projekta i izgradnja garaže s ukupno 204 parkirališna mjesta.
Gradonačelnik Franković istaknuo je kako je Grad Dubrovnik u postupku izmjena prostorno-planske dokumentacije, odnosno Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, kojima bi se postojeći prostor na Preparandiji, koji trenutačno koriste Dubrovačke ljetne igre kao skladišnu zonu, prenamijenio u prostor društvene i javne namjene.
„Realizacija ovog projekta predstavlja važan iskorak u daljnjem razvoju kulturne i znanstvene infrastrukture Dubrovnika. Grad Dubrovnik mora osigurati odgovarajuće prostore za razvoj kulturnih programa, ali i za potrebe akademske zajednice, kongresnog turizma i brojnih događanja koja Dubrovnik pozicioniraju kao međunarodno središte kulture i znanja“, istaknuo je gradonačelnik Franković.
Podsjetio je kako je, zahvaljujući potpori Vlade Republike Hrvatske, Gradu Dubrovniku na uporabu dodijeljen kompleks nekretnina u Sustjepanu, namijenjen upravo potrebama depoa gradskih kulturnih ustanova. Grad će u narednom razdoblju pristupiti uređenju i opremanju objekata kako bi se osigurali odgovarajući klimatski i tehnički uvjeti za pohranu vrijedne arhivske i muzejske građe Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Umjetničke galerije Dubrovnik, Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića, Dubrovačkih muzeja i Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.
Nakon završetka uređenja depoa u Sustjepanu, Dubrovačke ljetne igre preselit će svoju pohranu iz prostora Preparandije, čime će se osloboditi prostor za početak realizacije projekta nove koncertne i kongresne dvorane.
Grad Dubrovnik i Sveučilište u Zagrebu nastavit će u predstojećem razdoblju zajednički razrađivati projekt, s ciljem osiguravanja potrebnih financijskih sredstava i stvaranja novog reprezentativnog prostora koji će dodatno obogatiti kulturnu, znanstvenu i društvenu infrastrukturu Dubrovnika.
Daljnji razvoj projekta uključivat će i provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja.
