Za vijeme Dubrovačke Republike, Sponza je imala razne funkcije. Građena je od 1516. do 1521., a gradili su je dubrovački majstor Paskoje Miličević i braća Andrijić s Korčule. Palača je prvobitno bila namijenjena za carinanicu u kojoj se carinila trgovačka roba, koju su donosili trgovci iz svih krajeva svijeta. Carina je bila jedna od najvažnijih gradskih prihoda.
Carinska služba Republike Hrvatske nadovezuje se na dugu povijesnu tradiciju iz Dubrovačke Republike. Jedna od najstarijih izvornih carinskih knjiga u Europi je Dubrovački Carinski statut – „Liber statutorum doane“ iz 1277. koji ima nekoliko dijelova, a temeljni dio sadrži 39 odredbi. Statut poznaje uvoznu, izvoznu, provoznu pa čak i preferencijalnu carinu. Postojale su zabrane uzvoza za određene proizvode, a carinu se nije plaćalo ako se kupljenu robu rabilo za osobne potrebe. Robu se nije smjelo ukrcavati na prijevozno sredstvo prije prijavljivanja carinarnici i plaćanja carine i svaki trgovac je morao, kad bi s robom napuštao Dubrovnik ispuniti i predati popis robe (carinsku deklaraciju) kojom pigodom je morao i prisegnuti da su svi podaci, uneseni u deklaraciju istiniti. Za neprijavljivanje robe predviđena je bila novčana kazna i oduzimanje robe.
Danas, 21.rujna, na dan svetog Mateja, zaštitnika carine i njezinih djelatnika, obilježava se Dan hrvatske carinske službe.
Izvor: dio teksta: Carina.hr
