Gradski vijećnik Andro Vlahušić uputio je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Čudo u Dubrovniku: za sedam godina od najbogatijega grada u Hrvatskoj postali smo najsiromašniji.  Jedini koji ne može vraćati beskamatne dugove. 

Na sutrašnjoj sjednici Gradskoga vijeća naći će se i dvije točke dnevnoga reda koje govore o proračunu grada Dubrovnika. Prva je izvršenje proračuna u prvih šest mjeseci ove  godine, a druga je rebalans proračuna grada za tekuću godinu. Proračun grada je najvažniji dokument koji predlaže gradonačelnik , a usvaja Gradsko vijeće. Proračun su brojke koje ne lažu i pokazuju znanje ili neznanje  svakoga gradonačelnika. 

Pred sedam godina kada je Mato Franković postao gradonačelnik na računu ga je dočekalo sto milijuna kuna gotovine, a ukupna zaduženja grada bila su osamdeset milijuna kuna. Po glavi stanovnika imali smo najveći izvorni prihod od svih gradova u Republici Hrvatskoj. Imali smo više gotovine na računu nego je bio ukupni dug.

Danas,  nakon sedam godina vladavine Mata Frankovića kako pokazuju dokumenti za sutrašnju sjednicu Grad Dubrovnik ima ukupno dugovanje sa TUPom i Domom umirovljenika Gruž četiristo pedeset milijuna kuna ili 11 000 kuna po svakome stanovniku. Jedini smo grad Hrvatskoj čije je ukupno zaduženje veće od 20 % izvornih prihoda. Do kraja mandata ne možemo se  zadužiti za nijedan projekt. 

Iako smo od Lex Vlahušić zakona i odluka u sedam godina uprihodovali ravno OSAMSTO MILIJUNA KUNA , najzaduženiji smo hrvatski grad. 

U prilogu teksta je i preslik dugovanja grada Dubrovnika prema Ministarstvu financija za beskamatne kredite koje su općine i gradovi uzimali za vrijeme korone. Grad Dubrovnik kao što je vidljivo iz priloga treba do kraja ove godine vratiti šest milijuna eura ili četrdeset pet milijuna kuna, kojih nema u rebalansu proračuna. Jedini smo hrvatski grad koji ne može vraćati beskamatni kredit, iako su  samo ove godine Lex Vlahušić prihodi uplatili u gradski proračun 165 milijuna kuna ili 22 milijuna eura. 

Dubrovačko financijsko ČUDO znanstvenici će dugo proučavati, pisati  znanstvene radove i doktorate, objašnjavati kako se jedan Grad u vremenu obilja od najbogatijeg hrvatskoga grada pretvorio u najsiromašniji. Možda će na kraju zaključiti da je ipak u pitanju Matematika , a ne Ekonomija. 

Kada se gradonačelnika pita za koliko će poskupilti komunalna naknada ako je vrijednost novoga boda 1 (jedan) a ranije je bio 0.8 ( nula osam) on odgovara DRAMATIČNO,  a ne 25 % kako je točan odgovor.