Ključni je problem hrvatskog zdravstva organizacija sustava, a ne kadrovi, jer je broj liječnika i sestara u porastu, detektirali su Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u izvješću koje navodi i da je potrošnja za zdravstvo u RH ispod europskog prosjeka.

Posljednjih se godina bilježi postupan porast broja liječnika i medicinskih sestara. Hrvatska je 2023. imala četiri liječnika na tisuću stanovnika, a prosjek EU je 4,3. Slična je situacija i kod medicinskih sestara njih je u Hrvatskoj bilo 7,7 na tisuću stanovnika, u odnosu na europski prosjek od 8,5, navodi se u Zdravstvenom profilu za Hrvatsku, koji se izradili EK, OECD i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.

Rast broja zdravstvenih radnika rezultat je mjera zadržavanja kadra u sustavu. Ipak, izazovi ostaju, osobito kada je riječ o njihovoj neujednačenoj teritorijalnoj raspodjeli. Nedostatak liječnika i medicinskih sestara i dalje je izraženiji u ruralnim i slabije dostupnim područjima, gdje je osiguravanje zdravstvene skrbi otežano.

Istodobno, izvješće upozorava i na dugoročan trend smanjenja udjela liječnika obiteljske medicine u ukupnom broju liječnika. Taj je udio pao s 18,1 posto 2010. godine na 15,6 posto u 2023., što je osjetno ispod prosjeka 24 zemlje članice EU-a, koji iznosi 19,4 posto. Iako je apsolutni broj obiteljskih liječnika u Hrvatskoj u tom razdoblju porastao s 2228 na 2421 ukupan broj liječnika rastao je brže, zbog čega je njihov relativni udio smanjen.

Takav trend može imati dugoročne posljedice za primarnu zdravstvenu zaštitu, koja se u velikoj mjeri oslanja upravo na obiteljske liječnike kao prvi kontakt pacijenata sa zdravstvenim sustavom, upozorava se u izvješću.

Ukupna potrošnja za zdravstvo u Hrvatskoj, kako se navodi, i dalje je znatno ispod europskog prosjeka. U 2023. godini iznosila je 2032 eura po stanovniku, što je tek nešto više od polovice prosjeka Europske unije, koji doseže 3832 eura.

Unatoč nižoj ukupnoj potrošnji, struktura financiranja ponešto se razlikuje od europskog prosjeka. Naime, udio javne potrošnje u Hrvatskoj iznosio je 85 posto, što je više od prosjeka EU-a od 80 posto. To znači da se veći dio zdravstvenih troškova pokriva iz javnih izvora, prvenstveno kroz sustav obveznog zdravstvenog osiguranja.

Zadržana je relativno široka dostupnost zdravstvene zaštite, a posebno se ističe činjenica da su izravna plaćanja građana iz vlastitog džepa među najnižima u Europskoj uniji.

U izvješću se upozorava i na problem u organizaciji rada, što rezultira dugim listama čekanja u pojedinim područjima. Uz to, sustav je dodatno opterećen velikim udjelom kroničnih nezaraznih bolesti, prije svega kardiovaskularnih i malignih, koje uzrokuju više od 64 posto smrtnih slučajeva.

Opterećenost bolničkog sustava i razlike između urbanih i ruralnih sredina upućuju na potrebu jačanja upravljačkih kapaciteta, digitalizacije i modernizacije sustava.

Izvješće je potvrdilo da Hrvatska ne odstupa bitno od europskih trendova, ali i pokazalo da će daljnji napredak ovisiti manje o razini ulaganja, a više o sposobnosti sustava da se reorganizira, bolje koristi postojeće resurse i odgovori na promijenjene potrebe stanovništva.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.