Visoke temperature posebno opterećuju starije osobe, djecu, kronične bolesnike te osobe koje rade na otvorenom. Vrućine mogu uzrokovati poteškoće s disanjem, pad krvnog tlaka, dehidraciju, poremećaje srčanog ritma, stvaranje krvnih ugrušaka, toplinski udar i druge zdravstvene probleme.

Tijekom toplinskih valova važno je pridržavati se preporuka i pomoći organizmu da se rashladi. Pijte dovoljno tekućine, čak i kada ne osjećate žeđ, izbjegavajte alkohol i napitke s kofeinom te boravite u hladu ili rashlađenim prostorijama. Najtopliji dio dana, između 10 i 17 sati, izbjegavajte za boravak na otvorenom, posebno ako pripadate rizičnim skupinama.

Preporučuje se nositi laganu, široku odjeću od prirodnih materijala, zaštititi glavu šeširom ili kapom te koristiti zaštitne kreme sa SPF faktorom. Prostor u kojem boravite rashladite zatvaranjem prozora i spuštanjem roleta tijekom dana, a prozračivanjem u večernjim i jutarnjim satima.

Poseban oprez potreban je kod djece, starijih i bolesnih osoba. Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranim vozilima, a osobe koje žive same redovito provjeravajte tijekom velikih vrućina.

Simptomi toplinskog udara

Vrtoglavica, slabost, jaka žeđ, glavobolja, grčevi, vruća i suha koža, zbunjenost ili gubitak svijesti mogu biti znakovi ozbiljnog poremećaja uzrokovanog vrućinom. U tim slučajevima osobu treba odmah premjestiti u hladniji prostor, rashladiti je i pozvati liječničku pomoć.

Pravovremenim ponašanjem i pridržavanjem preporuka moguće je smanjiti rizik od zdravstvenih posljedica tijekom toplinskih valova.