AstraZeneca nam od ljeta više ne dolazi, ali oni koji su dobili prvu dozu, dobit će i drugu

804

Nakon lipnja ističe ugovor EU s AstraZenecom i novih narudžbi cjepiva od njih do daljnjega neće biti, otkrio je europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Bit će dovoljno cjepiva za one koji moraju primiti drugu dozu AstraZenece, poručio je jučer ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. U njegovu zavodu odgovaraju da će, naime, u intervalima u Hrvatsku stići svih 2,7 milijuna doza koje su naručene prošle godine.

Potvrđuje nam to i ministar Vili Beroš.

– Preko zajedničke nabave Europske komisije, sveukupno je za Hrvatsku naručeno 2,705 milijuna doza, i taj je ugovor i dalje na snazi.

U slučaju eventualnih promjena obavijestit ćemo javnost slijedom odluke Europske komisije – prenosi Beroš informaciju koju je dobio. S drugom dozom u Hrvatskoj ni sad ne bi trebalo biti problema jer smo od dosad dobivenih 460 tisuća potrošili samo 258 tisuća.

Ravnatelj zagrebačkog Zavoda “Dr. Andrija Štampar” Zvonimir Šostar kaže kako ovaj tjedan stiže 21 tisuća dodatnih doza te vjeruje da će se i dalje pronalaziti dovoljno za drugu dozu. I jučer je, kaže, na Velesajam došlo manje ljudi nego što ih je pozvano, vjeruje baš zbog nepopularnosti tog cjepiva, pa i od tuda dodatne količine za one koji trebaju primiti drugu dozu.

Hrvatska potrošila 70 posto pristiglih doza

Kako je, u Oxfordu izumljeno cjepivo, najjeftinije od svih, odjednom postalo nepoželjno? Problem je i političke i zdravstvene naravi, jer je u pozadini svega i Brexit, odnosno odlazak Velike Britanije iz EU, a svojim su cjepivom dokazali da se protiv pandemije mogu boriti i sami. Proizveli su, k tome, jeftino cjepivo, kako bi bilo dostupno svima, no zapelo je s isporukama dovoljnih količina, a nastao je i problem s pojavom krvnih ugrušaka nakon cijepljenja.

Odjednom, sve je krenulo nizbrdo, u travnju je Europska komisija podnijela i tužbu protiv AstraZenece zbog nepoštovanja ugovora o isporuci. EU je potpisala novi ugovor s Pfizer/BioNTechom o nabavi 1,8 milijardi doza cjepiva za razdoblje od 2021. do 2023., najavljeno je da će u srpnju biti dovoljno cjepiva za 70 posto odraslog stanovništva EU-a. Do kraja lipnja bi u EU trebalo stići 410 milijuna doza, najviše od Pfizera – 250 milijuna, 70 milijuna od AstraZenece, 55 milijuna Johnson&Johnson i 35 milijuna iz Moderne.

Astru će, dakle, od srpnja nadalje zamijeniti druga cjepiva, novih narudžbi od ljeta više neće biti, do daljnjega. Prema podacima ECDC-a, europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u Hrvatskoj je potrošeno tek 70 posto od već pristiglih doza.

I mnoge su druge europske države prijavile viškove – Rumunjska je potrošila, primjerice, jedva 40 posto AstraZenece, Grčka ni 60 posto, Francuska i Njemačka nešto više, oko 80 posto. Mi smo nisko na ljestvici po potrošnji svih cjepiva jer smo “ispucali” tek 67 posto pristiglih doza. Došlo ih je dosad gotovo 1,5 milijuna, najviše Pfizera, oko 900 tisuća, 460 tisuća Astre, 200 tisuća Moderne i 13 tisuća Johnsonova cjepiva.

Latvija je, primjerice, potrošila sto posto onoga što joj je stiglo, svi su bolji od nas, osim Bugarske, Grčke i Cipra.

Jednako tako, pri dnu ljestvice smo kad je procijepljenost u pitanju. Prema podacima ECDC-a, drugu dozu nekog od četiri zasad registrirana cjepiva u Hrvatskoj je primilo samo šest posto stanovništva starijeg od 18 godina, a prvu dozu 22 posto.

Potpuna procijepljenost najbolja je u Mađarskoj, koja ima više od 25 posto punoljetnog stanovništva cijepljenog s obje doze, a više od 50 posto onih koji su primili najmanje jednu dozu. Na raspolaganju su imali i milijunske doze kineskog te ruskog cjepiva, kao i one odobrene u EU. Druga je Malta, tek koji promil ispod Mađarske, a treća Danska s gotovo 15 posto “drugodozaša”. Slovenci imaju, primjerice, dvostruko veći postotak cijepljenih drugom dozom od nas.

U cijeloj EU je barem jednom dozom cijepljeno 30 posto punoljetnih, a malo manje od 12 posto s dvije doze. Europa je, dakle, daleko od kolektivnog imuniteta procjepljivanjem najmanje 70 posto.

EU ne isključuje narudžbu AstraZenece nekad kasnije, no sad je europska medicinska regulatorna agencija EMA objavila da istražuje i rijetke slučajeve poremećaja živčanog sustava među onima koji su primili AstraZenecu. Otprije je, podsjetimo, otkrivena moguća veza između tog cjepiva i rijetkih krvnih ugrušaka, koliko god da je benefit od cijepljenja veći.

Činjenica je, međutim, da agencija prati i mogu li mRNA cjepiva također biti povezana sa slučajevima rijetkih, neuobičajenih krvnih ugrušaka praćenih niskim brojem krvnih pločica – nuspojave koja je prijavljena za AstraZenecu i Janssen. Ocjenjuje i prijave sumnji na miokarditis uz cjepiva Pfizer i Moderna, kao i prijave sumnji na Guillain-Barreov sindrom, prijavljen nakon cijepljenja AZ-om.

To je poremećaj koji uzrokuje upalu živca te može dovesti do boli, ukočenosti, mišićne slabosti i smetnje hoda. Zaključeno je, pak, da postoji određena mogućnost uzročno-posljedične povezanosti Pfizerova cjepiva i prijavljenih slučajeva oticanja lica u osoba koje su koristile dermalne filere (mekana tvar slična gelu koja se ubrizgava pod kožu). Ta nuspojava mora zato ući u uputu o cjepivu. U Hrvatskoj je dosad prijavljeno nešto više od 3000 sumnji na nuspojave cjepiva, od kojih najviše na Pfizer i AZ.

IZVOR: 24sata.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *