U sklopu Dana medijske pismenosti 2024. u čijem su fokusu ove godine razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine, Dubrovačke knjižnice organizirale su panel raspravu koja se održala 24. travnja u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Panel je okupio goste iz područja medijske komunikacije: dr. sc. Šime Zupčić, komunikolog; Marko Roško, doktorand, glavni fact-checker za DU-CHECK projekt, Centar za provjeru informacija i građansku otpornost i Bruno Lucić, novinar. Panelom je moderirala knjižničarka Marjana Leventić.

Zupčić je govorio o nužnosti i potrebi etike u medijskom prostoru, istaknuvši da upravo činjenica što se o medijskoj etici sve više govori ukazuje na to da je u suvremenom svijetu medija nedostaje. Naime, kada bi se etika podrazumijevala i kad bi bila prisutna, ne bi trebalo o njoj držati tribine, panele i predavanja. Okupljenima je ukazao na veliku snagu i moć koju oni kao medijska publika imaju, jer budući da je vlasnicima medija važno ostvariti zaradu, željet će da njihovi mediji proizvode čitane, gledane i slušane sadržaje zbog ovisnosti o oglašivačima, te stoga i medijska publika treba svojim izborom medija i medijskih sadržaja podržavati etičnije i kvalitetnije novinarstvo. Kao temeljnu vrednotu medijske etike je istaknuo istinu, budući da vijest ako nije istinita uopće niti nije vijest. Istovremeno je naglasio da sama istinitost nije dovoljna, već da mora biti riječ o relevantnim istinama, potaknuvši okupljene da u medijima i od medija traže upravo to.

Roško je održao prezentaciju „Novi mediji i umjetna inteligencija (UI)“. UI svojim riječima, pojasnio je, je „generativna umjetna inteligencija, vrsta umjetne inteligencije koja stvara novi sadržaj, poput teksta, slika ili glazbe, na temelju uzoraka koje uči iz postojećih podataka.” Kazao je kako UI generira sadržaj iz baze podataka i rezultat vrijedi onoliko koliko je dobra baza podataka i koliko je precizan upit. No, tu dolazi i do etičkih dilema – pitanja privatnosti i sigurnosti podataka. Vrlo česta je i manipulacija likom i glasom ljudi naglasio je Roško, zbog čega je potrebno istražiti izvore informacija, posebno tijekom izbornih godina. Važna je provjeriti točnost podataka jer dolazi do širenja dezinformacija kao i, razvojem medijske pismenosti u doba UI, imati kritički stav prema sadržajima koje konzumiramo.