Darovanje nekretnina ili pokretnina, odnosno prijenos vlasništva, često se odvija unutar uže ili šire obitelji. Kako nerijetko pri takvim situacijama dolazi do nesuglasica, korisno je znati ključne informacije tog procesa, bez obzira darujete li nešto ili primate dar. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je u svojem izvješću za 2024. godinu upozorila kako upravo imovinsko-pravni interesi unutar obitelji znaju biti uzrok nasilja nad starijim osoba, piše portal mirovina.hr

Ugovor o darovanju nastaje kad se ‘darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati’, prema Zakonu o obveznim odnosima. Pri tome je darovatelj osoba koja nešto daruje, a obdarenik ona koja prima dar. Pa tako ako baka unuku želi pokloniti kuću, darovni ugovor tvrdi da ona to poklanja svojom dobrom voljom, besplatno i bez prisile. Jednako tako, obdarenik, odnosno unuk, prihvaća dar bez prigovora.

Darovnim ugovorom mogu se darovati sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava, kao i sadašnja i, najviše, polovina buduće imovine. Najčešće se daruju pokretna imovina (uglavnom vozila) i nekretnine (kuća, stan i sl.). Osim stvari i imovinskih prava, darovati se može i oprost i isplata duga, uz suglasnost dužnika. Međutim, odricanje od nasljedstva se ne smatra darovanjem. Također, dar ne može biti ispunjenje neke moralne obveze i prenošenje na drugoga stvari ili prava da bi ga se obvezalo na protuuslugu.

Kod darovanja nekretnine prije sklapanja ugovora važno je provjeriti vlasnički list nekretnine. Tako možete biti sigurni da je darovatelj stvarni vlasnik nekretnine i da nema poteškoća koje bi mogle otežati prijenos vlasništva. Iako nije obavezno, korisno je imati procjenu nekretnine kako bi se utvrdila njena tržišna vrijednost darovane nekretnine. To može biti korisno za porezne svrhe.

Ako postoje materijalni ili pravni nedostaci dara koji su transparentni, darovatelj za njih ne odgovara. Međutim, ako je darovatelj namjerno prešutio neki nedostatak, dužan je obdareniku nadoknaditi štetu. Naprimjer ako netko pokloni automobil, a zna da mu nedostaju zračni jastuci i to prešuti obdareniku, može odgovarati za eventualnu štetu prilikom prometne nesreće. S time da postoje iznimne situacije kada nema odgovornosti za štetu. Naprimjer, ako je darovatelj u zabludi oko vlasništva stvari ili kad obdarenik, znajući da je stvar tuđa, prihvati dar.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.