Haris Čustović je dubrovački glazbenik, producent i DJ. Uz to je i edukator i organizator Glazbenog skupa u Dubrovniku koji se održava svakog studenog.

Recite nam u čemu je razlika između nekadašnje glazbene produkcije i danas?

Glazbena produkcija nekad i danas razlikuju se prvenstveno po dostupnosti tehnologije i mogućnostima modernog kreativnog izražavanja. Nekada je produkcija zvučnih radova bila rezervirana za profesionalne studije te je zahtijevala značajna financijska sredstva i tim stručnjaka. Danas, zahvaljujući digitalizaciji i razvoju pristupačnih alata, produkcija je dostupna gotovo svima – od kućnih studija do velikih produkcija, što otvara put raznolikosti žanrova i inovaciji. Mogućnost brze distribucije glazbe te povezivanja umjetnika globalno također je transformirala glazbenu industriju.

Pred nama je event Glazbeni skup, recite nam nešto više o tome?

Glazbeni skup 2025 je treće izdanje boutique glazbene konferencije u Dubrovniku, koja okuplja profesionalce, entuzijaste i inovativne stvaratelje iz regije i šire. Održava se od 7. do 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, Centru za mlade, djecu i obitelj te u Lazaretima. Ovogodišnji fokus je na manje diskusije i više na praktičnoj edukaciji – masterclass radionicama, panelima i kolaborativnom stvaranju – uz sudjelovanje respektabilnih i nadasve iskusnih stručnjaka kao što su Ivan Komlinović, Filip Motovunski, Igor Burzan, Robert Napholtz i Ivica Simatović. Sudionici dobivaju priliku učiti najaktualnije trendove modernog glazbenog stvaralašva, razmijeniti iskustva i graditi zajednicu kroz neposredni kontakt s nekim od vodećih ljudi domaće i regionalne glazbene scene.

Smatrate li sebe pionirom u ovom poslu u Dubrovniku?

Ne preferiram etiketu pionira, ali pokretanje Glazbenog skupa svakako je bio prvi korak ka stvaranju organizirane platforme za kontinuiranu edukaciju, umrežavanje i inspiraciju lokalnih glazbenika u našem gradu koji je fizički, ali ne i digitalno daleko od centara glazbene i medijske industrije. Prije nekoliko godina takav sustavni pristup nije postojao, pa smatram da smo s ovim projektom otvorili vrata novim mogućnostima i motivaciji za izvođače i producente iz Dubrovnika.

Na koji način mislite kako ste naveli osnažiti lokalne i regionalne umjetnike?

Osnažujemo umjetnike kroz praktične radionice, panel diskusije, demonstracije, ali i otvorene razgovore o izazovima s kojima se susreću u industriji. Program je osmišljen tako da sudionici razmjenjuju iskustva s afirmiranim glazbenicima, stječu nova znanja i vještine, te pronalaze inspiraciju za samostalne i zajedničke projekte. Potičemo suradnju između lokalnih i regionalnih aktera, čime gradimo mostove znanja i povezanosti koji nadilaze geografske granice.

Što se događa na radionicama?

Radionice obuhvaćaju različite aspekte glazbene produkcije – od masteringa, elektronske i hip-hop produkcije, snimanja instrumenata uživo, do kreiranja zvuka i studijske produkcije hitova. Sudionici mogu sudjelovati u praktičnim demonstracijama, postavljati pitanja i dobivati povratne informacije od gostujućih stručnjaka. Tu se razvijaju nove ideje, stječu konkretne vještine i otkriva kako tehnologija može unaprijediti kreativni proces.

O čemu se raspravljalo na Glazbenim skupovima do sada i što ste željeli postići tim diskusijama?

Na Glazbenim skupovima željeli smo otvoriti razgovor o stvarnom stanju kreativnosti i glazbene industrije danas – kako se ideje pretvaraju u projekte, kako tehnologija mijenja način stvaranja, te kako glazbenici iz manjih sredina mogu graditi karijeru bez nužnog oslanjanja na velike centre. Kroz panele o produkciji, industriji i kreativnim procesima nastojali smo stvoriti svojevrsni “case study” prostora učenja, gdje se iskustvo dijeli otvoreno i iskreno; cilj je bio pokazati da inovacija i autentičnost proizlaze iz suradnje, znanja i zajednice – ne iz savršenih uvjeta, nego iz stvarne strasti prema glazbi.

O čemu se govori na panelima?

Paneli su posvećeni raspravi o transformacijama glazbene industrije, budućnosti kreativnog izražavanja, mentalnom zdravlju, DIY produkciji i izazovima glazbenika izvan urbanih sredina. Stručnjaci s međunarodnim iskustvom dijele uvide o trendovima, tehnologiji i karijernom razvoju, a svaki panel je prilika za konstruktivan dijalog i motivaciju za mlade i etablirane glazbenike.

Ulaz je besplatan, kako se financirate?

Projekt se financira kroz podršku Grada Dubrovnika, Zajednice Tehničke Kulture te Turističke Zajednice, kao i partnerstva s domaćim i regionalnim organizacijama. Cilj nam je zadržati besplatan ulaz kako bismo omogućili svakome tko želi sudjelovati pristup relevantnoj i ovdje nedostupnoj edukaciji i umrežavanju, bez financijskih barijera, uz obaveznu registraciju.

Mislite li da će ovakav event postati tradicija u našem Gradu i što dobro donosi događaj Dubrovniku?

Vjerujem da će Glazbeni skup izrasti u prepoznatljivu tradiciju grada Dubrovnika jer okuplja raznoliku kreativnu zajednicu, potiče razvoj lokalne scene i doprinosi kulturnoj ponudi izvan turističke sezone.

Ovaj događaj Dubrovniku donosi nove prilike za međunarodnu suradnju, aktivno umrežavanje te jačanje imagea grada kao mjesta inovacije, ali i prostora za druženje i inspiraciju, što je posebno vrijedno za mlade glazbenike i producente, kaže nam Čustović.

-Nadasve, želio bih istaknuti važnost zajedništva i otvorenosti u kreativnom procesu: upravo kroz sinergiju ideja, znanja i iskustva nastaju nove perspektive i inovacije. Glazbeni skup nije samo suhoparna edukacija, nego prostor u kojem svatko može naći inspiraciju, podršku i priliku za razvoj. Pozivam sve koji vole glazbu, tehnologiju i suradnju da se priključe – jer zajedno gradimo zvuk budućnosti Dubrovnika i šire regije.

Za Glazbeni Skup je potrebna registracija: https://forms.gle/ma67XcrJirv1XyvF7