Izložba „Povijest Dubrovačke republike na papiru i pergamentu, konzervatorsko-restauratorski radovi na dokumentima i drugom arhivskom gradivu iz Državnog arhiva u Dubrovniku“

219

U Europskoj godini kulturne baštine predstavljamo rezultate dovršenih cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova na dokumentima iz doba Dubrovačke Republike. Projekt je rezultat trilateralnog ugovora između Hrvatskog restauratorskog zavoda, Državnog arhiva u Dubrovniku i Društva prijatelja dubrovačke starine koji je počeo 2015. godine. Izložbom, koja se otvara u ponedjeljak, 5. studenog 2018. godine u 18 sati u Palači Sponza u Dubrovniku, prezentirat će se način na koji takve suradnje pridonose zaštiti i očuvanju hrvatske i europske pisane baštine.

Dubrovačka Republika  nastala je iz srednjovjekovne dubrovačke komune.  Iako na vjetrometini geopolitičkih interesa velikih sila, ta je Respublica Ragusina stoljećima (1358.-1808.) uspijevala očuvati svoju slobodu i neovisnost, pod čijim okriljem je napredovalo gospodarstvo posredničkom trgovinom i pomorstvom te se razvijala kultura i znanost. 

Istinu o umijeću upravljanja čuva i baštini Državni arhiv u Dubrovniku. Dubrovnik je još tijekom 12. i 13. stoljeća sklopio više ugovora o prijateljstvu i slobodi trgovanja sa sličnim komunama širega jadranskog kulturnog kruga. Sačuvane su i brojne povelje o miru i trgovini s vladarima i velikašima iz bližeg i daljeg balkanskog zaleđa, s kojima je Dubrovnik nerijetko bio u sukobima.

Dubrovnik je još kao komuna, a potom i kao Republika, posvećivao veliku pozornost pisanoj riječi i brižljivom čuvanju povijesnih dokumenata. Poznato je da su se veoma vrijedne isprave i povelje čuvale čak među relikvijama svetaca u dubrovačkoj katedrali. Upravo toj ljubavi i brizi Dubrovčana prema pisanom dokumentu možemo zahvaliti što je danas u Arhiv pohranjena ta vrijedna građa, nastala tijekom gotovo tisuću godina – od početka 11. stoljeća do danas. Gledajući očima restauratora, Arhiv je dragocjen i nepresušan izvor zanimanja, bogatstva i raznolikosti dokumenata i ostaloga gradiva, pisanog ili tiskanog različitim tintama na mnoštvu papirā i pergamenata proizvedenih u Dubrovniku i diljem svijeta. Sustavnim višegodišnjim radom na dokumentima iz doba Dubrovačke Republike dokumenti su, nakon inicijalnog utvrđivanja stanja i prepoznavanja uzroka oštećenja, analizirani te preventivno zaštićeni i djelomično ili cjelovito konzervirani i restaurirani.

Uspješna trilateralna suradnja Državnog arhiva u Dubrovniku, Društva prijatelja dubrovačke starine i Hrvatskog restauratorskog zavoda u pogledu sustavne i kontinuirane zaštite pisane baštine, nastavak je dubrovačke tradicije u očuvanju pisanih dokumenata, a time i jamstvo očuvanja memorije i identiteta Grada.

 

Voditeljice radova: Sanja Serhatlić, Gabrijela Savinović, Nataša Miloslavić

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *