Potrošači i tvrtke diljem svijeta mogli bi zbog rata s Iranom tjednima ili mjesecima biti prisiljeni plaćati više cijena goriva, čak i ako sukob koji je počeo prije tjedan dana brzo završi, dok se dobavljači bore s oštećenim postrojenjima, poremećenom logistikom i povišenim rizicima za plovidbu, piše Reuters, prenosi HRT.

Takvi izgledi predstavljaju širu globalnu ekonomsku prijetnju, kao i političku ranjivost za američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči kongresnih izbora u studenom, s obzirom na to da su birači osjetljivi na račune za energiju i neskloni angažmanima u inozemstvu.

Analitičari JP Morgana naveli su u izvješću u petak da se “tržište pomiče s procjene čistog geopolitičkog rizika kroz cijene na suočavanje s konkretnim operativnim poremećajima, jer zatvaranja rafinerija i ograničenja izvoza počinju narušavati preradu sirove nafte i regionalne tokove opskrbe”.

Sukob je već doveo do obustave oko petine globalne opskrbe sirovom naftom i prirodnim plinom, dok Teheran napada brodove u Hormuškom tjesnacu između svojih obala i Omana, kao i energetsku infrastrukturu diljem regije.

Globalne cijene nafte porasle su ovog tjedna 24 posto, na više od 90 dolara po barelu, i na putu su prema najvećem tjednom rastu od pandemije, što podiže cijene goriva za potrošače diljem svijeta.

Gotovo potpuno zatvaranje tjesnaca znači da su golemi regionalni proizvođači nafte – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak i Kuvajt – morali obustaviti isporuke čak 140 milijuna barela nafte, što je otprilike 1,4 dana globalne potražnje, svjetskim rafinerijama.

Zbog toga se skladišta nafte i plina u Perzijskom zaljevu ubrzano pune, zbog čega se smanjuje proizvodnja na naftnim poljima u Iraku, a Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati vjerojatno će biti sljedeći, navode analitičari, trgovci i izvori.

Izvor iz državne naftne kompanije u regiji, koji je želio ostati anoniman, rekao je da će uskoro svi morati prekinuti rad ako brodovi ne dođu.

Amir Zaman, voditelj komercijalnog tima za Ameriku u tvrtki Rystad Energy, rekao je da bi naftnim poljima, koja su prisiljena na zatvaranje diljem Bliskog istoka zbog poremećaja u brodarstvu, moglo trebati neko vrijeme za povratak u normalu.

Dodao je da bi sukob mogao završiti, ali povratak proizvodnje na prijašnje razine mogao bi trajati danima, tjednima ili mjesecima, ovisno o vrstama i starosti polja te načinu na koji su morala biti zatvorena.

Iranske snage u međuvremenu gađaju regionalnu energetsku infrastrukturu, uključujući rafinerije i terminale, prisiljavajući ih također na zatvaranje, pri čemu su neki od tih pogona teško oštećeni u napadima i zahtijevaju popravke.

Katar je u srijedu proglasio višu silu na izvoz plina nakon napada iranskih dronova, a izvorima Reutersa rečeno je da bi povratak na normalne razine proizvodnje mogao potrajati najmanje mjesec dana. Katar osigurava 20 posto globalnog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Golema saudijska rafinerija Ras Tanura i izvozni terminal sirove nafte također su zatvoreni zbog napada, a pojedinosti o šteti nisu poznate.