HNB je zabilježio usporavanje zaduživanja gotovinskim kreditima, a na podatke o stambenim trebamo još pričekati, pojasnio je u središnjem Dnevniku HRT-a guverner Boris Vujčić, govoreći o mjerama koje su stupile na snagu 1. srpnja, a cilj im je, osim smanjenja prekomjernog zaduživanja, usporiti inflaciju, prenosi Index.hr
Vujčić se na početku gostovanja osvrnuo na podatke o gospodarskom rastu.
“I dalje vidimo da će Hrvatska rasti iznad onog pretpandemijskog trenda rasta. U 2025. očekujemo 3,2 posto rasta, a u 2026. godini 2,9 posto, što je i dalje među najvećim stopama u eurozoni”, rekao je.
Kako je naglasio, očekuje se da će tržište rada ostati snažno kao i dosad, a očekuje se i daljnji pad nezaposlenosti.
“Očekujemo da će se nastaviti smanjivati prema 4,5 posto. Očekujemo da ćemo ove godine imati novih 50 tisuća radnih mjesta, a sljedeće godine 35 tisuća”, kazao je.
Govoreći o problemu inflacije, ustvrdio je kako HNB tu ne može ništa učiniti. “HNB je dio eurosustava i kao takva odlučuje o kamatnim stopama zajedno sa svim članicama eurozone, unutar ECB-a koji određuje kamatne stope. One su sada na dva posto. Jedna kamatna stopa je za sve zemlje, bez obzira na to koja je stopa inflacije.”
Govoreći o alatima koji su na raspolaganju HNB-u, podsjetio je na mjere koje ograničavaju stope rasta gotovinskih i stambenih kredita.
“One nisu isključivo antiinflacijske, nego štite potrošače i od prekomjernog zaduživanja. Činjenica je da je kod nas inflacija duplo viša u odnosu na eurozonu, ali isto tako naša stopa rasta je bila tri do četiri puta viša nego u eurozoni.”
“Naš rast plaća je bio daleko viši nego u eurozoni. U 2023. i 2024. godini imali smo nominalni rast od 15 posto, a realne od 6 do 10 posto. Ove godine očekujemo nominalni rast od 10 posto, što će činiti realni rast od šest posto.”
Komentirao je i prve rezultate već spomenutih mjera o ograničavanju zaduživanja, a koje su na snagu stupile 1. srpnja 2025. “Usporavanje se vidi na gotovinskim kreditima. To je i bio cilj jer oni najviše utječu na inflaciju. Povećavaju potrošačku moć, a zajedno s rastom plaća i rastom radnih mjesta oni čine dodatnu potražnju. Vidimo da su u srpnju i kolovozu krediti usporili i to značajno.”
