Marijana Petir otvorila 59. Hrvatski i 19. Međunarodni Simpozij agronoma

186

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, otvorila je danas, u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, 59. Hrvatski i 19. Međunarodni Simpozij agronoma, koji se u organizaciji Agronomskog fakulteta i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, održava u Dubrovniku od 11. – 16. veljače 2024.

Marijana Petir je rekla kako je pogrešno što EU pri utvrđivanju zelene ambicije nije uvažila različite polazne osnove država članica te sa propisivanjem jednakih obveza za sve, dovodi u ugrozu nastavak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. ‘Naši poljoprivrednici već sada koriste manje pesticida, umjetnih gnojiva i antimikrobnih sredstava u odnosu na prosjek EU, a ukoliko smanjimo njihovu upotrebu, kako to EU zahtjeva, prihranu i zaštitu bilja gotovo da nećemo biti u mogućnosti provoditi, što će biti pogubno za prinose u poljoprivredi, koji su ionako već ugroženi zbog učestalih elementarnih nepogoda,’ istaknula je.

Podsjetila je da će hrvatski poljoprivrednici itekako ovu ambiciju osjetiti i zbog podinvestiranosti poljoprivrednog sektora, koja je uzrokovana kraćim razdobljem korištenja europskih sredstava, jer smo država članica postali tek prije nešto više od 10 godina.

Zbog toga je žurno potrebno revidirati europske politike i uravnotežiti ih, a što je pod pritiskom prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe ušlo u fokus donositelja odluka te je povučen sporni prijedlog o pesticidima.“ – rekla je Petir i dodala kako i dalje ostaje pitanje nelojalne konkurencije i loših trgovinskih sporazuma EU i trećih zemalja iz kojih na naše tržište ulaze proizvodi po niskim cijenama, tretiranih sa sredstvima koja nisu dozvoljena u EU, što je loše, ne samo za naše poljoprivredne proizvođače, već i za potrošače.

‘Nisu razumni ni pojačani administrativni zahtjevi u odnosu na dobnu i obrazovnu strukturu naših poljoprivrednika. Poljoprivrednicima treba omogućiti da proizvode hranu, smanjiti administriranje, a poljoprivrednom i prehrambenom sektoru potrebno je osigurati adekvatnu potporu, kako onu financijsku, tako i potporu u prijenosu znanja i informacija, ali i osigurati mogućnost korištenja naprednih zelenih tehnologija, koje će im olakšati tranziciju i istovremeno im osigurati pravednu i dostojnu naknadu za hranu koju proizvode za sve nas.’, rekla je Petir. Podsjetila je da temeljem prijedloga Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, nije dopušteno postavljanje solara na najplodnija zemljišta, na kojima treba proizvoditi hranu, te smo time, u odnosu na druge europske zemlje, zaštitili interese poljoprivredne proizvodnje, no još uvijek treba otkloniti prepreke koje poljoprivrednicima stoje na putu proizvodnje zelene energije u vlastitom dvorištu, što nam također treba biti cilj.

Sposobnost brze reakcije na krize, osobito one vezane uz zdravlje biljaka i životinja i tržišne krize, ali i prirodne nepogode i ekstremne klimatske uvijete trebaju biti prepoznate kao opasnost opstanku poljoprivredne proizvodnje.“ – naglasila je Petir i podsjetila da je povjerenik za poljoprivredu Wojciechowski, na nedavno održanoj sjednici Odbora rekao kako smatra da je uz prvi stup (izravna plaćanja) i drugi stup (ruralni razvoj) potreban treći stup ZPP-a koji bi podupirao poljoprivrednike u kriznim vremenima, što je Statutarna komisija, međutim, odbila, a to je pokazatelj nerazumijevanja problema.

Resursi za poljoprivrednu proizvodnju su se, pod utjecajem raznih čimbenika promijenili, te iako Hrvatska po tom pitanju stoji dobro, jasno je da zbog utjecaja klimatskih promjena kao i zelenih politika EU, kao država članica moramo poduzeti određene korake. U tom smislu, Petir je posebno naglasila da je u pronalaženje adekvatnog odgovora na klimatske promjene potrebno uključiti akademsku zajednicu i težiti učinkovitom i pristupu temeljenom na dokazima i znanstveno priznatim metodama, koji će garantirati sigurnost i kvalitetu hrane, ali i jačati konkurentnost poljoprivrede.

Zato nam je potrebno više stručnjaka koji će svojim znanjem i savjetima usmjeravati i olakšavati rad našim poljoprivrednicima. No, pitanje svih pitanja je kako zainteresirati mlade da upišu studij agronomije, veterine, šumarstva, jer se visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje.“ – rekla je Petir.

Petir je najavila da će, na inicijativu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za poljoprivredu održati tematsku sjednicu „Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva“ i pozvala sudionike Simpozija da se uključe u raspravu o doprinosu edukacije i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, korištenju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama, te potrebi modernizacije studijskih programa, kao preduvjetu za popularizaciju visokoškolskog obrazovanja u ovim sektorima i bolje pozicioniranje poljoprivredne, šumarske i veterinarske struke na tržištu rada.

Važno je da i s ovog Simpozija, ali i kroz druge oblike radionica, edukcija i informiranja javnosti osvijestimo ulogu visokokvalificiranih stručnjaka u poljoprivredi, koji u ovim izazovnim vremenima, svojim znanjima, mogu poljoprivrednicima pripomoći u održivom planiranju njihove proizvodnje.“ – rekla je Petir i dodala kako uz poticanje održive proizvodnje i potrošnje hrane, te promicanje cjenovno pristupačne i zdrave hrane treba naglasiti i važnost prepoznavanja i sankcioniranja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kao i pozitivan utjecaj koji sankcioniranje ovih praksi može imati na jačanje kratkih lanaca opskrbe, koji krajnje potrošače opskrbljuju kvalitetnom hranom, a domaćim proizvođačima garantiraju sigurnost distribucije njihovih proizvoda.

Ključna je to tema koja se ne smije gurati pod tepih, a hvatanje u koštac s njom i jačanje naših poljoprivrednih proizvođača u lancu opskrbe hranom pitanje je nacionalnih interesa, jer osim proizvodnje kvalitetne hrane, naši poljoprivrednici žive na selu i čuvaju hrvatski prostor, pa im trebamo pristupiti kao partnerima i štititi njihove interese, pri čemu prepoznajemo važan doprinos znanstvene zajednice, koju također smatramo partnerom u dostizanju tih ciljeva.“ – istaknula je Petir, proglašavajući otvorenim 59. Hrvatski i 19. Međunarodni simpozij agronoma.

 

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *