U hrvatskom su zdravstvenom sustavu uštede nužne, osobito one u potrošnji lijekova. Naime, već desetljećima svjedočimo nagomilanim dugovima za lijekove koji se, nakon brojnih sanacija Ministarstva financija, i dalje ne smanjuju. Dapače, samo rastu da bi krajem travnja ove godine dosegli nešto više od šest milijardi kuna.
Dio je dugova, upozoravaju već neko vrijeme iz HUP – Udruge proizvođača lijekova, moguće smanjiti, odnosno godišnja bi se štednja mogla podići s trenutnih 300 milijuna na čak milijardu kuna kada bi se povećala potrošnja te ubrzala procedura uvrštavanja generičkih lijekova na listu lijekova HZZO-a.
Riječ je o zamjenskim lijekovima koji na tržište dolaze kada isteknu patentna prava originalnom lijeku. Kako njihovo stavljanje na tržište znači veću konkurenciju istovremeno dolazi do pada cijena lijeka. A situacija je, prema podacima iz 2019., takva da 61 posto volumena u potrošnji lijekova na recept u Hrvatskoj čine generički lijekovi, a isti uzimaju tek 5% ukupnog zdravstvenog budžeta.
“Iako ovaj postotak raste s godinama, još uvijek je nešto niži od EU prosjeka koji je na 67 posto. To nam pokazuje da još uvijek postoji veliki potencijal upotrebe generičkih lijekova kod nas”, ističu iz HUP-Udruge proizvođača lijekova čiji su članovi, u razdoblju od 2010. do 2020., investirali ukupno 5,4 milijardi kuna. Što se biosličnih lijekova tiče, situacija je daleko gora te su isti 2019. zauzimali skromnih 13 posto tržišta.
Komplicirana procedura
Jedan od razloga slabije potrošnje generičkih i biosličnih lijekova, što uzrokuje veće izdatke za lijekove, je i procedura kroz koju proizvođači moraju proći da bi dospjeli na listu HZZO-a.
