Veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, posebice tijekom turističke sezone, nedostatak medicinskih aparata te sve veća nemogućnost popunjavanja upražnjenih radnih mjesta, glavni su problemi koje ističu ravnatelji dalmatinskih bolnica i one na krajnjem jugu, piše Hina, prenosi Dnevnik.hr

Govoreći o velikom pritisku na OHBP KBC-a Split, ravnatelj Krešimir Dolić navodi kako izvan turističke sezone u hitnom prijemu dnevno bude obrađeno prosječno između 390 i 420 pacijenata, no ljeti ta brojka prelazi 650 pacijenata, dok se na helidromu godišnje bilježi više od 800 slijetanja. Sve to iziskuje golemi angažman zaposlenika, a pritom oko 80 posto pacijenata koji se javljaju nisu žurni pacijenti.

U KBC-u Split radi 691 liječnik, a 279 liječnika je na specijalizaciji, čime je situacija poboljšana, no najveći manjak osjeća se u hitnoj medicini, te u kirurškim specijalnostima.

Od 1559 medicinskih sestara i tehničara, svakog mjeseca na bolovanju je njih oko 350, a i bez toga ih nedostaje 200-tinjak. U posljednje je vrijeme sve teže doći i do pomoćnog osoblja gdje također postoji manjak. Iako stalno raspisuju natječaje za deficitarna zanimanja često ne uspijevaju popuniti upražnjena mjesta zbog nedostatka kadra na tržištu.

Dolić navodi kako je u ovom trenutku za splitsku bolnicu od iznimne važnosti nabavka PET/CT uređaja koji je potreban za preciznu dijagnostiku, kao i zanavljanje endoskopske opreme.

“Najveći naglasak bi ipak stavili na prostorne nedostatke, zbog toga smo kao glavni strateški cilj stavili izgradnju nove, suvremene regionalne sveučilišne bolnice u Splitu kako bi mogli nastaviti pružati sigurnu, brzu i kvalitetnu skrb po najsuvremenijim medicinskim standardima. KBC Split je ključna i jedina tercijarna ustanova u Dalmaciji”, kaže ravnatelj Dolić.

U Općoj bolnici Dubrovnik nedostaje kadra – oko stotinu liječnika, među njima specijalista pedijatrije, transfuziologije i anesteziologije, te 65 medicinskih sestara i tehničara, a od uređaja magnetska rezonanca i uređaj za angiografiju, kaže ravnatelj Marijo Bekić.

Osim kadrovskog deficita, bilježe i veliki broj bolovanja, nedostatna financijska sredstva za pozitivno poslovanje bolnice te za adaptaciju prostora koji zahtijevaju intervenciju. Posljednja nabavka uređaja bila je krajem prošle godine kada su obnovili uređaje za denzitometriju i dijaskopiju.

“Uspijevamo odraditi baš sve što se od nas traži, uglavnom s postojećim kadrom, te angažmanom vanjskih liječnika što Opću bolnicu Dubrovnik košta oko milijun eura”, kaže Bekić.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina ističe da im najveći izazov nije pojedinačni nedostatak, već neravnoteža između kadra, prostora i opreme jer ta tri elementa čine nerazdvojivu cjelinu i manjak bilo kojeg od njih izravno se odražava na kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi.

“Naša bolnica ima ozbiljna prostorna ograničenja, osobito u OHBP- u, stacionarima kirurških grana i postojećim operacijskim salama koje više ne mogu u potpunosti pratiti zahtjeve suvremenih medicinskih tehnologija. Više od 80 posto pacijenata u OHBP- u ne zahtijeva hospitalizaciju, pa je tako on postao najveći potrošač kadra u bolnici”, kaže Čulina.

U turističkoj sezoni se, kaže, oslanjaju na izniman angažman zaposlenika, fleksibilnost timova, vanjske suradnike i prekovremeni rad. Za siguran i održiv rad potrebno je povećanje broja medicinskih sestara i tehničara, kojih nema, te liječnika u ključnim djelatnostima, osobito u hitnoj medicini, kirurgiji, anesteziologiji i intenzivnom liječenju.

Trenutno su im pak posebno deficitarne neonatologija, pedijatrija, imunologija, onkologija i citologija. Kao jedan od ključnih strateških projekata ističe izgradnju centralnog operacijskog bloka s helidromom.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.