Održano predavanja prof. dr.sc. Ivice Martinovića „Recepcija Boškovićeve filozofije prirode u Beču (1761-1773)“

332

Na poziv Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, a u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik, profesor emeritus dr.sc. Ivica Martinović, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu, održao je predavanje u utorak 22. listopada 2019. godine u prostoru Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, s temom „Recepcija Boškovićeve filozofije prirode u Beču (1761-1773)“.

Kako je istaknuo: „Veze između Ruđera Boškovića i dvora carice Marije Terezije od 1756. do 1773. urodile su dragocjenim plodovima u pjesništvu, hidrotehnici, filozofiji, fizici i geodeziji“. U svom predavanju usredotočio se na recepciju Boškovićeve prirodne filozofije u sveučilišnim udžbenicima trojice bečkih profesora do 1773. godine. Pri tom je naglasio da su: „U svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili su Boškovićev zakon silā” te da je: ”Boškovićev zakon silā prihvaćen i u bečkim udžbenicima iz metafizike.”, I da su: “Makó i Storchenau u svojim kozmologijama prihvatili naizmjenično djelovanje privlačne i odbojne sile i usvojili Boškovićev nazivak lex virium.”

Istaknuo je i da je: “Začudo, isusovački je bečki trolist bio jedinstven u tome da u cijelosti ne prihvati Boškovićev nauk o strukturi tvari. Umjesto da se redovito služe Boškovićevim nazivkom materiae puncta, smislili su nove nazivke, s pomoću kojih su nastojali izbjeći prigovorima upućenim Boškovićevoj teoriji sila, koje je najizravnije oblikovao Giovanni Battista Scarella, profesor u Bresci“.

Naglasio je da su: “U svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili Boškovićev zakon silā”,  i da su: “Izdanja Makóovih i Storchenauovih udžbenika nakon 1773. tiskana isključivo izvan Austrije – u Veneciji i Budimu”

Zaključio je da: “Udžbenik metafizike Pala Makoa i udžbenik logike Sigmunda von Storchenaua nisu bili napisani samo za nekoliko generacija studenata, nego su svojim naknadnim izdanjima omogućili da Boškovićeva gledišta budu prisutna u sveučilišnim udžbenicima čak do 1832. godine”

Nakon predavanja, sudionici su sa zanimanjem postavili brojna pitanja predavaču  o drugim radovima Ruđera Boškovića i njegovu utjecaju na znanost tog doba ali i kasnije, kao i pitanja vezana za najnovija straživanja predavača o Ruđeru Boškoviću na sveučilištima u SAD-u. 

Predavanje je najavila i modrerirala prof.dr.sc Vesna Cvjetković, Veleposlanica Republike Hrvatske u Austriji, a pored brojinih znanstvenika i poznavatelja djela Ruđera Boškovića iz Austrije i Hrvatske, predavanju su prisustvovali i predstavnici Hrvatsko- austrijskog društva Dubrovnik Predsjednica Branka Martinović-Vuković i članica Izvršnog odbora Lucija Orešić te predstavnici Austrijsko-hrvatskog društva iz Beča, Matice hrvatske iz Beča i društva „Napredak“ iz Beča..

Organizacijom ovog predavanja o Ruđeru Boškoviću i utjecaju njegove filozofije prirode na sveučilišta u Austriji, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik okončava Program Društva započet 2018. godine, a nastavljen u 2019. godini, posvećen djelovanju i boravku našeg slavnog sugrađanina u Beču u drugoj polovini XVIII. stoljeća, gdje i završava svoje najpoznatije djelo, živi i predaje na Visokoj jezuitskoj školi te aktivno sudjeluje u društvenom životu Beča, tog doba. 

Ostvarenje ovog Programa Društva omogućio je Grad Dubrovnik, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i „Dubrovačka kuća“ d.o.o. iz Dubrovnika.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *