OTKRIVAMO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA IPAK NIJE PRVA PO BROJU EU SREDSTAVA

365

Pelješki most kojeg vode Hrvatske ceste samo je jedan od projekata koje svojata Dubrovačko-neretvanska županija, mada s njim operativno nema zaista ništa. Tako se u posljednje vrijeme od strane čelnih ljudi Dubrovačko-neretvanske županije sve češće može čuti kako je upravo najjužnija hrvatska županija rekorder po povlačenju EU sredstava. Glavni izvor te informacija zapravo je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, koja je to izjavila prilikom otvaranja radova na zgradi studentskog doma u Dubrovniku. Podaci do kojih je Dubrovnik Insider došao pokazuju suprotnu sliku. Prvo smo od Županije zatražili podatke koliko su ukupno uspjeli povući novca iz EU fondova, odnosno kakvi smo kao županija u usporedbi s drugim županijama u Hrvatskoj?

„Dosad je realizirano više od 100 projekata vrijednih oko 600 milijuna kuna, dok su u pripremi projekti vrijedni više od 1,2 milijarde kuna. Dubrovačko-neretvanska županija nema podatke o tome koliko sredstava iz fondova EU povlače druge Županije, no adekvatna usporedba može se naći u izjavi ministrice regionalnog razvoja i fondova EU kako je ”Dubrovačko-neretvanska županija rekorder po vrijednosti projekata ne samo u Hrvatskoj nego i u EU”.“ – stoji na početku opširnog odgovora iz Županije u kojem ipak ne navode koji su to projekti vrijedni 1,2 milijarde kuna. Stoga smo odgovor na to pitanje potražili u nadležnom ministarstvu, kao i pojašnjenje ove izjave ministrice Žalac.

„Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija je od početka provedbe do 31.7.2018. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ukupno ugovoreno bespovratnih sredstava u vrijednosti 583 milijuna eura (4,43 milijarde kuna) kroz 42 ugovora.“ – stoji tako na samom početku njihova odgovora, i zaista u ukupnoj tablici naša županija zauzima prvo mjesto među županijama, ali već slijedeći pasus otkriva točnije stanje.

„U slučaju da se isključi projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom (Pelješki most) vrijednosti bespovratnih sredstava 3,2 milijarde kuna, poredak po županijama bio bi sljedeći…“ – i tada naša županija pada na 5. mjesto među županijama s tek četvrtinom prijašnjeg iznosa, tj. 1,2 milijarde kuna ugovorenih sredstava.

Kada smo pokušali dobiti odgovor koji je dio tih sredstava točno zasluga Županije, DUNEA-e ili tvrtki i ustanova u vlasništvu županije, iz ministarstva nisu mogli točno odgovoriti već su nas uputili na popis projekata i korisnika bespovratnih sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. A taj popis govori kako su od čak 1,2 milijarde ugovorenih bespovratnih sredstava, Županija i DUNEA odgovorne za dovlačenje niti 41 milijun kuna bespovratnih sredstava.

Tako se na tom popisu mogu naći samo projekti Ruralna poučna kulturno-etnografska turistička atrakcija ukupne vrijednosti 32,3 milijuna kuna, zatim Izgradnja i opremanje poduzetničko-proizvodnog impulsnog centra u Pločama, vrijedan ukupno nešto više od 10 milijuna kuna, 3,9 milijuna kuna za poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti Domova zdravlja i koncesionara Dubrovačko-neretvanske županije te 1,5 milijuna kuna vrijedan projekt koordinacije razvoja i jačanja razvojnih kapacitete korištenja ESI fondova. Za sve navedene projekte moguće je dobiti do 85% bespovratnih sredstava.

Iz Županije su zato rado naveli kako se, nakon privlačenja 82 milijuna kuna kroz pretpristupne fondove, DUNEA posvetila koordinaciji kapitalnih projekata za prijavu na Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove, kojih je ugovoreno u vrijednosti više od 488 milijuna kuna kroz operativne programe Konkurentnost i kohezija, Promet te Operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Program ruralnog razvoja RH 2014-2020, Europski socijalni fond, program Učinkoviti ljudski potencijali te Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Pri tom je istaknuto kako su preko ovih programa realizirani projekti: formiranje Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik, Energetska obnova škola na području Županije, Objedinjeni hitni bolnički prijem, Centar kompetencija za agrume, Povijest na zrnu soli, FLAG Južni Jadran, LAG 5, LAG Neretva, Nisi sam (Program zapošljavanja žena – Zaželi), Zajedno možemo sve (pomoćnici u nastavi), Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja dječjeg vrtića Općine Župa dubrovačka.

Pa tako, iako je naš upit glasio „koliko je novaca Dubrovačko-neretvanska županija uspjela povući iz EU fondova“, odgovor koji smo dobili zapravo uključuje projekte kojima županija uopće nije bila nositelj, poput projekta Povijest na zrnu soli kojem je nositelj Općina Ston, a DUNEA tek partner ili projekta proširenja dječjeg vrtića u Župi dubrovačkoj, kojem je nositelj upravo ta Općina.

Iz županije su se pohvalili i kako su u pripremi „projekti vrijedni više od 168 milijuna eura, među kojima su: razvoj regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo vrijedan više od 11 milijuna eura, infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u iznosu od 30 milijuna eura, centra za gospodarenje otpadom vrijedan više od 50 milijuna eura te kongresni centar vrijedan više od 10 milijuna eura i uređenje i opremanje dnevne bolnice Metković i Dubrovnik više od 15 milijuna eura“, ali i dodali kako se na području naše županije provode i veliki državni projekti „kao što su izgradnja Pelješkog mosta, projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik, izgradnja studentskog doma u Dubrovniku (Sveučilište u Dubrovniku), projekti Hrvatskih voda na području Županije čime se dodatno doprinosi razvoju Županije“. Dok stoji činjenica da ti državni projekti itekako pridonose razvoju županije, oni ipak nisu zasluga Županije već su nositelji ipak neka druga tijela.

Zato se iz tablica koje je Dubrovnik Insider dobio od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a tiču se Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, vidi je još jedna nimalo pohvalna činjenica, a to je da je Dubrovačko-neretvanska županija na samom začelju po broju ugovorenih projekata. U našoj županiji trenutno je tako ugovoreno njih 41, tek nešto više od neslavnog rekordera, Ličko-senjske županije, gdje su uspjeli ugovori tek 35 projekata. Za usporedbu, iduće dvije županije s najnižim brojem ugovorenih projekata su Šibensko-kninska sa 60 te Virovitičko-podravska sa 66 ugovorenih projekata, dakle za trećinu više od Dubrovačko-neretvanske županije.

U operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali Županija sudjeluje s tek tri projekta, točnije s tri izdanja istog projekta, a riječ je o projektu Zajedno možemo sve, koji ima za cilj osigurati pomoćnike u nastavi za učenike s teškoćama iz redovitih škola kojima je osnivač. Sva tri izdanja ovog projekta ukupno su vrijedna 17,6 milijuna kuna, od čega EU sufinanciranje iznosi 12,4 milijuna.

Kako je do sada do točnih podataka bilo praktično nemoguće doći, s pravom se postavlja pitanje koliko su zapravo Županija i DUNEA zaista bili učinkoviti, a koliko je sve to samo dobar marketing, uz puno prisvajanja tuđih zasluga. Sve provjerljive činjenice ukazuju na to da je nažalost Dubrovačko-neretvanska županija daleko od najbolje po povlačenju sredstava iz EU fondova. Eventualno je prvak po predstavljanju tuđeg truda kao svog.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *