Piše: Nina Crnogorac Šabić, viša stručna savjetnica Odjela za mentalno zdravlje

Ovogodišnji, 21. Tjedan mozga, obilježava se od 14. do 20.03.2022., u organizaciji Dana Alliance for Brain Initiative. Tjedan mozga je svjetska kampanja kojom se nastoji potaknuti i osnažiti svijest o važnosti proučavanja mozga i njegovih funkcija. Kroz organiziranje informativinih aktivnosti, stručnjaci nastoje upoznati i educirati opću populaciju o napretku u istraživanjima, dijagnosticiranju, tretmanu i prevenciji poremećaja i bolesti mozga.

U Hrvatskoj tu misiju i organizaciju kampanje provode Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnje teme kojima će se baviti u Tjednu mozga odnose se na kratkoročne i dugoročne posljedice koronavirusa na mozak.

Kada se spomene koronavirus obično se pomisli na simptome poput glavobolje, povišene tjelesne temperature, gubitka okusa i mirisa, respiratornih poteškoća. Većina ljudi se oporavi od zaraze koronavirusom u potpunosti, unutar nekoliko tjedana. No postoji značajan broj pacijenata koji osjećaju dugoročne posljedice. Najčešće se to očituje dugotrajnom povišenom temperaturom, izraženim umorom, glavoboljama, nesanicom, fluktuacijama u vitalnim znakovima poput ubrzanog rada srca ili visokog krvnog tlaka. Još uvijek nije jasan obrazac po kojem se navedene poteškoće javljaju i održavaju kod osoba koje su preboljele koronavirus, obzirom da se u jednakoj mjeri javljaju i kod osoba koja su imale blage simptome bolesti kao i kod osoba koje su zbog težine stanja bile hospitalizirane.

Koronavirus može direktno utjecati na mozak te prouzrokovati različita stanja i poteškoće. Istraživanja dokazuju kako je moguće da se kognitivne poteškoće kod pacijenata pojave za vrijeme akutne bolesti, no kod većine pacijenata jave se tek 2-3 mjeseca nakon preboljenja. Takve poteškoće mogu potrajati i do 7-8 mjeseci, čak i kod osoba koje ranije nisu imale kognitivnih poteškoća ili problema. (Frellick, 2021.)

Najčešće se kognitivna oštećenja manifestiraju kao gubitak pamćenja, kognitivna magla, delirij i psihoza.

Kognitivna magla je novi termin, koji iako nije službeni medicinski termin sve češće se koristi za opisivanje stanja koje uključuje širok spektar simptoma. Takvo stanje najčešće podrazumijeva: slabu koncentraciju, zaboravljivost, poteškoće u pronalasku pravih riječi, osjećaja zbunjenosti, usporenog razmišljanja, mentalnog zamora. Može trajati tjednima ali i mjesecima nakon akutne bolesti, a značajno utječe na svakodnevno funkcioniranje osobe. Moguće je pojavljivanje različitih simptoma ili kombinacija simptoma kod različitih ljudi. Takvo stanje vrlo je slično stanju koje doživljavamo kad smo kronično nenaspavani ili pod jakim stresom, a može se javiti i kao posljedica nekih drugih infektivnih oboljenja ili ozljeda glave. Uzrok takvog stanja kao posljedice koronavirusa nije u potpunosti jasan ni još uvijek dovoljno istražen, iako se vjeruje kako je povezan s imunološkim odgovorom na upalne procese dijelova mozga. U jednom istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji pokazalo se kako su prisutne značajne poteškoće kod osoba nakon preboljenja koronavirusa u vidu sniženih kognitivnih funkcija uključujući značajne poteškoće u vještinama rješavanja problema, vizualnoj pažnji i spacijalnoj radnoj memoriji. Značajna razlika pokazala se ovisno o težini infekcije; kod osoba koje su imale manje izražene simptome i poteškoće bolesti su imali i manje kognitivne posljedice. Osobe najteže pogođene koronavirusom, liječene uz pomoć respiratora, postigle su rezultate koji su ukazivali kako su kognitivno ostarile za 10 godina, a njihov kvocijent inteligencije se smanjio za 8.5 stupnjeva.

Najozbiljnije stanje koje se može dogoditi naziva se delirij. Takvo stanje mogu doživjeti osobe koje su hospitalizirane zbog zaraze koronavirusom, koje su na terapiji kisikom ili su bile priključene na respirator. Karakteriziraju ga obmane osjetila, nepovezano razmišljanje, sumanute ideje, afektivno uzbuđenje, strah, motorička hiperaktivnost. Vrlo često je praćeno poremećajem spavanja. Karakteristično za takvo stanje je da se pogoršava tijekom dana prema večernjim satima. U stanju straha i zbunjenosti pacijenti mogu pokazivati neprimjerena ponašanja prema sebi ili drugima u svojoj okolini. Stanje delirija može trajati nekoliko sati ali i nekoliko dana. Nakon prestanka delirija osoba se ne sjeća ničega što se događalo kroz to vrijeme. Oporavak može biti potpun no mogu slijediti i ozbiljne komplikacije pa čak i smrtni ishod.

Još jedna moguća manifestacija zaraze koronavirusom, koja je prilično rijetka je iznenadna psihoza. Takvo stanje može uključivati obmane osjetila, sumanute misli ili dezorgarizirane misli ili ponašanja. Obmane osjetila mogu biti slušne (osoba čuje glas koji ne postoji ili vodi razgovor s osobom koja ne postoji ili trenutno nije u blizini), taktilne (npr. osjećaj da bube hodaju po koži), vizualne ili mirisne. Sumanute misli su lažna vjerovanja (npr osoba vjeruje da ju netko uhodi i špijunira). Dezorganiziranost podrazumijeva kontradiktorno ili nepovezano mišljenje i/ili ponašanje. Na primjer osoba teško započinje ili dovršava uobičajene aktivnosti (npr. stalno započinje nove aktivnosti a da ni jednu ne dovrši), ima neprikladne emocionalne reakcije (npr. smije se na tužnu vijest), raspršenih je misli (ne uspijeva pratiti temu o kojoj se razgovara). Psihoza se može javiti i kao posljedica intoksikacije alkoholom ili drogom, ali i kao posljedica nekih tjelesnih bolesti poput jako visoke temperature, drugih infekcija koje utječu na funkcije mozga, karcinoma, ali i kao primarna psihijatrijska dijagnoza.

Utjecaj koronavirusa na mozak još uvijek nije dovoljno istražen da bi se moglo sa sigurnošću odabrati najučinkovitiji način liječenja i tretmana opisanih dugoročnih posljedica. Međutim iz dosadašnjih saznanja i iskustava poznato je kako se mozak s vremenom i uz pravu terapiju može u potpunosti oporaviti. Zbog toga je važno pravovremeno potražiti stručnu podršku i pomoć.

Ukoliko primjetite neke od navedenih simptoma delirija ili psihoze kod sebe ili druge osobe obavezno potražite stručnu pomoć, kako bi se pravovremenom i stručnom intervencijom što ranije pomoglo osobi u liječenju i smanjenju mogućih posljedica. Kod pojave blažih simptoma možete si pokušati pomoći na sljedeće načine: unošenjem dovoljno tekućine, osiguravanjem dovoljno odmora i sna, redovitim vježbanjem i fizičkom aktivnosti, jedenjem zdravih i raznovrsnih obroka, socijalizacijom i drugim aktivnostima koje vas ispunjuju, uključivanjem u kognitivno stimulativne aktivnosti, te izbjegavanjem konzumiranja alkohola i cigareta.