Predavanje arhitekta Ivana Prtenjaka u Kneževom dvoru

45

Hrvatska komora arhitekata – Područni odbor Dubrovnik, Društvo arhitekata Dubrovnik i Dubrovački muzeji pozivaju vas na predavanje arhitekta Ivana Prtenjaka u subotu, 30. svibnja 2026. u Kneževu dvoru u Dubrovniku s početkom u 10 sati.
Nakon predavanja predviđen je obilazak muzeja Rupe uz stručno vodstvo predavača.

Iz bogatog dubrovačkog opusa Ivana Prtenjaka izdvajaju se crkva svetog Petra na Boninovu, muzej Dominikanskog samostana, Etnografski muzej Rupe, oltar katedrale Gospe Velike, obnova tvrđave Revelin i obnova ljetnikovca Ghetaldi na Šipanu.
 
Biografija arhitekta
Ivan Prtenjak rođen je 1939. godine u Plaviću u Hrvatskom zagorju, u hrvatsko-slovenskoj obitelji. Završio je Školu primijenjene umjetnosti na odjelu unutarnje arhitekture u Zagrebu (1954..-1959.), studirao je na arhitektonskom odjelu kod profesora Iblera na Likovnoj akademiji u Zagrebu (1959.-1960.), diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1966. godine te magistrirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979.godine.
Nakon istraživačkog rada pri Institutu za povijest umjetnosti (1961.-1967.) djeluje kao arhitekt i urbanist paralelno u Hrvatskoj i Europi. Kao voditelj projekata u birou Groupe Structures u Bruxellesu (1968.-1983.) ostvaruje mnogobrojne projekte u Belgiji i susjednim zemljama te u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku. Od 1984. do 1992. godine djeluje kao samostalni arhitekt, pretežito u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika gdje ostvaruje mnogobrojne projekte uklapajući suvremenu arhitekturu u povijesni ambijent.
Kao partner ureda Cooparch u Bruxellesu (1993.-2004.) paralelno radi obnove i revitalizacije vrhunskih spomenika arhitekture i suvremene high-tech projekte. Nakon 2005. godine većinom boravi na otoku Šipanu te kao slobodni umjetnik ostvaruje projekte u okolici Dubrovnika, Slavoniji, Bosni i Francuskoj.
Svoje radove izlagao je na mnogobrojnim izložbama u svijetu. S izvedenim projektima moderne sakralne arhitekture predstavljao je Hrvatsku na bijenalu u Veneciji 1992., a na bijenalu 2002. sudjelovao je u belgijskoj selekciji. Nominiran je za Aga Khanovu nagradu za arhitekturu (1995). Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju odlikovan je Redom Danice s likom Marka Marulića 2013. godine.
Nagradu Viktor Kovačić za životno djelo dobio je 2020. godine.




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *