PREDSTAVLJANJE/ Bizantski brodolom na Mljetu – jedno od najvažnijih podvodnih arheoloških otkrića na istočnoj obali Jadrana

69

Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za podvodnu arheologiju, posljednjih 19 godina sustavno provodi podvodna arheološka istraživanja na području otoka Mljeta, koja vode podvodni arheolozi Igor Miholjek (voditelj arheološkog istraživanja) i Pavle Dugonjić (voditelj Odjela za podvodnu arheologiju).

U navedenom razdoblju otkriveno je 20 dosad nepoznatih brodoloma datiranih od 2. stoljeća prije Krista do 16. stoljeća, a posebno se ističe bizantski brodolom iz 7./8. stoljeća koji je, zbog iznimno bogatog i rijetkog tereta, jedno od najvažnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na Sredozemlju.

Arheološka istraživanja nalazišta bizantskog brodoloma počela su 2015. godine. Do danas je provedeno devet istraživačkih kampanja pod vodstvom Zavoda. Najvažniji nalaz čine četiri zlatne pojasne garniture, zlatne kopče, pojasni jezičci ukrašeni smaragdima, rubinima i biserima – luksuzni elementi kojima su se ukrašavali kožnati pojasevi visokih bizantskih dostojanstvenika – koji dosad nisu pronađeni u podmorju Sredozemlja.

Osim zlatnih kopči i pojasnih jezičaca, na nalazištu su pronađeni i zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije s kraja 7. stoljeća, prema kojima je moguće preciznije određivanje vremena potonuća broda.

Posebno vrijedan nalaz je zlatni prsten s prikazom cara iz Heraklijeve dinastije. Takav je prsten mogao pripadati isključivo osobi iz najvišega državnog ili vojnog vrha, ovlaštenoj za pečaćenje carevih isprava, pa se pretpostavlja da je prsten mogao biti diplomatski dar ili osobni predmet visokoga bizantskog dužnosnika te upućuje na važnost i status putnika, ali i ostatka tereta koji je brod prevozio.

Uz luksuzne predmete, brod je prevozio bogat trgovački teret koji čine amfore, trgovačke vage, žetoni od bjelokosti i keramičko posuđe (zdjele, vrčevi i tanjuri).

Mljet se nalazi na jednom od najvažnijih pomorskih pravaca koji je stoljećima povezivao istočni i zapadni Mediteran. Pretpostavlja se da je brod potonuo pokušavajući pronaći zaklon u uvali Polače, koja je zahvaljujući kasnoantičkoj palači i zaštićenom položaju stoljećima služila kao sigurno utočište brodovima tijekom vremenskih neprilika.
U istraživanjima, uz djelatnike Odjela za podvodnu arheologiju, već dugi niz godina sudjeluju i ronioci Zapovjedništva za intervencije Ravnateljstva policije (MUP RH), Mario Orlandini i ronilački centar Aquatica Mljet, kao logistička potpora, te tvrtka NavArchos, predvođena dr. sc. Antonom Divićem.

Ovogodišnja istraživanja provode se u suradnji s timom arheologa sa Sveučilišta Stanford, koje predvodi profesor Justin Leidwanger. Oni rade na analizi brodskog tereta, posebno amfora i keramičkog posuđa.

Dugogodišnji partneri projekta su i ugledni stručnjaci prof. dr. Falko Daim i dr. Levante Samu, koji analiziraju tehnologiju izrade i ukrasne motive zlatnih pojasnih garnitura, a numizmatičke nalaze analizira dr. sc. Željko Demo.

Konferencija će se održati u četvrtak, 23. srpnja 2026. godine, s početkom u 12:00 sati, u mjestu Polače na otoku Mljetu (Polače 9a), na samom nalazištu brodoloma.

Istraživanje će predstaviti Igor Miholjek (voditelj istraživanja, HRZ), Pavle Dugonjić
(voditelj Odjela za podvodnu arheologiju, HRZ), Justin Leidwanger (Stanford Univesity) i Mario Orlandini (Aquatica Mljet).




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *