Predstavljena knjiga „Libreta iz ostavštine Luke Dropca u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik“

162

U petak 2. prosinca 2022., u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik predstavljena je knjiga Libreta iz ostavštine Luke Dropca u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik. Knjigu su objavile Dubrovačke knjižnice u nakladničkoj cjelini Baštinske zbirke, a u potpunosti je djelo djelatnika ove ustanove. 

Nazočne je pozdravila voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž i istaknula da joj je drago što se ovom prilikom predstavlja knjiga njezinih kolegica i ujedno djelo koje donosi uvid u dio bogatog i jedinstvenog fonda Znanstvene knjižnice, te je upravo brojnost naslova i bogatstvo Zbirke koja se u fondu nalazi od pedesetih godina 20. stoljeća navela autorice na objavljivanje ovog kataloga i to u godini kada se obilježavalo 80 godina od otvaranja Dubrovačkih knjižnica.

Urednica knjige, Jelena Bogdanović, donedavna ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, predstavila je Luciju Kukicu Ćosić, djelatnicu Dubrovačkih knjižnica proteklih dvadeset godina koja je katalogizirala Dropčevu ostavštinu, sad dostupnu u mrežnom katalogu Znanstvene knjižnice, a potom zapise priredila za tiskani katalog. Navela je i ostale sudionike, Paulu Raguž i Matiju Nenadić, prevoditeljice uvodnog teksta na engleski odnosno talijanski jezik, Antuna Česka, lektora uvodnog teksta, Marijanu Krilanović koja je izradila kazala, fotografa Vedrana Levija, kao i tiskaru Alfa-2 i Borisa Jovića, zaslužnoga za dizajn i grafičku pripremu za tisak. Ujedno se zahvalila Gradu Dubrovniku i Društvu prijatelja dubrovačke starine koji su financijski pomogli u objavljivanju ove knjige. Osvrnula se i na osnovne podatke o ostavštini dubrovačkog ljekarnika Luke Dropca (1812.-1876.), brata puno poznatijeg Antuna Dropca, koja broji 59 svezaka s preko 700 knjižica s tekstovima opernih libreta.

Doc. dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo s Umjetničke akademije u Splitu stavila je Dropčevu ostavštinu u širi, kako europski tako i svjetski kontekst, navevši najveće svjetske knjižnice i broj naslova libreta koje one čuvaju, od kojih je najbogatija Kongresna knjižnica u Washingtonu s 12 tisuća naslova opernih libreta. Najstariji libreto koji se sačuvao u ovom fondu je Marsia deluso, tj. Razočarana Marsia iz 1714. godine, a najmlađi Orfej iz 1874. godine, dvije godine prije Dropčeve smrti. Osim libreta, u Zbirci je i manji broj dramskih tekstova kao i sinopsisa za balete.  Kaporelo je upoznala publiku s dosadašnjim istraživanjima ovoga fonda, a ujedno je istaknula važnost posla knjižničara koji svojim radom ovakve vrijedne fondove čine vidljivima široj javnosti  jer svatko putem online kataloga može pretraživati njihov sadržaj.

Na kraju se predstavljanja, autorica kataloga, Lucija Kukica Ćosić zahvalila publici na dolasku, Ingrid Pavličević od koje je došla ideja za ovaj katalog, urednici Jeleni Bogdanović na poticanju za rad na knjizi i njezinoj koncepciji. Navela je i jedan od osnovnih motiva za objavljivanje knjige, a to je da bude poticaj za nastavak započetih,  ali novih istraživanja, kako građe Znanstvene knjižnice, tako i osobe Luke Dropca koji je ove sitne knjižice vrijedno skupio, uvezao i tako stvorio jedinstvenu zbirku koja nadilazi lokalne i nacionalne okvire.

Kao popratni sadržaj predstavljanja, bilo je izloženo nekoliko libreta iz zbirke i jedan svezak koji su se mogli prelistati uz korištenje rukavica.  

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *