„Znanstveno je dokazano da je debljina bolest, no moguće ju je spriječiti i moramo je liječiti. Zdravstvena pismenost kreće od vrtića, preko škole i fakulteta, pa do radnog mjesta. Oko 40 do 50% populacije ima neki od poremećaja spavanja, nesanicu češće razvijaju žene, dok muškarce više muči apneja“. Sve ove poruke mogle su se čuti na prvom danu medicinsko-komunikacijskog summita Back Together, dok drugi možete pratiti u nedjelju 18. rujna od 16:00 sati uz prethodnu registraciju.

Gledatelji su prvog dana imali priliku poslušati šest panela na kojima su panelisti, redom ponajbolji domaći stručnjaci, raspravljali o aktualnim zdravstvenim i medicinskim temama. Na panelu Another Part of Me – Debljina, bolest ili ne?, specijalistica obiteljske medicine Nataša Ban Toskić istaknula je kako pacijenti iznimno rijetko verbaliziraju svoju debljinu i ne doživljavaju je kao bolest. Specijalistica ginekologije i porodništva Dinka Pavičić Baldani govorila je o posljedicama debljine za žensko zdravlje od rane mladosti kao, primjerice, rizika preuranjenog puberteta do problema sa začećem u reproduktivnoj dobi. Da gubitak mase od 5 ili 10% smanjuje šanse za srčani udar, progresiju ateroskleroze, razvoj zatajenja srca i druge bolesti, istaknuo je akademik Davor Miličić, a dijabetologinja i endokrinologinja Sanja Klobučar zaključila je kako danas postoje vrlo sigurni lijekovi koji pomažu u gubitku prosječno i do 10% tjelesne mase godišnje. 

Killing Me Softly – Zdravstvenom pismenošću protiv tihih ubojica današnjice – kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa naziv je panela na kojem su panelisti raspravljali o ovim  kroničnim nezaraznim bolestima, odgovornima za smrt 70% populacije na godišnjoj razini. 

„Prva razina zdravstvene pismenosti je ona osnovna, tzv. funkcionalna, da razumijemo informacije i da ih možemo pronaći. Druga je interaktivna kada se s liječnikom možete bolje razumjeti, dok je treća ona najviša kada na socijalno-političkoj razini djelujemo za dobrobit zajednice ili pak kroz, primjerice, udruge pacijenata za određene skupine bolesnika“, poručila je Ana Gongola, direktorica Sandoza Hrvatska, napominjući kako 50% opće populacije ima nisku razinu zdravstvene pismenosti. Dijabetologinja i endokrinologinja Davorka Herman Mahečić, istaknula je da svakih šest sekundi u svijetu umre jedan pacijent s dijabetesom, od čega 50% njih u dobi do 60 godina, pa se dijabetes može smatrati masovnim ubojicom. Kardiologinja Kristina Selthofer-Relatić istaknula je kako „uz enormni napredak medicine u 20. stoljeću, mi i dalje ne uspijevamo pravodobno detektirati i liječiti pacijente s arterijskom hipertenzijom, dijabetesom ili dislipidemijom, jer pacijenti ne brinu dovoljno o svom zdravlju i ne dolaze na preglede, stoga ih je potrebno učiti o prevenciji odnosno zdravstveno opismenjavati“. 

„Poslodavac mora prevenirati stres i razumjeti mehanizme koji mogu dovesti do sindroma sagorijevanja, od definiranja uloge zaposlenika, radnog vremena, organizacije posla, timske atmosfere, pa do korporativne kulture gdje mi provodimo niz aktivnosti“, istaknula je direktorica ljudskih resursa RBA banke Irena Bašić Štefanić iz perspektive korporacijskog sindroma sagorijevanja na panelu I Can’t Help Myself – Burnout. Magistra sestrinstva Sandra Karabatić i specijalistica javnog zdravstva Ana Puljak, dale su svoj osvrt na sindrom sagorijevanja na poslu iz perspektive domova za starije i nemoćne te zdravstvenih ustanova.