Godine staža ostvarene u Hrvatskoj i drugim zemljama se kod odlaska u mirovinu zbrajaju. Ipak, postoji nekoliko specifičnih kombinacija, piše portal mirovina.hr

Što se događa s godinama staža ostvarenima u drugim državama i kako se one računaju kada dođe vrijeme za mirovinu, matematičar Toni Milun i pomoćnica ravnatelja HZMO-a Antonija Krolo Vasilj objasnili su u HRT-ovoj emisiji ‘Kod nas doma’. Različite kombinacije godina staža prikazali su na primjeru osobe koja je radila u Hrvatskoj i Irskoj. Hrvatska u inozemstvo isplaćuje više od 181.000 mirovina.

Uvjeti za starosnu mirovinu u Hrvatskoj su 65 godina života i 15 godina staža za muškarce, a za žene trenutačno 64 godine, uz povećanje za tri mjeseca godišnje do 2030. kada će se uvjeti izjednačiti. Iznimka su dugogodišnji osiguranici koji mogu u starosnu mirovinu sa 60 godina, ako imaju najmanje 41 godinu staža. U Irskoj je dobna granica 66 godina, ali je dovoljno imati deset godina staža. Više od 200.000 naših građana dobiva mirovine iz inozemstva.

Kada je mirovinski staž ostvaren u dvije ili više zemalja, on se zbraja. Ako je netko, primjerice, radio u Hrvatskoj 20 godina i jednako toliko u Irskoj, dobivat će kada dosegne propisane godine života dvije samostalne mirovine za ukupno 40 godina staža, pri čemu jednu isplaćuje HZMO, a drugu nadležna ustanova druge zemlje. Podnosi se jedan zahtjev za mirovinu i to u državi zadnjeg osiguranja, primjerice u Irskoj kada osoba napuni 66 godina. Na tom jednom zahtjevu za mirovinu navode se sve države u kojima je osoba radila.

Drugi primjer navodi slučaj kada je osoba radila 20 godina u Hrvatskoj, čime je ispunila uvjet za starosnu mirovinu, ali samo sedam godina u Irskoj, dakle tri manje od uvjeta. Ukupan staž je 27 godina pa se onda za ostvarivanje mirovine u Irskoj pribraja hrvatski staž, čime je uvjet ispunjen. Irska će isplaćivati mirovinu za ovih sedam godina, a ostatak Hrvatska.

Treći slučaj je kada je osoba radila kraće od propisanih uvjeta u obje zemlje, primjerice deset godina u Hrvatskoj i sedam godina u Irskoj. Taj se staž opet zbraja u 17 godina, čime su uvjeti u obje zemlje ispunjeni pa je moguće dobiti i hrvatsku i irsku mirovinu.

Postoji i četvrta solucija da je osoba radila, primjerice pet godina u Hrvatskoj i sedam godina u Irskoj. Uvjete za hrvatsku mirovinu nije ispunila, jer ima ukupno 12 godina staža, ali to je dovoljno za irsku mirovinu. To znači da će dobivati samo irsku mirovinu za sedam godina, ali Hrvatska mu neće isplaćivati mirovinu za ovih pet godina, jer nije ispunjen uvjet od ukupno 15 godina staža. Da je ta osoba radila još tri godine u Njemačkoj, dobila bi pravo i na hrvatsku mirovinu, kao i na onu njemačku za koju je potrebno samo pet godina ukupnog mirovinskog staža.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.