RISPOSTE TURISMO: ulaganja od preko 416 milijuna eura u infrastrukturu pomorskog turizma na Jadranu

314

Ovu procjenu za trogodišnje razdoblje 2023.-2025. dao je Risposte Turismo tijekom otvorenja šestog izdanja Adriatic Sea Foruma koji se održava u Dubrovniku

Iz novog izdanja Izvješća o turizmu na Jadranu 2023:

  • Krstarenja: 2023. očekuje se 4,5 milijuna putnika (+29,3% u usporedbi s 2022.) i 3000 ticanja (+3,9% u usporedbi s 2022.);

  • Trajekti i hidrogliseri: 2023. očekuje se 19,3 milijuna putnika (+7,9% u usporedbi s 2022.) i više od 79 000 ticanja (+9,9% u usporedbi s 2022.);

  • Nautika: raste potražnja za turističke usluge u marinama na području Jadrana. Nijemci prvi na listi nautičkih turista na Jadranu.

U infrastrukturu pomorskog turizma na Jadranu uložena su i planirana ulaganja od preko 416 milijuna eura.

Procjena je to za trogodišnje razdoblje 2023.-2025. od strane Risposte Turismo, istraživačko-konzultantske tvrtke u službi turističke makroindustrije. Ova procjena je sadržana u Izvješću o turizmu na Jadranu koje je jutros u Dubrovniku predstavio Francesco di Cesare, predsjednik Risposte Turismo, tijekom prvog dana šestog izdanja Adriatic Sea Foruma – krstarenja, trajekti i jahte.

Prema istraživačkom timu Risposte Turismo, tvrtke koja je osmislila i organizirala forum, ove će godine u partnerstvu s Lučkom upravom Dubrovnik i Gradom Dubrovnikom, sektor kruzera i trajekta imati najviše koristi od novih ulaganja u trogodišnjem razdoblju koje je u tijeku, ukupno oko 210 milijuna eura.

U pripremi su brojni projekti, uključujući novi terminal za krstarenja Marghera u Veneciji za pristajanje brodova preko 25.000 tona (vrijednost investicije: 61 milijun eura; očekivani datum završetka: 2026.), novi terminal za krstarenja Igoumenitsa, koji može prihvatiti brodove do 240 metara duljine (vrijednost investicije: cca. 50 milijuna €; očekivani datum završetka: kraj 2023.), te novi pomorski kolodvor u Porto Corsini, Ravenna (vrijednost investicije: 27,7 milijuna € Ravenna Civitas Cruise Port – zajedničko ulaganje između RCL Cruises i VSL Ravenna; očekivani datum završetka: 2024.).

Ostali novi infrastrukturni projekti koji će se razviti u jadranskom području uključuju, do ljeta 2024., drugu pomorsku postaju u luci Bari (vrijednost investicije: 11,5 milijuna eura; očekivani rok završetka: ljeto 2024.) i prvu pomorsku postaju Split (vrijednost investicije: 8,5 milijuna eura; očekivani rok završetka: 2024.).

Što se tiče nautičkog sektora, Risposte Turismo planira daljnja ulaganja od 206 milijuna eura, od čega najmanje 182 milijuna eura za izgradnju novih marina i daljnjih 24 milijuna eura za proširenje postojećih objekata.

Novi projekti koji će se razviti uključuju marinu Vlora u Albaniji (483 vezova, također za segment superjahti, koja će biti dostupna od 2025. zahvaljujući ukupnom ulaganju od približno 45 milijuna eura) i marinu Porto Baros u Rijeci (230 vezova koji će biti spremni u 2024. zahvaljujući ukupnom ulaganju od približno 50 milijuna eura od strane ACI-Gitone, zajedničkog ulaganja između ACI Marinas i brodogradilišta Lürssen).

U tijeku su i brojni projekti za proširenje postojećih objekata, uključujući Marinu Polesana (138 novih vezova ukupne investicije od 20 milijuna eura) i Marinu Korkyra (39 novih vezova za ulaganje od cca. 1,5 milijuna eura).

U međuvremenu će se na talijanskoj strani izgraditi oko 100 novih vezova: od 40 koji se očekuju do kraja 2023. u turističkoj luci Jesolo (Venecija) do 50 koji će biti spremni 2024. u turističkoj luci Rodi Garganico, u pokrajini Foggia, kao i 10 u Marini Brindisi.

Novo izdanje Izvješća o turizmu na Jadranu – koje je od 2013. godine mjerilo za sve operatere pomorskog turizma na Jadranu – sadrži i ažurirane prognoze za kraj 2023. godine za promet na kružnim putovanjima, kao i za trajekte, hidroglisere i katamarane.

Krstarenja: na kraju 2023. broj putnika bi trebao porasti na 4,5 milijuna (+29,3%)

Što se tiče prometa na kruzerima, prema novim prognozama Risposte Turismo, kretanje putnika (ukrcaj, iskrcaj i tranzit) u 2023. iznosit će ukupno 4,5 milijuna u 32 luke za kruzere na Jadranu, što je porast od 29,3% u odnosu na 2022., a ticanja će se povećati na 3.000 (+3,9%).

Na kraju godine Krf će biti potvrđen kao luka za kruzere na Jadranu s najvećim brojem putnika (615 000, porast od 16,8% u odnosu na 2022.), ispred Venecije (550 000, +127,3%), koja se uzdigla u odnosu na 2022. na ljestvici s 243 posjeta kruzera, ne uzimajući u obzir promet kroz Chioggiu, i Dubrovnik (cca. 519.000, +37,6%). Na četvrtom mjestu je Bari (pola milijuna putnika, +21,7%) i Kotor (440.000 putnika, +5,2%).

U 2023. Italija će biti prva na ljestvici prometa kruzera, s nešto više od 2 milijuna putnika (+35%), što čini 46,2% ukupnog prometa, ispred Hrvatske (cca. 1,1 milijun putnika, +33,1%) i Grčka (624.000 putnika, +17,2%). Prognoze za kraj godine pozitivne su i za ostale zemlje na području Jadrana, od Crne Gore (479.000 putnika, +10,4%) do Slovenije (119.000 putnika, +59,3%) i Albanije (25.000 putnika, +53,9%).

Što se tiče ticanja kruzera, Hrvatska će krajem 2023. ponovno biti na vrhu ljestvice zemalja na području Jadrana (1140), ispred Italije (863) i Crne Gore (474).

Prognoze prometa na kružnim putovanjima temelje se na projekciji Risposte Turismo koja se temelji na procjenama 18 luka za kružna putovanja na području Jadrana, koje su u 2022. godini zajedno činile 98% ukupnih kretanja putnika i 92% ticanja.

Trajekti: više od 19 milijuna putnika do kraja 2023. (+7,9%)

Oporavak će se nastaviti i u pogledu kretanja putnika na trajektima, hidrogliserima i katamaranima. Prema ažuriranim prognozama u Izvješću o turizmu na Jadranu, do kraja 2023. godine 13 glavnih luka na Jadranu zabilježit će 19,3 milijuna putnika (+7,9%) i više od 79.000 ticanja (+9,9%).

Od analiziranih luka, prognoze su pozitivne za Split, koji je i dalje čvrsto na vrhu, s 5,2 milijuna putnika (+8%), Igoumenitsu (2,6 milijuna putnika, +7%) i Zadar (2,5 milijuna putnika, +3%).

Bitno je spomenuti i rast luke Korčula (preko 1 milijun putnika, +5%).

Na nacionalnoj razini, čak i ne računajući unutarnje rute, na kraju godine Hrvatska će biti prva na ljestvici s preko 9,7 milijuna putnika (+6,2%), ispred Grčke (4,8 milijuna, +6,6%) i Italije (3,2 milijuna, +14,5%).

Nautički turizam: porast potražnje za uslugama u marinama. Njemačka je glavno tržište nautičkog turizma

Izvješće o turizmu na Jadranu 2023 također daje detaljan uvid u nautički turizam u sedam zemalja na području Jadrana.

Prema reprezentativnom uzorku od 78 ispitanih marina, u 2022. više od polovice bilježi povećanje brojeva u odnosu na 2019. za usluge najma vezova (51%), održavanja (48%) i prodaje opreme (42%) ponuđene domaćim, sezonskim i dnevnim kupcima u tranzitu.

Što se tiče podrijetla turista u nautičkom segment, ispitani nautički objekti navode da ih najviše dolazi iz Njemačke (65,4% uzorka), Italije (55,1% uzorka) i Austrije (41% uzorka).

Među rezultatima istraživanja o marinama je i povećanje cijena koje se naplaćuju korisnicima u 2023. (za vezove i usluge), što je prijavilo 71% anketiranih objekata.

Što se tiče prostora za poboljšanje, istraživanje Risposte Turismo istaknulo je stalni nedostatak integracije između marina i turističkih programa na području domaćina, točnije nedostatak izleta i vođenih obilazaka u području koje nude ispitani nautički objekti (prisutno u samo 21,1% uzorka).

Što se tiče tvrtki za čarter, prema uzorku od 25 operatera s kojima je razgovarao Risposte Turismo, 72% flote čine jedrilice. Što se tiče zapošljavanja, anketirani objekti osiguravaju stabilno zaposlenje za 7,5 osoba, uz dodatna 4 sezonska radnika tijekom turističke sezone.

S obzirom na zemljopisno podrijetlo klijenata, glavno tržište je Njemačka, a slijede Austrija i Italija. Za trodnevni odmor na jedrilici sa skiperom istraživanje Risposte Turismo je pokazalo da se za istu cijenu (cca 2.000 €) može rezervirati plovilo od 7 metara u kolovozu, dok je u svibnju moguće rezervirati plovilo dvostruko veće dužine.

S obzirom na ažurirane prognoze za 2023., ispitani uzorci marina i tvrtki za čarter pokazali su da je povjerenje operatera u porast nautičkog turizma na Jadranu i dalje visoko, pri čemu 39% odnosno 60% očekuje pozitivniju sezonu, nakon ohrabrujućih rezultata iz 2022.

Brojevi koje dijelimo sa svim operaterima na ovom šestom izdanju Adriatic Sea Foruma ukazuju na sveopći oporavak pomorskog turizma na Jadranu, segmenta koji će uskoro – do 2024., ako ne već 2023. – svjedočiti povratak na brojeve zabilježene prije pandemije”, komentirao je Francesco di Cesare, predsjednik Risposte Turismo.

“I javne i privatne organizacije ulažu mnogo u proizvode i infrastrukturu”, nastavio je di Cesare, “i odgovori operatera na pitanje o budućnosti područja uvijek su pozitivni. No, zaključio je, “ostaje čvrsto uvjerenje da se mogu postići bolji rezultati, i to ne samo u kvantitativnom smislu. Po našem mišljenju, još mnogo toga treba učiniti kako bi jedno od najljepših područja na svijetu dobilo priznanje koje zaslužuje i kako bi ga konačno učinili jednim od najpopularnijih turističkih odredišta među međunarodnim putnicima. Da bi se to postiglo, potreban je veći napor, ne samo ili čak prvenstveno u smislu infrastrukture, već radije u smislu promocije i suradnje među svim dionicima, te sposobnosti da se predstave ponude za odmor koje su uvijek ažurirane i u skladu s novim prioritetima i preferencijama putnika”.

15 susreta i više od 50 govornika

Šesto izdanje Adriatic Sea Foruma započelo je uvodnim govorima Blaža Peza, direktora Lučke uprave Dubrovnik, Mata Frankovića, gradonačelnika Dubrovnika, Joška Cebala, zamjenika župana Dubrovačko-neretvanske županije i Josipa Bilavera, državnog tajnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Forum će ugostiti više od 15 susreta i rasprava o turističkim potencijalima i izazovima s kojima se suočava jadransko područje. Sudjelovat će preko 50 međunarodnih predavača i više od 250 operatera koji predstavljaju različite strukovne kategorije uključene u pomorski turizam na Jadranu.

Na kraju prvog dana foruma, iza zatvorenih vrata, održat će se prvi Summit predsjednika jadranskih luka. Summit – rezultat zajedničkih napora Risposte Turismo, Assoporti i Zajednice lučkih uprava Republike Hrvatske – ponudit će novu priliku za dijalog između čelnika luka i nacionalnih trgovačkih udruženja.

O najvažnijim rezultatima Summita, koji će završiti potpisivanjem izjave o namjeri za buduće projekte i aktivnosti koje će se provoditi u turističkim lukama Jadrana, sutra ujutro izvijestit će Tomislav Batur, predsjednik Zajednice lučkih uprava Republike Hrvatske. Rezultati će također biti objavljeni na društvenim mrežama Risposte Turismo od ponedjeljka 8. svibnja.

Kompletan program Adriatic Sea Foruma 2023. dostupan je na sljedećoj poveznici.

Događaj sponzoriraju Bassani Grupa, ECOLAB i Zračna luka Dubrovnik.

Za novosti o dva dana Adriatic Sea Foruma 2023, posjetite Twitter i LinkedIn stranice foruma i adriaticseaforum.com




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *