Na današnji dan, 13. veljače 1787. godine, u Milanu je je od upale pluća umro dubrovački i hrvatski matematičar, fizičar, astronom, svećenik, filozof, diplomat i pjesnik Ruđer Josip Bošković. Prvi je njegov znanstveni rad bio iz astronomije: O Sunčevim pjegama… Razvio je prvu zadovoljavajuću teoriju luminiscencije. Prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid. Autor je glasovitog djela Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi.

Najvažniji Boškovićev prinos znanosti njegova je teorija strukture tvari, sustavno izložena u Boškovićevom glasovitom djelu Philosophiae naturalis theoria. Iako se u Dubrovnik navratio samo jednom,1747., Ruđer Bošković je ostao vezan uz rodni grad cijeloga života obavljajući diplomatske misije za Republiku. Nije zapustio ni materinski hrvatski, o čemu svjedoči korespondencija s braćom Barom i Božom i sestrom Anicom. *Ruđer Bošković pokopan je u milanskoj crkvi sv. Marije od Podone, na milanskom groblju Panteon, zvanom Fameddio, nalazi se spomen ploča Boškoviću s natpisom „Ruggiero Giuseppe Boscovich“, a spomen ploča ovom velikanu, postavljena je i na njegovoj rodnoj kući, zalaganjem Družbe braće hrvatskoga zmaja, 7. studenoga 1937. godine, donosi dubrovački Gradoplov.