Došao je red i na ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek u sklopu analize rada svih ministara aktualne Vlade. 

Dubrovčanka i kći ratnog dubrovačkog gradonačelnika Nikole Obuljena bila je od 2006. do 2011., pomoćnica ministra i državna tajnica u vrijeme Bože Biškupića i Jasena Mesića te se bavila medijskom politikom, sudjelovala je u kreiranju Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima, a dvije godine je bila i predsjednica Programskog vijeća HRT-a.

Riječ je o doktorici znanosti, diplomiranoj violinistici i profesorici francuskog jezika i književnosti. Iako je u Vladu Andreja Plenkovića ušla kao nestranačka osoba, postavši ministricom kulture u listopadu 2016., tri mjeseca kasnije ipak se učlanila u HDZ izjavivši kako joj nitko nije uvjetovao angažman članstvom u stranci, nego da su dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a “stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj jedne prave europske demokršćanske stranke” i da želi biti dijelom tog procesa.

Na čelo Ministarstva došla je iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje je radila kao znanstvena suradnica. S obzirom na to da su se u to vrijeme vodile bitke u HDZ-u oko ostanka Zlatka Hasanbegovića u Ministarstvu kulture, čemu Plenković nije bio sklon, njezino ime kao moguće nasljednice izazvalo je niz negativnih reakcija, posebice među braniteljskim udrugama. Cijela je priča krenula zbog financiranja kontroverznog filma ’15 minuta-masakr u Dvoru’ koji je financirao Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), a branitelji su zbog niza skandala, korupcije i nepravilnosti u radu te javne ustanove uz smjenu tadašnjeg ravnatelja Hrvoja Hribara tražili i ostavku cijelog Upravnog vijeća u kojem je sjedila i Nina Obuljen.

Financiranje Frljića i Praljkove ‘brošure’

Kritizirana je i zbog financiranja programa Marulićevih dana, u sklopu kojih je prikazivana sporna Frljićeva predstava ‘Naše nasilje i vaše nasilje’, iako se Ministarstvo kasnije ogradilo od tog programa. Na vidjelo je izašla i činjenica da je Nina Obuljen 2008., kao državna tajnica u Ministarstvu kulture, potpisala tzv. ‘mišljenje stručnih službi’ kojim je 18 knjiga pokojnog generala Slobodana Praljka s originalnim dokumentima iz Domovinskog rata proglašeno brošurama. Ministrica je kasnije demantirala da ih je proglasila šundom kako su navodili mediji, no od brošura do šunda kratak je put.

Obuljen je u Ministarstvu kulture dočekao kaos njezinih prethodnika HNS-ovke Andree Zlatar Violić i Berislava Šipuša, koji Zlatko Hasanbegović nije imao ni vremena niti afiniteta u svom devetomjesečnom mandatu raščistiti. Zanimljivo je kako je Zlatar Violić u nekoliko navrata izjavila da je Nina Obuljen najkvalitetnija kandidatkinja za ministricu jer poznaje “sustav, Europu i teorije kulturnih politika”.

Uvela red u financiranje

Saborska zastupnica HDZ-a Sanja Putica te članica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, dala je vrlo visoku ocjenu za rad ministrici Obuljen, istaknuvši da je ispunila njezina očekivanja na toj poziciji. Naglasila je kako je ministrica uvela red u financiranje.

“Isto tako, u Saboru su do sad usvojena četiri cjelovita zakona, a najavljena su još tri u ovoj godini; otvoreni su novi natječaji za sudjelovanje u kulturi i privlačenje publike te je višestruko povećan proračun za ‘Poduzetništvo u kulturi’. Raspisana su tri nova javna poziva iz Europskog socijalnog fonda i po prvi put je raspisan javni poziv za financiranje vizualnih umjetnika”, nabraja ministričina postignuća naša sugovornica.

Podsjeća kako je knjižarstvo i izdavaštvo bilo na koljenima te da je zahvaljujući intervenciji Ministarstva i njihovoj institucionalnoj i financijskoj potpori ono spašeno u cjelini. Ipak, vjeruje kako je trebala napraviti više na području medija. Podsjetila je kako je Ministarstvo za kraj ove godine najavilo izmjene i dopune Zakona o elektroničkim medijima te javnu raspravu o medijskoj strategiji kao i izmjene zakona o HRT-u i HINA-i. Glede financiranja neprofitnih medija, Putica podsjeća kako je ministrica najavila da će nakon usvajanja mjernica medijske politike odlučiti o budućnosti financiranja (direktnog ili indirektnog) svih medija.

Zaključuje kako svakako treba povećati sredstva za kulturu, ali da to aktualna Vlada kontinuirano i čini. Ističe kako su izvorna proračunska sredstva povećana za oko sto milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu te da je od 0,56 posto proračuna Ministarstvo kulture stiglo na 0,91 posto, uz obećanje ministrice i premijera da će se taj trend nastaviti.

Cijeli članak pročitajte na direktno.hr