Dubrovačko primorje općina je koja već godinama na neki način stagnira. I dalje nema svu potrebnu infrastrukturu, nema ni komunalnog redara, ceste su neodržavane. Kažu stara je čeljad, nema stanovnika, sve je u Dubrovniku. Međutim, valjda zbog toga puno toga može proći ispod radara?

Općinski administrativni radnik, koji usput obavlja i posao komunalnog redara dok se komunalac ne zaposli je Ivo Ševelj. Gospar Ševelj je osnovao tvrtku Ševelj d.o.o. i onda je nakon nekog vremena prodao stanovitoj Riječanki Vanji Gnjidić. Gnjidić je očito uvidjela prednosti neiskorištene zemlje Dubrovačkog primorja te je svoju firmu Ševelj d.o.o. 2017. prijavila za projekt sadnje mjendula i smokava te povlačenje sredstava iz fondova. Najam zemljišta, vlasništva Republike Hrvatske iznajmljen je tako firmi Ševelj d.o.o. na sljedećim lokalitetima: Topolo, (232 400m2), Visočani (359 482 m2 i 2 967 m2) i i Majkovi gornji (308 873 m2). Da, dobro ste pročitali, radi se o preko 903 000 m2!

Sve bi to bilo lijepo da u Dubrovačkom primorju na spomenutim lokalitetima rastu mjenduli i smokve. Ali, zamislite, nema ničega!

Naravno da firma Ševelj d.o.o. dobija potpore, međutim nas je interesiralo kako je moguće da nijedna inspekcija nije stupila na tlo Dubrovačkog primorja proteklih pet godina i vidjela kako tamo ništa nije zasađeno??

Općina Dubrovačko primorje negira bilo kakvu vezu sa spomenutom gospođom kao i s firmom Ševelj d.o.o.

Na naš upit odgovorili su:

“Što se tiče dodjele zemljišta za poljoprivredne aktivnosti kompletan natječaj i cijelu proceduru u potpunosti je provela Agencija za poljoprivredno zemljište Republike Hrvatske.

Također naglašavamo da nemamo podatke o poticajima koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo bilo kojem poljoprivredniku ili stočaru na području općine Dubrovačko primorje i nismo ih uspjeli dobiti nekoliko godina unazad od strane samog ministarstva.

S obzirom da nismo stranka u postupku i da ne provodimo natječaje  molimo da se obratite nadležnim ministarstvima i od njih tražite odgovore na navedene  navode.

Također napominjemo da općinski službenik kojeg se proziva /Ivo Ševelj/ nema nikakve veze sa navedenom tvrtkom.”

Tražili smo da nam potvrde informaciju kako g. Ivo Ševelj, općinski administrativni tajnik i gđa Vanja Gnjidić, vlasnica firme Ševelj d.o.o. stanuju na istoj adresi, u obiteljskoj kući Grgurići 5, Slano, međutim g. Ivo Kola, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela općine odgovorio nam je kako općina u to nema uvid.

Informaciju nam je potvrdio sam g. Ševelj: “Ja sam tvrtku prodao gđi Vanji Gnjidić puno prije nego se ona prijavila na natječaj za zakup državnog zemljišta, odnosno prodao sam joj tvrtku bez koncesije na državno zemljište. Istina je da je ona prijavljena na mojoj adresi Grgurići 5, Slano, ali to nema nikakve veze sa njenim poslovima. Za sva dodatna pitanja stojim vam na raspolaganju. Također Vas molim da me bez razloga ne prozivate kroz medije.”

Upit smo poslali naravno i na ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, nekadašnju zamjenicu župana Nikole Dobroslavića, kojoj je državna revizija ovih dana pokucala na vrata. Naime, utvrđeno je kako Ministarstvo do svibnja 2021. nije ustrojilo registar evidencije ugovora i naplate za sve oblike raspolaganja državnim zemljištem, iako je to trebalo učiniti od 1. rujna 2018.!

Državni je ured preporučio i da se prošire funkcije ARKOD sustava kako bi se vidjeli podaci o državnom poljoprivrednom zemljištu po statusu korištenja i korisnicima, da se uspostavi sustav koji bi pokazao koristi li se državno zemljište dano u dugogodišnji zakup za proizvodnju ili je sredstvo za dobivanje potpora.

Ministrici smo poslali i broj Ugovora koji je firma Ševelj d.o.o. potpisala s Republikom Hrvatskom, da se ne muči, pošto nema objedinjen registar o površini i vrijednosti tih zemljišta. Odgovor do zaključivanja ovog teksta nismo dobili.

Poslali smo upit i na predsjednika Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje, Vlaha Mozaru.

“Činjenica je da su navedene parcele obrađene na način da je krš usitnjen, ali da na njima ne raste ništa osim tipičnog krškog raslinja, kao i da je koncesija bila dana toj firmi ili firmi iste vlasnice, a koju je prema sudskom registru osnovao Ivo Ševelj u 2016. i prepustio drugim osobama. Zbog toga smo i sami pokrenuli tu raspravu u javnosti preko društvenih mreža i poduzeli neke mjere, a koje su možda poslužile kao poticaj da se javi netko tko zna više. Drugo navedeno iz dojave ne mogu niti potvrditi niti demantirati jer vaš informant iznosi puno detaljnije informacije pa ih jednostavno ne mogu potvrditi jer ne znam.”

Mozara je dodao u svom odgovoru kako ne zna koriste li se sredstva u namijenjene svrhe.

“Iz baze korisnika potpora to jest javno dostupnih podataka mogu vidjeti da je u 2020 firma Ševelj d.o.o. dobila iznos od 383 tisuće kuna za djelovanje u Dubrovačkom primorju, za 2019. u bazi podataka nije navedena ta firma, dok za 2021. na stranici još uvijek nema podataka (Ministarstvo ih treba objaviti do 31. svibnja). U tim podacima može se iščitati za koje mjere i od kojeg tijela su dobivena sredstva.

Parcele u pitanju se nalaze na tri mjesta u Dubrovačkom primorju, kako je navedeno Rudine, Topolo i Majkovi, prema katastru vidim da se radi o česticama 2159/20, KO 307262, TOPOLO; 2242/1 307351, VISOČANI; i 647/3 u katastarskoj općini 306495, MAJKOVI GORNJI U katastru su sve navedene čestice zavedene kao vlasništvo RH i u posjedu Ševelj d.o.o.”

Vezano za ovaj slučaj, kontaktirao sam Jedinstveni upravni odjel općine DP u kojem sam pitao je li općina ikad isplaćivala potpore ili na drugi način surađivala sa firmama  GEO LEGAL, ŠEVELJ i G.R.M. d.o.o  (sve firme u vlasništvu Vanje Gnjidić, op.a. ) na što sam dobio negativan odgovor, iako je jedna zgrada u općinskom vlasništvu bila zaključana lokotom i na njoj naljepnica EU potpore za G.R.M. d.o.o., – nakon mog upita lokot je promijenjen, naljepnica je maknuta, a predmeti iz zgrade su uklonjeni kamionom-dizalicom – uz tvrdnje Jedinstvenog upravnog odjela kako je prostor bio prazan. Daljnje akcije vezane za te tvrdnje nisam poduzimao.

Naime, zgrada o kojoj Mozara govori je Zadružni dom Topolo, zgrada broj 244, na čestici 1232 i 1/1 u vlasništvu Općine Dubrovačko primorje. Tko je dozvolio da Riječanka Vanja Gnjidić drži svoje strojeve u praznim prostorijama Zadružnog doma i zašto? Kako je moguće da o tome iz općine načelnik i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela ništa ne znaju?

Navodno je Vanja Gnjidić prijavila krađu poljoprivrednog stroja iz Zadružnog doma, pa smo shodno tome poslali upit PU Dubrovačko-neretvanskoj. Time bi potvrdili Mozarinu priču kako je koristila općinske prostorije, iako pročelnik Kola i načelnik Knežić o tom pojma nemaju. Iz policije su nam potvrdili da je nadležna policijska postaja 2019. g. zaprimila prijavu krađe radnog poljoprivrednog stroja u Topolom te da je zaprimljena kaznena prijava dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku. 

Pitali smo načelnika Nikolu Knežića i pročelnika Kolu za ovaj slučaj, međutim odgovorili su oko 13 sati kako su na službenom putu i kako će odgovoriti idući tjedan na naš upit, iako je pročelnik Kola s kolegom Ševeljom s početka priče danas oko 11. 30 sjedao u kafiću u Slanome, kako tvrde naši očevici.

Kako je kazao jedan od naših izvora (podaci poznati redakciji): “Sa svim je ovim upoznat načelnik općine, mi smo mala općina i sve se zna”, a primili smo i anoniman mail u kojem između ostalog stoji: “Neki od sudionika ove prevare imaju visoke veze i ušetavaju se u razna ministarstva kao da im je ćaćevina.“

Naime, kako tvrde u Dubrovačkom primorju Gnjidić je htjela dobiti dozvolu za gradnju na jednoj od ovih parcela, međutim zaprimila je odbijenicu. Donosimo odgovor Dubrovačko-neretvanske županije:

Ševelj d.o.o. je podneskom od 7. 8. 2018. zatražio izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine gospodarske namjene (proizvodno poslovna) na čest.zem. 2159/20 k.o. Topolo.

Zaključkom od 16.8.2018. je od investitora zatraženo da u roku od 30 dana dopuni zahtjev za izdavanje građevinske dozvole Zakonom propisanom dokumentacijom, te s obzirom da u ostavljenom roku nije postupljeno po zaključku, ovo tijelo je rješenjem od 12.8.2019. god. odbacilo zahtjev stranke.

Da malo pojasnimo i što je potrebno za uzgoj i sadnju mjendula: “Pogodna su ilovasta ili pjeskovito-ilovasta tla. Tlo treba biti dobro drenirano i bogato mineralnim tvarima i humusom te neutralne ili slabo kisele reakcije. Važno je da bude rahlo kako bi se bademov korijen lakše razvijao, jer može ići i do 4 metra u dubinu. Prije sadnje treba dodatno poboljšati kvalitetu tla. Badem počinje davati plodove dvije do tri godine nakon sadnje, a punu rodnost postiže u osmoj godini uzgoja, kada je mogu ostvariti prinos od 4 tone badema po hektaru.

Smokva: Priprema tla sastoji se od ravnanja terena, uklanjanja suvišnog kamenja i panjeva, duboke obrade i osnovne (meliorativne) gnojidbe kojoj je cilj poboljšanje plodnosti tla sve do dubine prokorijenjivanja budućih sadnica. Iako stabla smokve rano rode, s gospodarskog gledišta značajan urod manifestira se tek između 5. i 7. godine njihova uzgoja.

Gle malu voćku poslije kiše Visočani

U ovoj jedinstvenoj fotogaleriji možete vidjeti ZK izvatke, fotografije zemljišta na kojima ništa ne raste, broj Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta na navedenim lokacijama između tvrtke Ševelj d.o.o. i Republike Hrvatske.

Ovo će, kako izgleda biti samo početak serijala, jer se iz dana u dan klupko odmotava. Čekamo daljnje odgovore na naša pitanja.