Crnogorski predsjednik Jakov Milatović priopćio je danas da zločini u Lori nad crnogorskim vojnicima trebaju biti istraženi i procesuirani, uoči posjeta šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlića Radmana Podgorici, a koji je ranije ove godine rekao da nikad nije postojao logor Lora i da taj narativ “cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, prenosi Index.

Crnogorski mediji nedavno su objavili da je dogovor Zagreba i Podgorice blizu te da bi trebao obuhvatiti isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, koji je 2021. godine nazvan po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem poznatom vaterpolistu za kojega Zagreb tvrdi da je bio čuvar u logoru u Morinju, a da bi pitanje vlasništva broda Jadran trebalo biti riješeno dogovorom dviju država ili međunarodnom arbitražom.

“Crna Gora ne smije biti zemlja zaborava”

Također, navodi se da će otvorena tema ostati pitanje granice na moru između susjeda, dok slučaj “Lora”, u kojem je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, navodno neće biti uključen u ovaj djelomični dogovor.

Milatović je u priopćenju poručio da je Crna Gora pokazala spremnost da se suoči sa svojom prošlošću te da logor Morinj predstavlja jedno od mračnih poglavlja ratnih devedesetih, gdje su nedužni ljudi bili izloženi mučenju i zlostavljanju, čemu je, nažalost, svojom politikom doprinijela i tadašnja vlast. Međutim, Milatović dodaje i da pravda ne smije biti selektivna te je ustvrdio da su u Lori crnogorski državljani mučeni i zlostavljani, a četrnaest ih je izgubilo život.

“Svi zločini koji su tamo počinjeni moraju biti do kraja istraženi i procesuirani. Crna Gora ne smije biti zemlja zaborava. Pravda za žrtve Lore pitanje je našeg dostojanstva i naše obveze, i prema sebi i prema Europi kojoj pripadamo. Samo kroz istinu, pravdu i odgovornost možemo graditi društvo oslobođeno tereta prošlosti i okrenuto europskoj budućnosti”, priopćio je Milatović.

Srpska udruga poziva na prosvjed

Priopćenje crnogorskog predsjednika stiže dva dana uoči službenog posjeta toj zemlji ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, tijekom kojeg će zajedno s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu

Grlić Radman također će sudjelovati kao panelist na sigurnosnom “2BS forumu” koji se sutra i prekosutra održava u Budvi. Šef hrvatske diplomacije Grlić Radman rekao je ranije ove godine za podgoričke Vijesti da “nikada nije postojao nikakav logor Lora, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, kao i da je sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno.

Uoči njegova posjeta Morinju, ekstremna prosrpska nevladina udruga bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi “Miholjski zbor” pozvala je na prosvjed kojim će, kako kažu, “jasno pokazati da se neće pomiriti sa sramnim, suludim i po mir rizičnim namjerama neodgovornih ljudi u vrhu crnogorske vlasti”.

Za Morinj su osuđene četiri osobe

Kako su dodali, crnogorska vlast služi tuđim interesima i podčinjava državu i narod “jednom zlonamjernom Hrvatu” te tvrde da na spomen-ploči u Morinju, “koju su postavili Ranko Krivokapić i Raško Konjević uz Radmanovo prisustvo”, nije napisana istina.

“Ako vlast neće, narod hoće. Mi, narod Boke, okupit ćemo se i povesti akciju u obranu istine i obraza. To je naša dužnost i naša obveza”, priopćeno je iz te NVO, koja je ranije u analizi Digitalnog forenzičkog centra označena kao organizacija koja politički djeluje u Crnoj Gori i ima bliske veze sa SPC-om i ruskim proxyjima.

Ploču u Morinju otkrili su početkom listopada 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević s Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora.