SVJETSKI DAN SMIJEHA: Evo zašto se kaže kako je “smijeh najbolji lijek”

386

Otkako je na današnji dan u Indiji 1998. godine pokrenuta inicijativa Svjetskog dana smijeha, obilježavanje dana smijeha se do danas globalno proširilo. Globalnom širenju obilježavanja Svjetskog dana smijeha su svakako pomogle i spoznaje o njegovoj blagotvornosti za tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života.

Neke zemlje Svjetski dan smijeha obilježavaju i u svibnju, prva nedjelja u svibnju. Ipak, obilježavanje dana smijeha na današnji dan je najčešće.

Često ćemo čuti ili pročitati kako je smijeh najbolji lijek i da ima snagu unaprijediti cjelokupno naše zdravlje i dobrobit. Je li to doista tako? Što se krije iza toga?

Suvremena istraživanja dokazuju da se iza izreke „smijeh je najbolji lijek“ krije nerazumijevanje. Naime, ne postoje uvjerljivi dokazi da sam čin smijanja preko opuštanja naših mišića ima blagotvorno djelovanje, što se najčešće spominje. Znamo da kod nekih zdravstvenih poteškoća intenzivno smijanje može imati i nedostatke.

Međutim, u usporedbi sa smijanjem, istraživanja potvrđuju da redovita uporaba određenih vrsta humora, i u određenim situacijama, može pojačati našu psihološku dobrobit u smislu zadovoljstva životom. Također, sklonost veselju i pozitivnom stavu prema životu ima potencijal usporiti razvoj poteškoća koje narušavaju našu psihičku i tjelesnu dobrobit, zajedno s našim drugim osobnim zaštitnim resursima.

Iskustvo humora je često udruženo sa smijanjem. Prema nekim izvorima 10 do 15 % slučajeva spontanog smijanja u socijalnoj interakciji je barem približno povezano s humorom. Jedan od najutjecajnijih znanstvenika i pionira u području istraživanja razvojne perspektive humora te dobrobiti humora na zdravlje, Paul McGhee, od početka je naglašavao da je sam tjelesni čin smijanja potrebno odvojiti od emocionalnog i kognitivnog iskustva koje sadrži humor. Naglašavao je da humor nije jedini način, ali je sigurno najzabavniji način kojim na različite načine možemo očuvati ili unaprijediti dobrobit i kvalitetu života.

Dostupna istraživanja sa sigurnošću ne sugeriraju da redovita doza humora i smijeha može prevladati bolesti, ili da može poslužiti kao zamjena za brigu i preporuke liječnika, niti da je „čarobni univerzalni lijek“ koji može sve spriječiti ili izliječiti, ali je njegova blagotvornost iznimno važna. Pritom, humor podrazumijeva nekoliko svari: ponašajnu naviku, sposobnosti i kompetencije, crtu osobnosti, strategiju suočavanja, i snagu karaktera. Neka su istraživanja pokazala da ljudi s većim osjećajem za humor pokazuju manje anksioznosti i stresa u usporedbi s ljudima koji imaju niži osjećaj za humor. U nekim se istraživanjima humor pokazao uspješnom strategijom za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti. Međutim, rezultati istraživanja su ovisili o vrsti humora odnosno stilu. Tako se primjerice pokazalo da je tzv. afilijativni humor, humor koji podrazumijeva produciranje i dijeljenja humora u socijalnom kontekstu i s ciljem unaprijeđena odnosa ili da se druge nasmije, povezan s manjom razinom anksioznosti, kao i humor koji se upotrebljava kao strategija suočavanja za nošenje sa životnim stresorima.

Humor može imati različite funkcije:

a) pridonositi emocionalnoj regulaciji

Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da je emocionalna komponenta humora povezana s aktivacijom regija u mozgu koje su uključene u procesiranje ugode i nagrađivanja.

b) biti jedna od strategija suočavanja

Promjena gledanja na npr. stresnu situaciju povezana s kognitivnom komponentom humora može potaknuti nošenje sa stresnom situacijom. Kognitivni proces potreban da bi se producirao humor u stresnim situacijama vrlo je sličan procesu ponovljene kognitivne procjene, što se smatra posebno učinkovitom strategijom u nošenju s neugodnim događajima, i smatra se da dugoročno ima pozitivni učinak na psihičko zdravlje i dobrobit. Međutim, u tom slučaju, važno je procjenjivanje stresne situacije humorom uz zadržavanje sposobnosti razumnog suočavanja s potencijalno opasnim situacijama, a ne jednostavna distrakcija od neugodne situacije (nedaća) i poricanje.

Humor može biti dio naše osobne kutije s korisnim alatima za otpornost koja nam pomaže da se uspješno suočavamo i oporavljamo od budućih nedaća i tako očuvamo osobnu dobrobit kada vremena postanu teška. Kada je humor u stresnim situacijama nešto što radimo iz navike, kao naše uobičajena reakcija odnosno obrazac ponašanja, to znači da se ta naša „kutija psiholoških resursa“ širi s novim alatom koji nam može pomoći da se nosimo s budućim nedaćama i tako postižemo očuvanje emocionalne dobrobiti. S takvim humorom se brže i učinkovitije oporavljamo od stresne situacije i događaja. Istraživanja su također pokazala da kratkotrajna zabava nakon pasivnog korištenja humora nema takvu snagu, jer s učestalim ponavljanjem ne pruža koristan alat koji bilo kada i bilo gdje možemo koristiti kada se suočimo s nedaćama. Međutim, mogu imati kratkotrajno blagotvorno djelovanje kroz distrakciju.

c) poslužiti kao korisna tehnika distrakcije

Humor može „prigušiti“ uzbuđenje povezano s neugodnim emocijama.

Istraživanja su potvrdila da npr. klaunske šale mogu smanjiti anksioznost djece i njihovih roditelja dok čekaju operacije. U tim situacijama otklanjanje anksioznosti i napetosti kod djece u stresu na nekoliko minuta (sigurno i kod odraslih) definitivno opravdava uporabu ove strategije i drugih načina distrakcije humorom bez obzira što to nema dugoročni i održivi učinak poboljšanja dobrobiti ili zdravlja.

Dakle smijanje i humor može biti „prvi protuotrov“ za stres, bez obzira radi i se o stresu koji je uzrokovan osobnim događajem ili krizom širih razmjera u zajednici i društvu. Pritom je korisno korištenje humora koji se odnosi na nas same, oslanjanje na duhovite poglede na sebe kada smo izloženi nepovoljnim situacijama i okolnostima. Ne radi se o nasmijavanju drugih – samo nasmijavanje drugih (na svoj račun) nema pozitivni utjecaj na psihičku dobrobit, nego samo ako je to povezano s promjenom pogleda na i pozitivniju procjenu situacije u kojoj se nalazimo.

Oprez, dobar osjećaj za humor ne garantira psihičku dobrobit!

Dobro razvijeni osjećaj za humor nije dovoljan za postizanje blagotvornog učinka na psihičku dobrobit. Istraživanja su pokazala da osobe koje produciraju jako puno humora, i sklone su tome, kao npr. profesionalni komičari, imaju povećani rizik od preranog umiranja. Neki to objašnjavaju njihovom nižom razinom brige o sebi ili poricanjem ozbiljnih simptoma ili rizika po zdravlje, što može biti povezano upravo s njihovim visokim humorističnim stavom kao stilom života.

 

Nakon svih ovih objašnjenja razmislite nalaze li se humor i smijanje u vašoj „kutiji otpornosti“? Kako, kada i u odnosu na koga ili što se vi smijete? Pomaže li vam da se osjećate bolje?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *