Prvi dan škole 437 prvašića i ukupno 3534 učenika u gradskim osnovnim školama

Prvoškolce u dubrovačkim osnovnim školama, na njihov prvi dan, obišli su u ponedjeljak i pozdravili ih gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić te njegov zamjenik Miho Katičić. Sudjelovali su u programima koje su škole organizirale kako bi pozdravili svoje prvašiće i poželjeli im sretan i uspješan početak školskog obrazovanja.

Gradonačelnik Mato Franković pozdravio je polaznike prvih razreda i njihove roditelje u OŠ Mokošica i pri tom najavio predstojeća ulaganja u ovu školu.

”Najveći broj učenika kreće u nove i novoobnovljene škole. Iza nas su projekti dvije nove škole, tri energetski obnovljene, a pred nama projekt izgradnje i nadogradnje OŠ Mokošice, čime će i posljednja škola u gradu Dubrovniku, koja je trenutačno u dvosmjenskoj nastavi, ući u program jednosmjenske nastave. Ovaj projekt započinjemo početkom iduće godine, dobili smo u 100 postotnom iznosu bespovratna financijska sredstva iz EU fondova i kada realiziramo ovaj projekt moći ćemo reći da je Grad Dubrovnik riješio sve po pitanju osnovnoškolskog obrazovanja”, kazao je gradonačelnik Franković.

Gradonačelnik je potom pozdravio prvu generacije polaznika OŠ Lapad, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić pozdravila je prvašiće u OŠ Marina Držića i OŠ Marina Getaldića, pročelnik Dživo Brčić u OŠ Luka Paljetka, a njegov zamjenik Miho Katičić OŠ Marina Getaldića i OŠ Antuna Masle.

Ove godine u klupe sedam gradskih osnovnih škola sjelo je 3534 učenika, od toga 437 prvašića. Uvedena su tri odjela produženog boravka više nego prošle godine, angažirano 78 pomoćnika u nastavi, osiguran besplatan školski obrok za 3200 djece te besplatan pokaz za sve dubrovačke školarce.

Grad Dubrovnik kontinuirano radi na unapređenju sustava osnovnoškolskog obrazovanja, a ističu se kapitalna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, programe i uvjete rada. Tako je u  posljednjih 7 godina u sustav osnovnoškolskog obrazovanja uloženo preko 20 milijuna eura. Otvorene su dvije nove osnovne škole, obnovljena sportska dvorana lapadske škole, energetski obnovljene tri škole, osigurano bespovratnih 10 milijuna eura za dogradnju OŠ Mokošice koja kreće početkom iduće godine, a u idućoj 2025. predstoji i izgradnja sportske dvorane OŠ Orašac.

Ženama poduzetnicama Grad dodijelio 38 tisuća eura

Grad Dubrovnik za ovu je godinu dodijelio 32 potpore ženama poduzetnicama u ukupnom iznosu od 38.314,76 eura. Gradonačelnik Mato Franković korisnicama je uručio ugovore o bespovratnim potporama.

”S ovim smo programom krenuli 2018. godine, a iznimno je važno da ta suradnja raste iz godine u godinu. Ključno nam je ono što radite i volio bih da u okviru svog djelovanja i rada potičete kolegice da se prijave na ovaj program jer vjerujem da ovaj iznos svakoj od vas pomogne u pokrivanju dijela vaših troškova”, istaknuo je gradonačelnik Franković.

Riječ je o projektu „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“, koji se temelji na suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik i Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ – ogranak Dubrovnik, čija je predsjednica Sanja Putica također nazočila dodjeli ugovora. Program obuhvaća subjekte malog gospodarstva, trgovačka društva, obrte i OPG-ove u vlasništvu žena, državljanki Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu, a koji udovoljavaju uvjetima provedenog javnog poziva.

Poslovne aktivnosti za koje se odobravaju sredstava podijeljene su u dvije kategorije. Prva obuhvaća inicijalne troškove opremanja poslovnog prostora, izrade poslovnog plana i konzultantske usluge, izradu web stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama, dok su drugom kategorijom obuhvaćene inovacije uvedene u poslovne postupke. Pojedinačni iznos potpore ide do maksimalnog iznosa od 1325 eura.

Započeli radovi na uređenju ceste u Šumetu

U Šumetu su započeli radovi na uređenju nerazvrstane ceste, u sklopu programa pojačanog održavanja gradskih prometnica i javnih površina.

Trenutno se uklanja stari i dotrajali asfaltni sloj, nakon čega će se, nakon pripreme podloge, asfaltirati dionica dužine od oko 450 metara, koja vodi do novouređenog dječjeg i sportskog igrališta.

Ovi radovi predstavljaju nastavak uređenja ceste, nakon što je u rujnu prošle godine, također u okviru programa pojačanog održavanja, uređena dionica dužine 700 metara. Vrijednost radova iznosi 64.192,50 eura (bez PDV-a), a izvodi ih tvrtka Tehnogradnja.

Pokrenuta javna nabava za sanaciju suhozida u Ulici Vlaha Bukovca prema unaprijed pripremljenom projektu obnove

Grad Dubrovnik izradio je glavni projekt konstrukcije za sanaciju suhozida u ulici Vlaha Bukovca i pokrenuo postupak jednostavne javne nabave za izbor izvođača radova.

Suhozid u Ulici Vlaha Bukovca bio je u lošem stanju stoga je nadležni Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu pravovremeno pokrenuo sanacijski postupak.

Iako se, zbog ekstremnih količina padalina u ponedjeljak, 9. rujna, zid djelomično urušio javna nabava već je prethodno pokrenuta te se očekuje da će radovi na sanaciji započeti u najkraćem mogućem roku.

U međuvremenu prostor oko suhozida je ograđen uz postavljanje znakova opasnosti.

Gradonačelnik Franković nazočio otvorenju konferencije Regional Studies Association za središnju i istočnu Europu

Gradonačelnik Mato Franković uputio je riječi dobrodošlice sudionicima konferencije Regional Studies Association za središnju i istočnu Europu održane na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Uz gradonačelnika, sudionike je pozdravila i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, a otvorenju je prisustvovao i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Riječ je o konferenciji koja okuplja predstavnike akademske zajednice, istraživače i kreatore javnih politika u području urbanog i regionalnog razvoja te Europske kohezijske politike. Neke od tema rasprave su klimatske promjene, zelena infrastruktura i civilna zaštita, turizam te održiva i digitalna budućnost.

„Ovom prilikom želim istaknuti iznimnu ulogu Sveučilišta u Dubrovniku, ne samo kao jednog od organizatora ove konferencije, već i kao ključnog partnera Grada Dubrovnika u razvoju nekoliko strateških dokumenata koji usmjeravaju naše napore prema postizanju potpune održivosti u upravljanju našim najistaknutijim gospodarskim sektorom, turizmom“, istaknuo je gradonačelnik Franković.

Gradonačelnik je naveo i ulaganja Grada Dubrovnika u razvoj i primjenu vlastitih rješenja pametnog grada, koristeći tehnologiju i podatke za stvaranje učinkovitijeg, responzivnijeg i održivijeg urbanog okruženja.

Organizator konferencije je Regional Studies Association u partnerstvu sa Sveučilištem u Dubrovniku i u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europe unije te znanstvenom mrežom Leibniz Science Campus „Eastern Europe-Global Area“.

Austrijski veleposlanik na prijemu kod gradonačelnika

Gradonačelnik Mato Franković susreo se s veleposlanikom Republike Austrije u Republici Hrvatskoj, NJ.E. Josefom Markusom Wuketichem. Na tragu dosadašnjih kvalitetnih odnosa dviju zemalja te suradnje Austrije i Dubrovnika, na susretu je u prvom redu bilo riječi o unapređenju suradnje, posebice uz Festu svetoga Vlaha i Dana Grada Dubrovnika.

Veleposlanik Wuketich je tijekom posjeta Dubrovniku, u pratnji zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić, nazočio i Gershwinovoj večeri u Kneževom dvoru, čija je djela izvodio austrijski pijanist Karl Eichinger uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Koncert je organiziran u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom.

Kada je riječ o Dubrovniku, posebno je istaknut uspješan rad Hrvatsko-austrijskog društva u našem gradu, koje obilježava 25 godina postojanja. U 2024. godini obilježava se i 30. godišnjica uspostavljanja suradnje s drugim po veličini austrijskim gradom Grazom, s kojim Dubrovnik dijeli status grada prijatelja od 1994. godine.

Veleposlanik Wuketich je izrazio zadovoljstvo posjetom Dubrovniku, a usuglašeno je i kako se izvrsna kulturna suradnja koju njeguju dvije zemlje treba nastaviti i dalje.

Gradonačelnik izrazio sućut obitelji dubrovačkog branitelja Igora Žuvele

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je poruku sućuti obitelji preminulog dubrovačkog branitelja, dragovoljca i invalida Domovinskog rata Igora Žuvele.

Poštovana obitelji Žuvela,

s velikom tugom primio sam vijest o odlasku gospara Igora, cijenjenog dubrovačkog branitelja i istinskog domoljuba.

Kao dragovoljac Domovinskog rata Igor Žuvela obnašao je odgovorne zapovjedne dužnosti. Njegova hrabrost, predanost i nesebičnost ostavili su neizbrisiv trag u obrani našeg Dubrovnika i Domovine.

Ostao je društveno aktivan i angažiran nakon završetka Domovinskog rata. Snažno je isticao pitanja braniteljske populacije u javnom prostoru, boreći se za njihovo dostojanstvo.

Njegova ljubav prema Domovini bila je jednaka ljubavi prema obitelji, kojoj je uvijek bio uzor kao suprug, otac i djed. Ostavio je za sobom bogatu baštinu ljubavi, hrabrosti i ponosa, koju će svi koji su ga poznavali i voljeli zauvijek nositi u svojim srcima.

U ime Grada Dubrovnika i u svoje osobno ime, izražavam vam najdublju sućut u ovim teškim trenucima. Neka mu Gospodin podari vječni mir i spokoj.

S poštovanjem,

Mato Franković

Gradonačelnik Grada Dubrovnika

Državna tajnica Raguž uručila DURA-i ugovore za sufinanciranje EU projekta u iznosu od 52.881,50 eura

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž uručila je predsjednici uprave Dubrovačke razvojne agencije DURA-e, Ani Mariji Pilato Krile, dva ugovora za sufinanciranje ukupnog iznosa 52.881,50 eura.

Riječ je o projektu „TESTEAT“ koji će se sufinancirati iznosom od 24.646,00 eura i o projektu „VALUE PLUS“ koji će se sufinancirati iznosom od 28.235,50 eura u okviru Programa sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za financijsko razdoblje 2021.-2027. od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU).

Projekt TESTEAT financiran je iz programa INTERREG Italija-Hrvatska, a ukupna vrijednost projekta za DURA-u iznosi 246.460,00 eura. Specifični cilj projekta je jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj inkluziji i društvenim inovacijama. Projekt se fokusira na jačanju vještina aktera u turizmu, sadašnje i buduće radne snage, a posebice studenata i učenika, ali i profesionalnog kadra, kao i proširivanju njihovog znanja o eno-gastronomskom nasljeđu lokalnog područja, modernim prehrambenim potrebama i izborima te prilikama koje pruža održivi turizam, kružno gospodarstvo i digitalizacija.

Projekt VALUE PLUS je također financiran je iz programa INTERREG Italija-Hrvatska, a ukupna vrijednost projekta za DURA-u iznosi 282.355,00 eura. Kroz suradnju će se ojačati prekogranična integrirana ponuda i valorizirati bogata baština područja kako bi se povećala konkurentnost i privlačnost za posjetitelje, posebice tijekom izvansezonskog razdoblja. Glavni cilj projekta je prijenos, implementacija, unaprjeđenje i poboljšanje modela kulturne četvrti, koji je definiran kroz prethodni projekt VALUE. Kapitalizacija rezultata iz projekta VALUE uključuje daljnji razvoj i primjenu zajednice na digitalnoj platformi, proširenje modela četvrti te provedbu aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerenih na generiranje više stručne kvalifikacije u turističkom sektoru, kao i na uspostavu direktnih veza s poduzetničkom strukturom uključenih teritorija.

Ovo su šesti i sedmi projekti DURA-e sufinancirani od strane MRRFEU-a u 2024. godini. U travnju su potpisana tri ugovora: projekt „Remote-IT“ sufinanciran u iznosu 23.510,00 eura, projekt „Eco-Core“ sufinanciran u iznosu 7.540,00 eura i projekt „HABI“ sufinanciran u iznosu 5.060,28 eura. Nedavno su također potpisani i ugovori za projekte „COOL NOONS“ sa sufinanciranjem od 26.055,80 eura te „HERIT ADAPT“ u iznosu sufinanciranja 30.380,00 eura.

Kroz ove projekte DURA nastavlja jačati svoju ulogu u razvoju lokalne zajednice i prilagodbi globalnim izazovima, s posebnim naglaskom na održivost, inovacije i uključivanje građana.