Predstavnici Grada Dubrovnika položili vijenac u spomen na Miljenka Bratoša

U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na groblju Boninovo položili su vijenac i zapalili svijeću kod groba Miljenka Bratoša, prvog zapovjednika obrane Dubrovnika.
Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi prisjećanja na zapovjednika Miljenka Bratoša kazao kako se nikada ne može i ne smije zaboraviti njegov doprinos u borbi za neovisnost i slobodu Republike Hrvatske.
„Uloga Miljenka Bratoša bila je presudna u danima obrane Dubrovnika. Ono što je pokojni Miljenko Bratoš učinio na početku rata, načina kako je organizirao prve postrojbe ostaje trajno zapamćeno. Njegova mudrost i hrabrost u teškim ratnim danima i danas su vrijedni divljenja i dubokog poštovanja“, istaknuo je gradonačelnik.
Uz predstavnike Grada Dubrovnika, pijetet prema prvom zapovjedniku obrane i dubrovačkom branitelju koji je preminuo na današnji dan 25. listopada 1991. godine odali su i predstavnici Dubrovačko–neretvanske županije te članovi obitelji poginulog Bratoša.
Miljenko Bratoš u Domovinski rat dragovoljno se uključio 1. lipnja 1991. godine. Njegovo ratno djelovanje bilo je od iznimne pomoći tijekom vojnih akcija na jugu Hrvatske, a odlikovan je i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom hrvatskog pletera i Spomenicom Domovinskog rata. Važno je za istaknuti kako u znak sjećanja na Miljenka Bratoša danas ulica u Lapadu nosi upravo njegovo ime.
Na otoku Daksi položeni vijenci u znak sjećanja na 53 nevine žrtve

U spomen na 53 pogubljene žrtve koje su ubijene na otoku Daksi 1944. godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica zapalili su svijeće i položili vijence kod Spomen križa na tom otoku.
Na komemoraciji su uz izaslanstvo Grada Dubrovnika sudjelovali i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge Daksa 1944./45, franjevci iz Franjevačkog samostana Male Braće Dubrovnik te članovi obitelji stradalih žrtava.
Prisutni su zajedničkom molitvom odali počast svim stradalim na otoku Daksi i prisjetili se na taj način pogibje nevinih žrtava.
Gradonačelnik Franković susreo se s australskim konzulom

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su zamjenika šefa Misije veleposlanstva Australije u Republici Hrvatskoj i konzula Philipa Adriana Shakespeara.
Tijekom susreta konzul Shakespear i gradonačelnik Franković osvrnuli su se na postojanje čvrstih veza između Australije i Hrvatske, a koje se ogledaju kroz hrvatsku zajednicu u Australiji, uključujući i stanovništvo s dubrovačkog područja, posebno poluotoka Pelješca. Naime, prema procjenama danas u Australiji živi više od 250.000 Hrvata i njihovih potomaka, koji se tamo nastanjuju već u drugoj polovici 19. stoljeća.
Australski konzul i zamjenik šefa Misije s gradonačelnikom Frankovićem razgovarao je o iskustvima Australije i Hrvatske u borbi s koronavirusom te o protekloj turističkoj sezoni u Dubrovniku, koju je označio povratak turističkih aktivnosti i početak gospodarskog oporavka. U sezoni 2022., istaknuto je, očekuje se i značajniji dolazak posjetitelja s ovog, za Dubrovnik, značajnog i vjernog emitivnog tržišta.
Uz australskog konzula sastanku je nazočila i suradnica za konzularne poslove i javnu diplomaciju pri Veleposlanstvu Dijana Grahovac.
Gradonačelnik Franković i hotelijeri o protekloj turističkoj sezoni

Na danas održanom sastanku s hotelijerima Dubrovačko-neretvanske županije na temu razmjene iskustava iz prethodne sezone te što bolje pripreme za izazove koje će donijeti iduća godina i sezona, sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Susret je održan u organizaciji HGK – Županijske komore Dubrovnik.
Ovu sezonu gradonačelnik Franković je nazvao iznimno zahtjevnom te se posebno zahvalio članovima Turističkog vijeća i Zračnoj luci Dubrovnik koji su ustrajno radili na njezinoj pripremi i u trenutcima kada je izgledalo da sezone neće biti.
”I u marketinškim i komunikacijskim aktivnostima smo postigli broj letova koji je bio dostatan za potrebe Dubrovnika i okruženja, s obzirom na otvorene kapacitete. Kada gledamo ovih 44 posto ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika uspoređujući s 2019. godinom to nije u potpunosti ni usporedivo jer je primjerice Valamar odlučio držati većinu hotela zatvorene, što smatram lošom poslovnom odlukom, ali i lošim odnosnom prema Dubrovniku”, kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.
Istaknuo je veliku ulogu Ministarstva vanjskih poslova koji su pomogli lakšoj uspostavi novih zrakoplovnih veza sa SAD-om te Rusijom, za čije putnike su omogućili dobivanje viza za jedan dan, a što je bilo vrlo značajno za turizam. Također, kazao je i kako je Vlada RH za naše područje izdvojila više od 500 milijuna kuna za pomoć gospodarstvenicima, što je osiguralo da održe poslovanje.
Osvrćući se na ovogodišnju sezonu govorio je i o dolasku cruisera naglašavajući kako su gosti s cruisera potrebni gradu i gradskom gospodarstvu, ali s mjerom.
”Ove godine imali smo savršenu mjeru, jedan do dva cruisera dnevno. To grad može podnijeti, a to gospodarstvenici i te kako osjete, od restorana, caffe barova, vodiča, muzeja, zidina do autobusera. Dakle, cruiseri su nam potrebni, ali ne četiri u isto vrijeme. Smatram da u ovom smjeru trebamo nastaviti i dalje”, rekao je gradonačelnik Mato Franković te istaknuo i značajan porast dolaska privatnih aviona i gostiju više platežne moći.
Ono što je zabilježeno u ovih nekoliko mjeseci, prema riječima dubrovačkog gradonačelnika, je dobro na način da je gospodarstvenicima dalo zamah da preživimo do iduće sezone. Ipak, kazao je i kako Dubrovnik ne može reći da je ovo bila uspješna sezona te da će stoga gospodarstvenicima dati podršku u smislu davanja informacija premijeru i Vladi da ne možemo cijeli hrvatski turizam gledati kroz prizmu Istre te da je Dubrovnik kao avio-destinacija u znatno drukčijem položaju.
Potpisan dodatak kolektivnom ugovoru Libertasa

U prostorijama društva Libertas Dubrovnik potpisan je Dodatak Kolektivnom ugovoru kojim se nastavlja proces suradnje Uprave društva i Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.
Ovim dodatkom regulirana su primanja zaposlenika te je smjenski rad honoriran uvećanjem od 10%.
„Ovim dodatkom smo određena radnička prava digli na razinu zaštite Kolektivnog ugovora, a smjenski rad smo uvrstili u kolektivni ugovor na način da s dodatnih 10 posto honoriramo rad u drugoj i trećoj smjeni. Poruka koju želim poslati jest da je Libertas jedna veliki sustav, koji broji 300 ljudi. Danas će sedamdesetak autobusa biti na cesti, te autobuse netko pregledao, očistio, oprao, netko ih vozi“, kazao je direktor Libertasa Franko Mekišić.
„Drago mi je da smo našli modus i mogućnost adekvatno honorirati rad ljudi“, istaknuo je Mekišić te dodao kako je razina dijaloga sa radnicima pojedinačno, sa Radničkim vijećem i predstavnicima oba sindikata, besprijekorna.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković istaknuo je kako, nakon potpisivanja Dodatka, više od milijun kuna godišnje ide na povećanje kolektivnih prava djelatnika u Libertasu.
„Drago mi je da smo došli do ove situacije da možemo honorirati na ovaj način djelatnike Libertasa, nevezano o tome radi li se o vozačima ili drugim službama, dakle o svima koji rade u smjenskom sustavu rada. Mislim da je to bilo potrebno, napraviti. Nastavljamo, naravno, i dalje s financijskom konsolidacijom Libertasa, na sutrašnjoj sjednici Gradskog vijeća idemo i u odluku vezanu za potvrđivanje kreditiranja Libertasa za kupnju novih autobusa koji će biti financirani prvenstveno europskim sredstvima, a onda manjim dijelom vlastitim sredstvima,“ kazao je gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković.
„Vjerujem da idemo uistinu u onom smjeru u kojem trebamo ići, radi se na novom sustavu naplate, novom sustavu prometnih linija na području Grada Dubrovnika i šire. Siguran sam da će Libertas za godinu do godinu i pol dana imati i cjelokupni novi vozni red koji će biti učinkovitiji, kvalitetniji a naravno financijski će predstavljati, duboko sam uvjeren u to, i manje financijsko opterećenje kako za Libertas tako i za sam Grad Dubrovnik, naglasio je gradonačelnik.
Predstavnik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, Pero Matuško istaknuo je zadovoljstvo potpisanim dodatkom.
„Onima koji budu radili u smjenama, bit će primanja na mjesečnoj razini veća između 300 i 400 kuna, ovisno o tome koliko tko radi u smjeni“, pojasnio je Matuško te dodao kako ovo povećanje obuhvaća sve djelatnike koji rade u smjenama neovisno o službi u kojoj rade.
Potpisani Dodatak kreće u primjenu od 1. studenog 2021. godine.
Grad nastavlja s mjerama pomoći zakupnicima poslovnih prostora i javnih površina

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo je nove mjere pomoći zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada koje će vrijediti za razdoblje od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.
Onim zakupnicima koji su u promatranom razdoblju 2021. ostvarili prihod do 50 posto u istom periodu 2019. godine, za 50 posto smanjit će se iznosi ugovorene zakupnine iz osnovnog ugovora, dok će oni koji su prihodovali od 50 do 70 posto plaćati 70 posto ugovorenih iznosa. Iznos zakupnine od 70 posto obračunavat će se i onim zakupnicima koji nisu mogli dokazati prihod/primitak ili nisu imali parametre za usporedbu u 2019. ili 2021., na traženi način. Onim zakupnicima koji su ostvarili prihode veće od 70 posto obračunavat će se puni iznosi zakupnine iz osnovnih ugovora. Puni iznosi zakupnina obračunavat će se svim zakupnicima koji nisu pravodobno podnijeli zahtjeve. Takvih je 13 zakupnika poslovnih prostora, odnosno 22 zakupnika javnih površina.
Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga i Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika na 5. sjednici Gradskog vijeća usvojeni su većinom glasova, a ovaj model naplate prethodno je usuglašen na sastanku klubova vijećnika.
Održavajući kontinuitet mjera pomoći gospodarstvenicima, koje Grad Dubrovnik provodi od samog početka korona krize, 14. i 15. listopada upućeni su dopisi zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada na temu mogućeg smanjenja ugovorenih iznosa zakupnine u razdoblju od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine, a s obzirom da važeće mjere pomoći vrijede do 31. listopada.
Za poslovne prostore zaprimljeno je 76 zahtjeva te je nakon obrade istih utvrđeno da 22 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, da 22 zakupnik ostvaruje prihod do 70 posto, a 18 zakupnika ostvaruje prihod preko 70 posto. Među zakupnicima poslovnih prostora 18 je trgovina, 10 magazina, šest umjetničkih ateljea, četiri frizerska studija, dva zlatarska obrta, dok je 36 ugostiteljskih objekata.
Za javne površine pristiglo je 126 zahtjeva. Utvrđeno je da 30 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, dok jednak broj zakupnika ostvaruje do 70 posto prihoda. Prihod veći od 70 posto ostvaruje 33 zakupnika. Za 14 zakupnika poslovnih prostora i 12 zakupnika javnih površina nije bilo moguće utvrditi prihod jer nedostaju elementi za usporedbu s 2019. godinom.
Podsjetimo, unatoč izraženom padu proračunskih prihoda tijekom pandemije, Grad Dubrovnik je nizom mjera pomogao lokalnim gospodarstvenicima kako bi što lakše prebrodili razdoblje do početka gospodarskog opravka.
Grad Dubrovnik donio Akcijski plan projekta Poštujmo Grad do 2025. godine

Dugoročni strateški projekt Grada Dubrovnika „Poštujmo Grad/Respect the City“ dobio je svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, a isti je nakon dva kruga javnog savjetovanja usvojen na 5. sjednici Gradskog vijeća održanoj u srijedu, 27. listopada.
Nacrt Akcijskog plana predstavio je njegov autor i stručni voditelj projekta Ranko Milić. Istaknuo je kako Plan sagledava vrlo zahtjevnu situaciju u kojem se turistički sektor, ali i cijela lokalna zajednica i ekonomija nalaze te predlaže integrirani strateško-razvojni, provedbeni, tehnološki, ali i financijski odgovor na ključne izazove korištenjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih intervencija.
-„Te intervencije moraju proizaći iz sinergije javnih, privatnih, civilnih, kao i znanstveno-istraživačkih, razvojno-inovacijskih i drugih čimbenika, te aktiviranjem svih dostupnih europskih i drugih izvora vanjskog i vlastitog financiranja“, stoji u sažetku Akcijskog plana. To je posebice važno, ističe se, u ovom trenutku kada se nalazimo pred novim višegodišnjim financijskim okvirom Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2021.-2027. i planom oporavka koji Republici Hrvatskoj otvara brojne mogućnosti za realizaciju kapitalnih investicija.
Naime, Akcijski plan uključuje i strateške projekte, poput onih koji se tiču unapređenja prometne infrastrukture (razvoj Gruža kao budućeg intermodalnog urbanog centra, Lapadska obala, Park&Ride sustav na Pobrežju) te razvoja alternativnih modela prometovanja (Dubrovački električni brodski tramvaj). Ovi projekti, podsjetimo, dobili su punu potporu Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 1. veljače 2019. godine u Dubrovniku, ali i podršku JASPERS-a, Tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić kazala je kako je donošenje i primjena aktivnosti sadržanih u Akcijskom planu sljedeća faza projekta Poštujmo Grad putem kojeg je već učinjen zaokret u upravljanju odredištem prema održivom turizmu te je promijenjen imidž Dubrovnika kao destinacije opterećene prekomjernim turizmom i gužvama u destinaciju koja odlučno kreće prema održivom, inovativnom i odgovornom upravljanju.
Akcijski plan kompatibilan je i drugim razvojnim i strateškim planskim dokumentima poput Plana upravljanja povijesnim jezgrom Grada Dubrovnika i ostaje stalno otvoren strateški participativni razvojni programski okvir za kontinuiranu diskusiju, unapređenje i prilagodbu.
AGLOMERACIJA DUBROVNIK Gradonačelniku Frankoviću uručen ugovor vrijedan 10 milijuna kuna

Gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću danas je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Zagrebu uručen Ugovor o sufinanciranju provedbe EU projekta „Razvoj vodno komunalne infrastrukture Dubrovnik“ (Aglomeracija Dubrovnik) vrijedan 10 milijuna kuna. Ugovor je gradonačelniku uručila ministrica resornog ministarstva Nataša Tramišak.
Navedeni ugovor potpisan je na temelju Odluke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o sufinanciranju provedbe EU projekata za 2020 godinu kojoj je prethodio Javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Riječ je o bespovratnim sredstvima iz Državnog proračuna kojima se sufinanciraju troškovi koje je Vodovod Dubrovnik d.d. na temelju Ugovora o projektu dužan osigurati iz vlastitih izvora. Odobreni iznos od deset milijuna kuna maksimalni je iznos kojim Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira vlastito učešće Korisnika na temelju Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Podsjetimo, projekt Aglomeracije Dubrovnik vrijedan je 881,2 milijuna kuna s PDV-om, a prihvatljivi troškovi su 647,8 milijuna kuna od čega 457,6 milijuna kuna čine bespovratna EU sredstva iz Kohezijskog fonda. Preostalih 190,1 milijuna kuna u projektu osigurat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (63,3 milijuna kuna), Hrvatske vode (63,3 milijuna kuna) te Vodovod Dubrovnik d.o.o. (63,3 milijuna kuna).
Kapitalni projekt ove gradske uprave predstavlja najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti. Projektom Aglomeracije obuhvaćena su, uz izgradnju pročistača na Petki, ulaganja u sustav javne vodoopskrbe i odvodnje u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet.
























