TJEDNI PREGLED: Dogovoreni daljnji koraci za provedbu Plana upravljanja, postavljena dizala za osobe s invaliditetom na Šipanu, Lopudu i Kalamoti, gradonačelnik s novinarom nizozemskog dnevnog lista…

294

SASTANAK U MINISTARSTVU KULTURE I MEDIJA: Dogovoreni daljnji koraci za provedbu Plana upravljanja

Nakon što je Plan upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika jednoglasno usvojen na Gradskom vijeću u proteklom sazivu, danas su predstavnici Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić te ravnateljica Zavoda za obnovu Mihaela Skurić, održali sastanak u Ministarstvu kulture i medija s ministricom Ninom Obuljen Koržinek i pomoćnikom ministrice Davorom Trupkovićem sa suradnicima  vezano za daljnju provedbu Plana upravljanja.
Dogovoreni su daljnji koraci za izmjene Zakona o obnovi spomeničke cjeline  Dubrovnika, a koji će biti pravna osnova po kojoj će Zavod za obnovu koordinirati provedbu Plana upravljanja. Govorilo se i o unapređenju funkcije ZODa i postavljana modela koji će na primjeru Dubrovnika poslužiti i za ostala svjetska dobra UNESCO-a u Republici Hrvatskoj. Dogovoreno je također da će se Grad Dubrovnik pismom namjere obratiti Ministarstvu kulture i medija vezano za daljnju suradnju i osnaživanje kapaciteta Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Plan upravljanja je dokument koji je postavio  okvir za upravljanje lokalitetom svjetskog dobra  “Starog grada Dubrovnika” kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom.

Gradonačelnik Franković i načelnik Nardelli o modelima financiranja groblja Dubac

U Župi dubrovačkoj danas je održan radni sastanak gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića s načelnikom općine Silviom Nardellijem i direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. Tema sastanka bila je tijek i nastavak radova na izgradnji groblja, kao i osvrt na dosadašnju dinamiku realizacije ovog kapitalnog projekta, posebice s obzirom na financijsku krizu uzrokovanu virusom COVID-19 i drastično smanjene prihode proračuna.

U tom kontekstu, na sastanku se razgovaralo o modelima financiranja druge etape projekta za koji je prethodno ishođena pravomoćna dozvola, a obuhvatit će izgradnju samih ukopnih mjesta i objekata u obuhvata groblja. Društvo Groblje Dubac, rečeno je, uskoro će započeti s pozivima građanima koji su podnijeli zahtjeve za grobnim mjestima, a dodjela istih će se obavljati prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva. Broj zaprimljenih zahtjeva nešto je manji od 1900, a ovisno o tipu grobnice cijene će se kretati od 46 do 81 tisuću kuna.

Na gradilištu su u tijeku završni radovi na izgradnji 1. etape, a koja uz jednokilometarsku dvotračnu cestu sa svom potrebnom infrastrukturom uključuje dva velika parkirališta s 200 mjesta, nogostup, stepeništa, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja. Predviđa se kako će ova faza biti u potpunosti završena do kraja 2021., s obzirom na to da su se radovi zbog situacije s koronavirusom u proteklom razdoblju odvijali smanjenim intenzitetom.

Groblje Dubac složen je i važan projekt za Grad Dubrovnik i Župu dubrovačku jer će građanima nakon niza godina omogućiti kupovinu grobnica po prihvatljivim cijenama. Ukupno je na ovom prostoru moguće smjestiti 3.550 grobnih mjesta, što će se sukladno potrebama i zahtjevima, dograđivati u narednim razdobljima.

Grad Dubrovnik postavio dizala za osobe s invaliditetom na Šipanu, Lopudu i Kalamoti

Sukladno mjerama i aktivnostima Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik je 16. lipnja postavio dizala za osobe s invaliditetom u Suđurđu na otoku Šipanu, mjestu Lopud na otoku Lopudu te u Donjem Čelu na Kalmoti.

Prethodno su dizala postavljena na dvije lokacije u Zatonu (u Zatonu Velikom i na plaži kod postaje Vatrogasnog doma), na plaži Mandrač u Solitudu te na plaži Copacabana.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika prošle je godine svojim zaključkom imenovao Koordinacijski tim za praćenje i međusobno obavještavanje o stanju dizala za osobe s invaliditetom na području Grada Dubrovnika te za ažurno otklanjanje kvarova. Svoju opravdanost i učinkovitost Koordinacijski tim pokazao je na primjeru prošlogodišnje hitne intervencije na otklanjaju oštećenja na dizalu u Suđurđu, kad se u najkraćem mogućem vremenu od dojave o nestabilnosti dizala izgradila nova podloga i ponovo postavilo dizalo.

Sve radnje oko postavljanja i održavanja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama koordiniraju dva gradska odjela: Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more te Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s tajnicima gradskih kotareva i mjesnih odbora, Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik i koncesionarima plaža.

Gradonačelnik s novinarom nizozemskog dnevnog lista

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dao je intervju novinaru nizozemskog dnevnog lista Algemeen Dagblad (AD).

Novinar Thijs Kettenis dopisnik je za područje jugoistočne Europe tog visokotiražnog lista utemeljenog u Rotterdamu još 1946. godine, a s gradonačelnikom Frankovićem razgovarao je na temu povratka turizma kao najzastupljenije gospodarske grane, ali i o putu koji je Dubrovnik prošao u posljednjem četverogodišnjem razdoblju, a koji su okarakterizirale borba s prekomjernim turizmom na početku mandata te potpuno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti u pandemiji.

Govoreći o bliskoj prošlosti gradonačelnik se osvrnuo na 2017. godinu kada je zbog pritisaka masovnog turizma Dubrovnik u stranim medijima spominjan kao destinacija koju velikih gužvi treba izbjegavati. Velikim angažmanom gradske uprave, uspostavljanjem alata i mjera (ne više od dva kruzera dnevno, smanjenje zauzetosti javnih površina…)  te suradnjom s partnerima poput udruženja Cruise Lines International Association (CLIA) i Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC) zaživio je projekt „Poštujmo Grad“, a dubrovački turizam usmjeren je prema održivosti te su vrlo brzo zabilježeni prvi uspjesi. Gradonačelnik je zaključio kako je trajna održivost destinacije nešto što je cilj od kojega se neće odstupiti, a ogleda se u ravnoteži između kvalitete života građana Dubrovnika, koji su u samom središtu takvog pristupa, i najboljeg doživljaja destinacije za posjetitelje bez obzira na njihov način dolaska u destinaciju.

Gradonačelnik je također iznio trenutne epidemiološke podatke koji su izrazito povoljni, a raste i procijepljenost stanovništva koja je do danas dosegnula gotovo 50 % populacije.

  –„Veliku pažnju i napore ulažemo upravo u zadržavanje „zelenog“ statusa i sigurnosne protokole kako bi svim posjetiteljima omogućili ugodan i bezbrižan boravak“, kazao je gradonačelnik između ostalog novinaru nizozemskog dnevnog lista.

Razinu sigurnosti koju Dubrovnik jamči svojim posjetiteljima prati i velika zainteresiranost s tradicionalnih i novih tržišta, a što potvrđuju direktni letovi s područja Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država putem dva tamošnja avio prijevoznika te uspostavljanje svakodnevnog izravnog prometa između Amsterdama i Dubrovnika nakon čak 32 godine. U lipnju je zabilježen i povratak brodova na kružnim putovanjima.

Prijem francuskog veleposlanika Gaëla Veyssièrea i počasne konzulice Lucijane Leoni

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas u službeni posjet veleposlanika Republike Francuske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Gaëla Veyssièrea kojemu se u posjetu pridružila i novoimenovana počasna konzulica Francuske Republike u Hrvatskoj Lucijana Leoni.

Veleposlanik Veyssière čestitao je gradonačelniku Frankoviću na osvajanju drugog mandata na čelu Grada, a tijekom prijema razgovaralo se o povratku turizma i gospodarskih aktivnosti u destinaciji kao i već tradicionalnoj privrženosti francuskih gostiju Dubrovniku.

Gradonačelnik i veleposlanik dotaknuli su se uspješne i aktivne suradnje koju već čitavo desetljeće razvijaju gradovi prijatelji Dubrovnik i  Rueil-Malmaison, a „Festival strategije i turizma“ samo je jedan od takvih primjera. Brojne su prilike i za realizaciju projekta na području kulture i gastronomije, kao što je bilo gostovanje slavnog francuskog slastičara Gillesa Bajollea na Good Food festivalu 2019. godine.

Dotaknuli su se i odličja Časnika reda umjetnosti i književnosti koje je upravo francuski veleposlanik nedavno uručio Terezi Kesoviji zbog njenih umjetničkih uspjeha na tom tržištu, ali i zasluga na promicanju suradnje i povezanosti među dvjema državama, dok je gradonačelnik istaknuo i ulogu gospodina Bruna Carneza, člana specijalne promatračke misije UNESCO-a koja je u Dubrovniku boravila u studenom i prosincu 1991. godine, u vrijeme najvećih napada u Domovinskom ratu te ponovno u siječnju 1992. godin. Izvještaji UNESCO-ve misije s evidencijom štete na području zaštićene povijesne jezgre umnogome pomogli poslijeratnoj obnovi Dubrovnika te kasnije doveli i do osuđujućih presuda prema generalima JNA, prvih takvih u povijesti za uništavanje spomeničke baštine.

Gradonačelnik Franković uputio je i čestitku počasnoj konzulici Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Lucijani Leoni izrazivši uvjerenje da će njeno imenovanje pomoći dodatno unaprijediti suradnju koju Dubrovnik njeguje s državom Francuskom.

Suradnja Grada Dubrovnika s udrugama mladih na razvoju Centra za mlade primjer dobre prakse na uvodnoj radionici Motovunske ljetne škole

Sudjelujući u uvodnoj online radionici razmjene iskustava i učenja novih vještina 27. Motovunske ljetne škole unaprjeđenja zdravlja pod nazivom “Suradnja lokalne samouprave s drušvenim organizacijama i civilnim društvom”, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić iznio je kao primjer dobre prakse prezentaciju “Suradnja Grada Dubrovnika i udruga civilnog društva na razvoju Centra za mlade Dubrovnik”.

Motovunska ljetna škola tradicionalno je jedna od središnjih manifestacija programa Hrvatske mreže zdravih gradova. Središnja tema ovogodišnje manifestacije je “Cjelovita skrb”, a cilj je umrežavanje na lokalnoj razini i razvoj suradnje među sektorima, što je preduvjet razvoja novih i inovativnih usluga građanima.

Razvoj Centra za mlade jedna je od temelnjih strateških odrednica Lokalnog programa za mlade za razdoblje od 2019. do 2021. “Mladi i Grad skupa”. Razvoj Centra za mlade započeo je sudjelovanjem Grada Dubrovnika u projektu prekogranične suradnje IPA Adriatic pod nazivom Youth Adrinet, iz kojeg se  regrutiralo nekoliko mladih osoba osposobljenih za programe za mlade i s mladima (youth worker) te utvrđene programske i prostorne odrednice Centra za mlade.

Prostorni razvoj Centra za mlade započeo je u kolovozu 2017. u dijelu bivšeg hotela Stadion na Gradskom bazenu, a bitno se unaprijedio otvaranjem novog prostora veličine 474 m2 u Luci Dubrovnik. Civilno-javno patnerstvo na razvoju Centa za mlade ustanovljeno je potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji Grada Dubrovnika i devet udruga civilnog društva u kolovozu 2019. te zaključkom gradonačelnika o korištenju lučke suprastrukture za razvojni inkubator Centra za mlade, kojim se Grad Dubrovnik obvezuje iz svog proračuna snositi troškove zakupa prostora i sv zavisne troškove (vodoopskrba, elektropskrba, komunalne usluge i dr.), što nagodišnjoj razini iznosi oko 180 tisuća kuna.

Centar za mlade uspostavljen je usprkos teškim posljedicama pandemije, uz veliku financijsku i logističku potporu Grada Dubrovnika, partnera i donatora. Grad Dubrovnik je uložio oko 1,5 miljuna kuna za uređenje i opremanje Centra za mlade, ali je osigurao i 500.000 kuna za djelatnike Centra za mlade kroz takozvano izravno financiranje za vrijeme pandemije. No, svoj puni smisao Centar za mlade pokazao je kroz činjenicu da su udruge članice Centra za mlade za manje od godinu dana donijele lokalnoj zajednici višestruko veći iznos iz europskih fondova. Naime, za četiri kandidirana projekta osigurano je oko 6,5 milijuna kuna. Radi se pretežito o lokalnim programima za mlade, koji su potpuno besplatni, raznoliki, edukativni i zabavni. U krizi izazvanoj pandemijom, koja je snažno pogodila dubrovačko gospodarstvo, ovo iznimno postignuće Centra za mlade pokazuje i dokazuje izniman potencijal ulaganja u kulturu, znanost i tehnologiju te vezane nove industrije koje proizlaze upravo iz civilnog sektora.

 

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *