Dubrovački predstavnici na 15. Susretu gradova i općina prijatelja djece u Karlovcu

Predstavnici Društva Naša djeca Dubrovnik i Grada Dubrovnika sudjelovali su na 15. Susretu gradova i općina prijatelja djece, koji se održao u Karlovcu. Društvo Naša djeca Dubrovnik predstavljali su dječja gradonačelnica Eva Aleksić i njena zamjenica Petra Serdan te članovi Društva Goran Tomaš i Vesna Lučić, dok je Grad Dubrovnik predstavljao zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić.

Vrijedni domaćini priredili su bogat i raznovrstan program za djecu i odrasle. Susret je otvoren sjajnom dječjom predstavom u Gradskom kazalištu Zorin dom, a nastavio se kreativnim radionicama za djecu, panel raspravom za odrasle u Kinu Edison te posjetom Javnoj ustanovi Slatkovodni akvarij Aquatika.

Grad Dubrovnik istinski je prijatelj djece prije svega jer osluškuje potrebe djece i mladih. Primjerice, jedan projekt za djecu zvao se “Poslušajmo što djeca govore”, gdje su djeca Grada slobodno iznosila svoje prijedloge i primjedbe usmjerene boljim uvjetima za život i razvoj djece u našem Gradu. Temeljem tih prijedloga Grad Dubrovnik osmislio je i već deset godina provodi strateški program za djecu i mlade “Mladi i Grad skupa”.

Grad Dubrovnik je pristupio akciji Gradovi i općine prijatelji djece 25. travnja 2000. Titula „Grad Dubrovnik – prijatelj djece” dodijeljena je Gradu Dubrovniku 4. veljače 2006, priznanje koje se dodjeljuje gradovima u Hrvatskoj koji u potpunosti ostvaruju prava i potrebe djece, poštujući načela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

VIŠE OD 60 TISUĆA EURA ZA ŠEST KLUBOVA Uručeni ugovori o sufinanciranju programa sportskih aktivnosti za osobe s invaliditetom

Pročelnica Antić Brautović na otvorenju izložbe “Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja”

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović nazočila je u Kneževu dvoru otvorenju izložbe “Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja”.

VOX POPULI PLATFORMA – PRVA TAKVA U HRVATSKOJ Više od 1000 glasova za projekte Participativnog budžetiranja

Odličan odaziv zabilježilo je prvo glasovanje u okviru projekta Grada Dubrovnika Participativno budžetiranje, putem kojeg su građani birali projektne prijedloge za realizaciju u svom gradskom kotaru ili mjesnom odboru. Rezultati su predstavljeni na konferenciji za novinare, na kojoj je gradonačelnik Mato Franković rekao kako je uspješno riješena prva faza projekta, a dalje slijedi ono što je ključno – realizacija, kako bi naši sugrađani vidjeli da se isplatilo predložiti projekat, lobirati za njega i u konačnici da će se svaka sredina dodatno oplemeniti zahvaljujući upravo njihovoj inicijativi.

”Siguran sam da će ovaj projekt, koji je tek u začetku, u idućim godinama, nakon realizacije svih ovih projekata u 2024. godini, još više rasti i da slijedi još veći angažman naših sugrađana koji će biti uključeni u kreiranje proračuna Grada. Vjerujem da ćemo doći i do većih iznosa i postotka proračuna koji će se izglasavati na ovaj način”, kazao je također gradonačelnik. Ukupna vrijednost izglasanih projekta iznosi dva milijuna eura.

Projekt Participativnog budžetiranja provode Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA s ciljem uključivanja građana Dubrovnika u proces donošenja odluka u svojoj sredini.

Postupkom glasovanja bio je obuhvaćen 131 projektni prijedlog građana, od njih 233, koji je zadovoljio kriterije modela participativnog budžetiranja u vrijednosti do 60 tisuća eura po svakom mjesnom odboru te 120 tisuća eura po svakom gradskom kotaru. Sami građani glasovanjem u razdoblju od 11. do 24. rujna 2023., putem platforme VoxPopuli, odlučili su kojih će se 25 projektnih prijedloga realizirati u 2024. godini sredstvima osiguranim u gradskom proračunu. Zabilježeno je ukupno 1144 glasova. Izabrane projekte predstavila je predsjednica Uprave DURA-e Ana Marija Pilato Krile, zahvalivši pritom svima koji su sudjelovali u čitavom postupku.

Projekti sada idu dalje u razradu, a predstavnici Grada u komunikaciji su s predlagateljima odabranih projekata kako bi se radilo dalje na njihovoj realizaciji, kazala je također Pilato Krile. O tijeku svakog projekta, naglasio je gradonačelnik, redovito će se izvještavati na stranicama Grada, a prilikom izglasavanja proračunu za iduću godinu svi će oni biti iskazani kroz posebnu stavku.

Ovo su rezultati glasovanja, odnosno projekti koji su osvojili najveći broj glasova:

GK Grad – Podzemni spremnik za otpad

GK Gruž – Prometna povezanost – Neboderko Minibus

GK Komolac – Uređenje pješačke ili biciklističke staze u mjestu Rožat

GK Lapad – Uređenje igrališta OŠ Lapad

GK Mokošica – Izrada projektno-tehničke dokumentacija za garažu Naš dom

GK Montovjerna – Uređenje platoa kod igrališta Čokolino pored OŠ Motovjerna

GK Pile Kono – Preuređenje dječjeg igrališta na Gornjem Konalu i asfaltiranje prilaza

GK Ploče iza Grada – Dječje igralište Ploiče iza Grada (projektna dokumentacija)

MO Bosanka – Uređenje pješačkog puta ”Put od Bosanke” od magistrale do naselja

MO Brsečine – Javna rasvjeta na dionici plaža – magistrala

MO Dubravica – Izrada podzida na lokalnoj cesti Grada Dubrovnika

MO Gromača – Uređenje puta kč 1235 Gromača

MO Kliševo – Uređenje vodosprema Kalac i Goveđarica

MO Koločep – Betoniranje vodovodne trase

MO Ljubač – Sportsko igralište

MO Lopud – Komunalna infrastruktura naselja Šunj

MO Mravinjac – Pješačka staza Mravinjac

MO Mrčevo – Izmjena krovišta na staroj školi u Mrčevu

MO Orašac – Uređenje prostorija Doma mladeži

MO Osojnik – Obnova doma mladeži Osojnik

MO Riđica – Dječje igralište Riđica

MO Suđurađ – Uređenje parkinga

MO Trsteno – Uređenje šetnice do mora u Trstenom

MO Zaton – Autobusna stanica Vrh sela (Veliki Zaton)

MO Šipanska Luka – Rekonstrukcija mjesnog groblja

Svi rezultati dostupni su na: https://voxpopuli.edubrovnik.hr/budgets/7/results?heading_id=151

Športske aktivnosti u Župi Svetoga Mihajla u okviru projekta “Uz obitelj do zdravlja”

POTPISAN UGOVOR Počinje izgradnja dvosmjerne ceste Tamarić koja će osigurati uredno i sigurno prometovanje do OŠ Mokošica

Gradonačelnik Mato Franković, u ime Grada Dubrovnika kao investitora i direktor tvrtke Texo gradnja Pero Račić, u ime zajednice ponuditelja Texo gradnja d.o.o. i Colas  Hrvatska d.d. kao izvođača, potpisali su ugovor o izvođenju radova na izgradnji dvosmjerne spojne ceste Tamarić.

Ukupna vrijednost ugovora iznosi 2.782.071,63 eura bez PDV-a, odnosno 3.477.589,54 eura s PDV-om, dok ugovorni rok u kojem se izvođač obvezuje završiti radove iznosi godinu dana te počinje teći od dana uvođenja izvođača u posao što je planirano unutar iduća dva tjedna.

Spojna cesta Tamarić spajat će Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Njenom izgradnjom unaprijedit će se funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice i rasteretiti postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Zahvat uvelike rješava i dugogodišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica jer će se osigurati uredno prometovanje do škole.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je izgradnja ceste Tamarić značajna zbog planirane nadogradnje i rekonstrukcije OŠ Mokošica, čime će ova škola, koja je posljednja u dvosmjenskom režimu nastave, ući u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Izgradnja ceste omogućit će i uvođenje autobusne linije do škole što će povećati i prometnu sigurnost u Ulici Bartola Kašića.

Cesta je planirana kao dvosmjerna cesta s obostranim nogostupom i ukupnom pripadajućom infrastrukturom unutar trupa prometnice. Formirat će se odvojene trake za lijeve i desne skretače s nogostupom uz sjeverni rub kolnika na nerazvrstanoj cesti, dok je na novoj spojnoj cesti predviđen obostran pješački nogostup. Na spojnoj cesti koja vodi do OŠ Mokošica predviđena je i izgradnja mosnog prijelaza preko potoka Tamarić. Ukupna duljina zahvata iznosi 895 metara od čega 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, dok je nova prometnica dužine 620 metara.

OBILJEŽEN DAN POLICIJE I BLAGDAN SV. MIHOVILA Gradonačelnik: “Naša policija trajni je jamac sigurnosti”

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Matilda Krile Prkoča i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilino društvo Dživo Brčić sudjelovali su u obilježavanju Dana policije i blagdana sv. Mihovila, zaštitnika policije.

Tim povodom na centralnom gradskom groblju Boninovu i ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske predstavnici Grada odali su počast polaganjem vijenaca svim poginulim pripadnicima policije stradalim za vrijeme Domovinskog rata.

U Policijskoj upravi održana je prigodna svečanost na kojoj se prisutnima obratio dubrovački gradonačelnik.

“Važno je danas ovdje nakon 32 godine spomenuti činjenicu, kako se obrana Hrvatske u samim počecima srpsko crnogorske agresije temeljila upravo na hrabrosti i sposobnosti naše policije i policijskih službenika. Danas u miru policija je trajan jamac sigurnosti, našeg područja ali i cijele Republike Hrvatske. Policija čuva granicu, policija čuva red i sigurnost, a znajući da nam je turizam glavna gospodarska grana, posebno nama u Dubrovniku i okolnim općinama sigurnost je jedan od najvažnijih turističkih proizvoda. Upravo zato potrebno je zahvaliti našim policajkama i policajcima na produktivnom radu u cilju da naš grad, naše društvo bude sigurno. Zahvaljujem se na brzim reakcijama na sve one radnje suprotne zakonu koje se događaju i događale su se. Zahvaljujem se policijskoj upravi na izvrsnoj suradnji s Gradom Dubrovnikom, koji će nastaviti podupirati sve projekte i aktivnosti, a sve u cilju da budemo mjesto poželjno za život i destinacija za ugodan boravak svih posjetitelja”, istaknuo je gradonačelnik u svom govoru.

Prisutnima su se obratili i načelnik Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, zamjenik župana Joško Cebalo i biskup mons. Roko Glasnović.

Svečanost je obilježena i dodijelom javnih priznanja službenicama i službenicima s područja županije koji su se istaknuli svojim postignućima, angažmanom i predanim radom.

U Dubrovniku održana prva radionica u Hrvatskoj o inovativnim plastičnim proizvodima na biološkoj osnovi

U Dubrovniku se održala radionica o inovativnim plastičnim proizvodima na biološkoj osnovi (tzv. bioplastika) za upotrebu u moru i na kopnu. Radionica i popratna izložba sastavni su dio projekta SEALIVE, kojeg financira Europska unija kroz platformu Horizon 2020. Ovo je prvo događanje na temu korištenja bioplastike u Hrvatskoj, nakon koje će se prezentacija projekta održati i u Grčkoj, Malti, Bugarskoj i Gruziji.

Voditelji projekta su AKTI Project and Research Centre s Cipra i Isotech Ltd s Cipra, a domaćin događanja bila je dubrovačka udruga Maritimo Recycling.

Nakon inspirativnog predavanja o plastici i kružnom gospodarstvu, opasnostima od zagađanja okoliša nekontroliranim gomilanjem plastičnog otpada, recikliranju plastike te proizvodnji i upotrebi bioplastike, sudionici su mogli razgledati izložbu proizvoda od bioplastike: ribarskih mreža, ribarskih košara, vreća od oštrog mrežastog materijala za uzgoj kamenica, folija za malčiranje (zaštitu tla), čvrste ambalaže za hranu, fleksibilne ambalaže za hranu, folija za smrznutu hranu i pribora za jelo.

Na radionici su aktivno sudjelovala 62 dionika s dubrovačkog područja, koji su davali svoja mišljenja i prijedloge rješenja. Predstavnici Grada Dubrovnika na ovom događanju bili su Miho Katičić i Marko Grgurević iz Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrbi i civilno društvo.

Otvorena izložba „U čast Dubrovniku“ Mersada Berbera

U Lazaretima je svečano otvorena izložba “U čast Dubrovnika” slikara i grafičara Mersada Berbera koju je organizirala Zaklada Mersad Berber, u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačkom baštinom. Otvorenju su nazočile predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Katarina Doršner i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin.

U ovoj prigodi se Katarina Doršner zahvalila obitelji Berber što je izabrala ponovno Dubrovnik za domaćina ove posebne izložbe, istaknuvši zadovoljstvo da je maestru Berberu Dubrovnik bio treći dom nakon Sarajeva i Zagreba.

– Grad Dubrovnik nikad neće zaboraviti da je gospodin Mersad Berber u ratnim danima došao, u doba kada nije bilo lako doći, konvojem koji je Dubrovčanima podario osjećaj da će ta sloboda ipak jednog dana doći. Mi danas živimo u slobodnom gradu. Ta empatija za malog čovjeka pokazala se i 2005. godine u galeriji Stradun izložbom žrtvama genocida u Srebrenici, i to nikad nećemo također zaboraviti – istaknula je Katarina Doršner.

Na izložbi će biti predstavljena odabrana djela iz ciklusa „Dubrovačke Flore“, „Hommage Vlahu Bukovcu“, „Ratni dnevnik“ te će premijerno biti predstavljene kulise iz Gundulićevog epa “Osman”, kazališne predstave HNK Zagreb iz 1993. godine.

Izložba ostaje otvorena do 23. listopada 2023. godine.

Pročelnica Brnin na otvorenju međunarodne konferencije “Rat i demokracija: centralnoeuropske demokracije pod pritiskom”

Pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin sudjelovala je u Studentskom domu na svečanom otvorenju međunarodne konferencije “Rat i demokracija: centralnoeuropske demokracije pod pritiskom”.

Tom prigodom pročelnica Brnin uvodno je u ime Grada Dubrovnika pozdravila sve sudionike konferencije, a pitom je istaknula snažne utiske koje na društvo i pojedinca ostavlja rat u Ukrajini, spomenuvši kako je izuzetno važno promišljeno djelovanje u novonastalim prilikama, ali i onim budućim koje donose prije svega mir, prosperitet i sigurnost.

Ovogodišnje 27. izdanje CEPSA dvodnevne konferencije bavila se pitanjima novonastalih međunarodno političkih i ekonomskih okolnosti, a koje na poseban način utječu na srednjoeuropsku demokraciju. Raspravljat će se o izazovima političkih sustava u središnjoj europi, djelovanju u području vanjske i obrambene politike,  ali i o kvaliteti demokracije, koja je poprimila snažne udarce nastalim ratom u Ukrajini.

Organizatori ovog stručnog događaja su Hrvatsko politološko društvo, Sveučilište u Dubrovniku i Srednjoeuropsko udruženje političkih znanosti (CEPSA).

Održana komemoracija za velikana dubrovačke i hrvatske glazbene scene, Mila Hrnića (1946. – 2023.)

Komemoracija za preminulog glazbenika Mila Hrnića održana je u Kazalištu Marina Držića. Obitelj, prijatelji i kolege oprostili se se od Hrnića koji je preminuo u 78. godini života nakon duge i teške bolesti.

Gradonačelnik Franković prigodnim se govorom oprostio od gospara Hrnića, kazavši kako je tijekom svojih dugih godina profesionalne karijere uvijek isticao iskrenu ljubav prema obitelji, gradu i muzikalnom stvaralaštvu.

“Rođen u Dubrovniku, postao je jedan od njegovih simbola. U njegovim se pjesmama mogla osjetiti ljubav prema gradu i svemu što on predstavlja. Ali njegov angažman nije bio isključivo umjetnički jer je i kao gradski vijećnik nastojao doprinijeti boljitku voljenog grada. Bio je vrhunski profesionalac, veliki zaljubljenik u svoj poziv, a sam je kazao kako život može biti besmislen ako ne radite ono što volite i ako ne dajete sve od sebe.No povrh svega, najvažnije mjesto u njegovom životu, kako je uvijek isticao, bila je obitelj.”Pjesme koje stvaram pokazuju da mi je obitelj svetinja, sve ostalo je prolazno. Obiteljske vrijednosti treba čuvati, a ja sam osoba koja ne voli ni sjesti za stol ako nemam s kim podijeliti obrok” – rekao je u jednom od intervjua. Vjerujem da to puno govori o njemu kao čovjeku. Kao glazbenik, Milo Hrnić u svojoj je karijeri prodao više od milijun nosača zvuka, izdao je 20 albuma i više od 200 pjesama. Ostavio je iza sebe brojne popularne pjesme koje pjevaju i današnje mlade generacije i koje ostaju naraštajima iza nas. Kome bi šumilo more moje sinje, Požurite konji bijeli, Moja Ane broji dane, Vrati se, Dalmacijo, Dobra večer prijatelji, Golubice bijela, Budi noćas mirno more – samo su neke od pjesama koje ostaju kao simbol jednog vremena i hvala mu na tome”, istaknuo je gradonačelnik u svom govoru.

Uz glazbene izvedbe pjesama Nostalgija i Dvije suze, od gospara Mila Hrnića oprostio se njegov dugogodišnji prijatelj, aranžer i cijenjeni dubrovački glazbenik Nevio Končić.

Milo Hrnić rođen je u Dubrovniku 3. veljače 1946. u glazbenoj obitelji. Njegovo pravo ime bilo je Božo, a nadimak Milo nadjenula mu je majka. Pjevač je kasnije nadimak ‘pretvorio‘ u službeno ime, prepoznatljivo na glazbenoj sceni. Jedan od najpopularnijih dalmatinskih pjevača, Milo Hrnić redovito je rasprodavao koncerte i čak tri puta pobjeđivao na Splitskom festivalu. Prodao je više od milijun ploča i snimio 20 albuma. Okušao se i u političkom vodama, djelujući kao gradski vijećnik HNS-a, a kasnije i kao nezavisni vijećnik. Istaknuo se i svojim humanitarnim radom, sa posebnim senzibilitetom za hrvatske branitelje, a bio je i jedan od prvih koji su donirali novac od nastupa za izgradnju braniteljskog groblja na Boninovu.

Predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Doršner na otvorenju međunarodnog seminara o sjajnoj perspektivi razvoja koju nudi EU

Predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Katarina Doršner sudjelovala je na otvorenju stručnog međunarodnog seminara pod nazivom „Komuniciranje proširenja EU i makroregionalnih strategija EU“ koji se 28. i 29. rujna održava u Lazaretima, u organizaciji Venecijanskog kluba.

Ovom događaju prisustvovao je i predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske,  Zvonimir Frka- Petešić koji je pozdravio ovakve susrete, naglasivši izuzetno važan značaj seminara koji donosi jedinstvena iskustva o stanju u Europskoj uniji, pitanja od zajedničkog interesa svih država, proširenju europske zajednice i političkim promjenama koje su nastupile kroz proteklo razdoblje.

Prigodni govor u ovoj je prilici održala i predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika,  Doršner.

“Čast mi je pozdraviti vas ispred Grada Dubrovnika. Deset godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pozitivni učinci integracije u europsku zajednicu naroda jasno su vidljivi u južnom dijelu Hrvatske. Izgradnja Pelješkog mosta ističe se kao prvi i najznačajniji projekt financiran sredstvima same Europe, čime smo ostvarili dugogodišnju težnju povezivanja državnog teritorija u jedinstvenu cjelinu i nesmetanu prometnu vezu s ostatak Europe.U proteklih sedam godina mandata gradonačelnika Mata Frankovića, Grad Dubrovnik značajno je iskoristio raspoloživa EU sredstva za kapitalna ulaganja u prometnu, društvenu i komunalnu infrastrukturu, uz projekte obnove baštine, ulaganja u škole i vrtiće te izgradnju cesta. Od 2017. godine do danas Grad Dubrovnik je osigurao realizaciju projekata vrijednih preko 160 milijuna eura. Među njima su i ovaj povijesni kompleks Lazareti, gdje smo domaćini ovog seminara. Lazareti su prvi projekt Grada Dubrovnika kojim su sredstva iz europskih izvora uložena u obnovu kulturne baštine i davanje nove funkcije i namjene, odnosno oživljavanje baštine za dobrobit lokalne zajednice. To je sjajan primjer revitalizacije povijesnih mjesta i njihovog činjenja dostupnim i značajnim stanovnicima i posjetiteljima”,  naglasila je predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Katarina Doršner.

Zaključno je spomenula kapitalne gradske projekte poput obnove financirane od strane Europske unije: Lapadske obale i projekta Aglomeracije Dubrovnik, koji su trenutno u fazi realizacije, a koji će, dugoročno podići kvalitetu života građana.

Putem video veze okupljenima se obratio i predsjednik Venecijanskog kluba Stefano Rolando.

Dvodnevni međunarodni seminar obuhvatit će panel rasprave gdje će se razmjeniti mišljenja i saznanja poput utjecaja geopolitičih turbulencija na EU, novih trendova u javnom mnijenju, presudnoj ulogi medija i strateškog komuniciranja, izazova za vladine i institucionalne vlasti i trenutnog stanja po pitanju proširenja Europske unije. U ovoj će prilici biti prezentirano i deset godina iskustva Hrvatska kao države članice.

Gradonačelnik Franković uz hrvatsku delegaciju predvođenu ministrom Grlićem Radmanom odao počast žrtvama logora Morinj

U povodu obilježavanja 32. godine stradanja hrvatskih branitelja i civila u logoru Morinj u Crnoj Gori, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin zajedno s hrvatskom delegacijom koju je predvodio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman ovog su petka zapalili svijeće kao znak sjećanja na zatočenike iz Dubrovnika i Konavala, ali i Hrvate Boke.

U hrvatskoj delegaciji koja je položila vijenac kod spomen obilježja uz gradonačelnika Frankovića bili su veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, državni tajnik za političke poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih Frano Matušić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, načelnik općine Konavle Božo Lasić, predsjednik Hrvatske građanske inicijative  Adrijan Vuksanović i  predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković. Svijeću je u spomen na žrtave logora Morinj, položio i predstavnik Udruge dubrovačkih logoraša Marko Margaretić.

Počast je prema svim žrtvama odao i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, Robert Markić.

Prema evidenciji hrvatske Udruge logoraša, u logoru Morinj je bilo zatočeno oko 300 civila i hrvatskih vojnika. Trojica su tamo i umrla nakon brutalnog premlaćivanja i psihičkog iživljavanja što su ih nad njima svakodnevno provodili čuvari logora, dok je jedan ubijen na samom putu u tadašnji crnogorski logor. Tako su, zbog neslaganja s ondašnjom velikosrpskom politikom u tom logoru bili mučeni i zlostavljani između listopada 1991. i kolovoza 1992. godine.

Delegacija Grada Dubrovnika u Veneciji na europskom summitu o kulturnoj baštini 2023.

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović boravile su na službenom putu u Veneciji povodom održavanja europskog summita o kulturnoj baštini 2023. u organizaciji Europa Nostre, sufinanciranog od strane Europske unije.

Najveći europski kulturni summit, kojim se obilježava i velika 60. obljetnica djelovanja Europa Nostre kao najreprezentativnije baštinske mreže u Europi, održava se u ovom talijanskom gradu kako bi se dodatno usmjerila pozornost na klimatske promjene i njihov utjecaj na kulturnu baštinu. Stoga je u okviru konferencije održan i prvi forum European Heritage Hub-a, nove platforme europskih baštinskih dionika koju financira Europska komisija s ciljem razmjene znanja, umrežavanja, edukacije i izgradnje kapaciteta, koji je pokazao kako je kulturna baština strateški resurs za učinkovitu klimatsku akciju u Europi i šire.

Usto, održana je i Agora europske baštinske politike u okviru koje je naglašena ključna uloga kulture i baštine u povezivanju europskih zemalja i njihovih stanovnika te razvoju osjećaja pripadnosti jedinstvenom europskom kulturnom identitetu. Pri tome je posebno naglašen projekt New European Bauhaus kao jedan od najperspektivnijih kulturnih projekata Europe koji okuplja umjetnike i kulturne radnike iz različitih djelova Europe kako bi skupa promišljali novi kulturni zamah kontinenta.

U vrlo zanimljivom intelektualnom okruženju umjetnika, nadležnih aktera organizacija civilnog društva te predstavnika institucija EU, kao i lokalnih uprava, razmjenjena su promišljanja o zajedničkom kulturnom i povijesnom naslijeđu te je usvojen Venecijanski Manifest o europskom kulturnom identitetu. Usvajanje ovog Manifesta posebno je značajno zbog nadolazećih europskih izbora.

U okviru summita je u Palazzo del Cinema, poznatom po održavanju Venecijanskog filmskog festivala, organizirana svečana dodjela nagrada za najbolje europske baštinske projekte kojoj je nazočilo preko 700 uzvanika. Uz nazočnost predsjednice Europa Nostre, poznate mezzosopranistice Cecilije Bartoli, nagrađeno je 28 najvećih baštinskih dostignuća iz dvadeset europskih zemalja, dodijeljeno pet Grand Prix nagrada te nagrada publike.

Zadnjeg dana službenog boravka u Veneciji, zamjenica Tepšić i pročelnica Antić Brautović sudjelovale su na generalnoj skupštini Europa Nostre kojom je predsjedao izvršni predsjednik Hermann Parzinger. Zaključeno je da je za novih europski razvojni zamah, uz nove projekte i modele njihova financiranja, neophodna snažnija participacija mladih generacija iz svih djelova Europe, kultura bez granica i inovacije bez ograničenja.

Ovom je prilikom obavljen inicijalni razgovor s generalnom tajnicom Europa Nostre Sneškom Quaedvlieg-Mihailović i šeficom Ureda za kulturne politike Europske komisije Catherine Magnant o suradnji na obilježavanju 45. obljetnice uključenja Dubrovnika na UNESCO-ovu listu svjetske baštine te 15. obljetnice uključenja Feste sv. Vlaha na Listu nematerijalne svjetske baštine iduće godine.

Gradonačelnik Franković na otvorenju konferencije Dubrovački medijski dani

Na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik svečano je otvorena međunarodna znanstvena konferencija Dubrovački medijski dani, u organizaciji Odjela za komunikologiju Sveučilištu u Dubrovniku. Uz gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića okupljene su pozdravili i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, programski direktor Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) Paolo Cesarini, Holgar Haibach u ime Zaklade Konrad Adenaueur te predstavnici Sveučilišta prorektorica Sanja Žaja Vrbica i pročelnik Odjela za komunikologiju i koordinator projekta ADMO Mato Brautović.

Gradonačelnik je istaknuo važnost i aktualnost teme ovogodišnje, šesnaeste po redu, konferencije ”Istraživanje dezinformacija: Trenutačni trendovi i perspektive”.

”Količina dezinformacija raste sa svakom novom krizom, čemu smo zorno svjedočili tijekom COVID krize i kasnije s početkom ruske agresije na Ukrajinu. Umjetna inteligencija bi tu mogla biti rješenje, no oprez je svakako potreban”, kazao je gradonačelnik Franković u ovoj prigodi, poželjevši sudionicima uspješan rad konferencije i ugodan boravak u Dubrovniku.

Pozvani govornici ovogodišnje konferenciju su profesor Claes H. de Vreese sa Sveučilišta u Amsterdamu, Nizozemska, a održat će izlaganje s temom: The AI (r)evolution in communication, i profesorica Samantha Bradshaw s American Sveučilišta iz SAD-a s temom: Disinformation & Democracy: Challenges on the Horizon.

Uz predavanja znanstvenika, istraživača, profesora i stručnjaka, održat će se i dva panela; prvi s temom Izazovi dezinformacija i umjetne inteligencije za EU: regulacija, suradnja i protumjere na kojem će sudjelovati predstavnici akademske zajednice i Europske unije. Na drugom panelu bit će predstavljen pilot program Agencije za elektroničke medije i Ministarstva kulture i medija o uspostavi novih centara za provjeru činjenica.