Na Atlantiku i dalje traje akcija spašavanja posade francuskog broda Bourbon Rhode. Među nestalima je kapetan Dino Miškić. Trojica članova posade pronađena su u čamcu za spašavanje, a nastavlja se potraga za preostalih 11.

Brod se našao usred uragana i stražnji dio mu se počeo ispunjavati vodom. Potom su otkazali motori, a posada je ušla u splavi za spašavanje.

Hrane i vode ima za 10 dana

Čamac ili splav na napuhavanje u kakvoj je Miškić s posadom napustio brod izuzetno je čvrsta. Hrane i vode ima dovoljno za deset dana. U svakoj splavi bilo je troje-četvero ljudi.

Svako plovilo za spašavanje opskrbljeno je stanovitim količinama hrane i vode. Bez hrane (uz malo vode) se može preživjeti se i više tjedana, ali bez vode znatno manje. Hrana se čuva u hermetično zatvorenim pakiranjima. U splavi stoje i posude za vodu (31 po osobi), gradirane posude te doze lijekova protiv morske bolesti.

Osim pričuva, do vode se dolazi i na druge načine. Najizdašniji izvor je kišnica. Skuplja se na pokrovu splavi i cijedi u posude. Putnici na splavi nikako ne smije piti morsku vodu, jer i najmanje količine izazivaju teškoće s probavom i još više iscrpljuju organizam.

Za razliku od brodica, splavi nemaju nikakav pogon (porivni sustav). Mogu biti krute i pneumatske. Samostalnost im je 30 dana. U more se spuštaju dizalicama, sohama, ali i slobodnim padom, pa moraju izdržati udar s najmanje 18 metara visine. Pokrov splavi mora izdržati skok čovjeka s visine veće od 4,5 metara. Na pokrovu su otvori za ulazak/izlazak i prozračivanje. S njega se slijeva i skuplja kišnica.

Svaka splav prima šest osoba. Ako joj je masa veća od 185kg, spušta se sohama. Okolo tijela splavi je plivajući konopac za pridržavanje ljudi u moru. Privezaljka splavi dugačka je najmanje 15m, ili najmanje dvostruko od visine na kojoj je na brodu smještena.

Oprema splavi za spašavanje

– Opremi pripada: dva manja plivajuća vesla i čaklje, dva zavlačna sidra s konopcem (najmanje 10m), uže za tegljenje (najmanje 50m), kompas, vodootporna svjetiljka za Morse (baterija i žarulja u pričuvi), zviždaljka/sličan zvučni signal, pribor za prvu pomoć, dva plivajuća konopca s prstenima za spašavanje (min. 30m), reflektor za potragu, radar-reflektor, zaštitna odjeća, alat, mijeh, nož, spužve, upute za preživljavanje, škare, otvarači za limenke, četiri rakete s padobranima, šest ručnih buktinja, dva plivajuća dimna signala, signalno zrcalo (heliograf) s uputom za korištenje, primjerak signala sigurnosti u zaštitnom omotu, pribor za ribolov, hrana, voda, gradirana posuda za vodu, šest doza lijekova protiv morske bolesti, itd – piše u priručniku ‘Sigurnost na moru’ kapetana duge plovidbe prof.dr.sc. Zlatimira Bićanića i mag. ing. Marijana Zujića.

Materijal od koje je splav napravljena ispunjen je poliuretanskom pjenom (purpjena). To daje dodatni uzgon brodici, a također je izvrstan toplinski izolator

Svaka splav ima svjetleći signal na baterije, ‘rampu’ za pomoć pri penjanju, džepove za stabilizaciju, vesla te boce za zrak i reflektirajuće trake…

Cijena ovakvih splavi variraju od proizvođača do proizvođača, ali okvirna cijena je preko šest tisuća kuna. 

Pri velikim valovima teško je uočiti splav

– Na otvorenom moru, pogotovo na oceanu, kad su veliki valovi, spasitelji mogu proći stotinjak metara od stradalnika i ne vidjeti ga. Znalo se to i nama dogoditi i na Jadranu – objasnio nam je Saša Jurat iz Udruge pomorksih kapetana i časnika Šibenik.

– Kapetan Dino Miškić je stručna i obučena osoba. Od spašenih mornara saznali smo da je ostao priseban i evakuirao brod na vrijeme. To što im se dogodilo sila je prirode, vjetrovi su udarali više od 200 kilometara na sat, a more im je prodrlo na krmenom dijelu, gdje je strojarnica, pa je tegljač ostao bez pogona. U blizini je osam trgovačkih brodova s po 20-ak članova posade. Zapovjednici će od njih tražiti da s dalekozorima promatraju more s mosta, prove i krme, jer im je to dužnost po međunarodnoj konvenciji. Noću to, nažalost, nije moguće, ali zato su tu dva broda francuske obalne straže s noćnom opremom poput termovizijskih kamera. Kapetan Miškić uz to je jako motiviran da se vrati živ i zdrav svojoj familiji i znam da je napravio maksimalno što se u toj situaciji dalo napraviti – kazao nam je Saša Jurat.

– Iako je slabije opremljena, splav je daleko bolja vrijanta od klasičnih čamaca za spašavanje, jer je stabilnija i otpornija na vremenske neprilike.  Pitanje je i koliko je ljudi na splavi, ali te četiri splavi su bar dva puta većega kapaciteta od broja članova posade  – kaže sudski vještak za brodostrojarstvo i brodogradnju s 20 godina iskustva plovidbe, Siniša Bacalja.

Cijeli članak pročitajte na 24sata.hr