Blok umirovljenici zajedno (BUZ) traži da se dio obiteljske mirovine koji udovica ili udovac mogu primati uz vlastitu mirovinu poveća s 27 na najmanje 50 posto te da se ukine ili znatno poveća sadašnji cenzus, prenosi index.hr

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika tvrdi da sadašnja pravila stavljaju u nepovoljniji položaj upravo umirovljenike s većim vlastitim mirovinama, odnosno one koji su tijekom radnog vijeka više uplaćivali u mirovinski sustav.

Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnik vlastite starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine može uz nju primati 27 posto obiteljske mirovine koja bi mu pripadala nakon smrti supružnika.

Za jednog korisnika obiteljska mirovina iznosi 77 posto mirovine preminulog partnera, pa dodatak od 27 posto u praksi odgovara otprilike 20.8 posto njegove pune mirovine.

Pravo, međutim, nije neograničeno. Korisnik mora imati najmanje 65 godina, u pravilu biti jedini korisnik obiteljske mirovine i njegova ukupna mirovinska primanja iz obveznog osiguranja ne smiju prijeći 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Od 1. srpnja aktualna vrijednost mirovine iznosi 15.64 eura, pa je granica trenutačno točno 1251.20 eura. Ako vlastita mirovina već prelazi taj iznos, korisnik ne može ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine. Ako ga vlastita mirovina ne prelazi, ali bi ga zajedno s dodatkom premašila, isplaćuje se samo razlika do 1251.20 eura.

Upravo to BUZ smatra nepravednim.

“Tako osmišljen sustav diskriminira upravo one koji su najviše uplaćivali u mirovinski sustav, dok u nekim slučajevima pogoduje onima koji u njega nisu uložili ništa ili vrlo malo”, poručio je Špika.

BUZ predlaže da se cenzus potpuno ukine ili poveća najmanje na 1.5 prosječnih plaća. Posljednji objavljeni podatak DZS-a za lipanj pokazuje prosječnu neto plaću od 1555 eura, pa bi 1.5 takve plaće iznosilo oko 2333 eura.

Špika podsjeća da se prije uvođenja novog modela obiteljskih mirovina 2023. razgovaralo o različitim postocima te tvrdi da su umirovljeničke organizacije svojevremeno zagovarale znatno veći udio.

BUZ posebno kritizira tadašnjeg predsjednika HSU-a Silvana Hrelju zbog dogovora s Vladom kojim je prihvaćeno 27 posto. Hrelja je prilikom predstavljanja reforme u lipnju 2022. rekao da je riječ o “kompromisu između pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu” te da je zadovoljan postignutim dogovorom.

Pravo na kombiniranje vlastite i dijela obiteljske mirovine uvedeno je 1. siječnja 2023. Tada je, uz stopu od 27 posto, uvedena i gornja granica od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, koja raste sa svakim redovitim usklađivanjem mirovina.

BUZ sada traži da se udio poveća na najmanje 50 posto pripadajuće obiteljske mirovine.

Špika navodi da je BUZ predlagao i alternativno rješenje prema kojem bi preživjeli partner mogao izabrati cijelu mirovinu preminulog supružnika, a uz nju zadržati 27 posto svoje mirovine.

BUZ tvrdi da za takvu promjenu dosad nije bilo političke volje te najavljuje da će nastaviti tražiti izmjene sustava.

Kao svoj širi cilj navode povećanje prosječne mirovine na više od 60 posto prosječne plaće.