HGK pruža podršku u alternativnom rješavanju sporova i lokalno i globalno, a posebice u kontekstu građevinskih sporova. Globalno djelovanje Komore očituje se kroz rad ICC-ja Hrvatska, koji djeluje pri HGK, i njegove Komisije za arbitražu i alternativno rješavanje sporova, čiji je fokus na predlaganju novih politika i pružanju korisnih alata u cilju učinkovite i isplative provedbe postupaka rješavanja sporova. Međunarodna trgovačka komora (ICC) Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s ICC Dispute Resolution Services organizirali su Drugu godišnju regionalnu konferenciju o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova – Sporovi u građevinskim projektima, koja je od 7. do 8. listopada u Dubrovniku okupila više od 180 stručnjaka.
„Cilj ovoga događanja je osigurati platformu za pregled najvećih novosti, trendova i smjerova razvoja kod pripreme projekata u građevini s obzirom na mogućnost rješavanja sporova. Prema iskustvu ICC-ja u arbitraži i alternativnom rješavanju sporova (ARS), upravo je najveći broj sporova iz ove domene – građevina, inženjerstvo i energetika, što dodatno potvrđuje važnost ove konferencije. S obzirom da je dvojna tranzicija neizbježan faktor u svakoj djelatnosti, konferencija uključuje i temu pripreme infrastrukturnih projekata iz perspektive usklađenosti sa zahtjevima ESG-a, kao i utjecaj tehnologije i umjetne inteligencije,“ poručila je u ime domaćina glavna tajnica HGK i ICC-ja Hrvatska Marina Rožić.
Prednosti umjetne inteligencije su značajne za mnoge djelatnosti, no njezinom uporabom je potrebno pažljivo upravljati. Tema korištenja umjetne inteligencije u građevini bila je tema jednog od panela ove konferencije s obzirom na potencijalne nove vrste sporova do kojih može dovesti njezina primjena.
Partner u odvjetničkom uredu Howard Kennedy LLP iz Londona Taner Dedezade predstavio je nekoliko primjera takvih softvera koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i koji vrše dubinska geološka snimanja te kreiraju 3D prikaze. Naglasio je važnost ulaznih podataka kako bi se izbjegli pogrešni zaključci. „Postoji bojazan oko transparentnosti procesa odlučivanja kod umjetne inteligencije, tj. razumijevanja kako analizira podatke, koji su njezini izvori te ‘proces razmišljanja’. Rješavanje tih izazova je ključno za izgradnju povjerenja u ove alate,“ rekao je Dedezade.
